Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Education of the elderly population about diabetes
Dijabetes mellitus ili šećerna bolest poremećaj je povećanja razine glukoze u krvi. Poremećaj nastaje kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili inzulin koji je proizveden nema djelotvoran učinak u organizmu. Dijabetes spada u kronične nezarazne bolesti sa čestim akutnim ili kroničnim komplikacijama. Klinička slika razlikuje se od osobe do osobe, a okarakterizirana je simptomima kao što su gljivične infekcije mokraćnog mjehura, lezije na koži, polidipsija, poliurija i sl. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od dijabetesa boluje pola milijarde ljudi. Dijabetes je neizlječiva bolest već se jedino pravilnim i odgovornim ponašanjem može postići da osoba sa ovom dijagnozom ne stekne teške komplikacije bolesti. U kronične komplikacije bolesti spadaju retinopatija, nefropatija, neuropatija i dijabetičko stopalo. Neodgovornim ponašanjem oboljela osoba samu sebe stavlja u rizik od smrti i invaliditeta. U liječenju osim farmakoloških metoda, jako su bitne nefarmakološke metode. Jedna od glavnih ne farmakoloških metoda je edukacija osoba o dijabetesu. Veliku i značajnu ulogu u edukaciji osoba oboljelih od dijabetesa ima medicinska sestra, njezina uloga je educiranje i stvaranje empatijskog odnosa s oboljelim te također educirati osobe na svim razinama zdravstvene zaštite: primarna, sekundarna i tercijarna razina zdravstvene zaštite. Provedeno istraživanje za cilj je imalo prikupiti i analizirati podatke o educiranosti osoba starije životne dobi o dijabetesu sa svrhom da se osvijesti važnost educiranja osoba o jednoj od najopasnijih bolesti današnjice. Istraživanje je provedeno putem anonimnog upitnika koji je izrađen u „ Google Obrascima“ . Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da jako malo starijih osoba posjeduje osnovno znanje o dijabetesu te bi se trebalo više ulagati u educiranje osoba kako bi se na vrijeme prevenirali neželjeni ishodi
Alcoholism in pregnancy
Alkoholizam u trudnoći predstavlja ozbiljan problem koji ugrožava zdravlje majke i fetusa, uzrokujući poremećaje poput fetalnog alkoholnog sindroma (FAS) i neonatalnog apstinencijskog sindroma (NAS). Ovi poremećaji negativno utječu na razvoj djeteta i zahtijevaju posebnu brigu zdravstvenih stručnjaka. Prevencija kroz edukaciju trudnica o rizicima konzumacije alkohola i rana medicinska intervencija ključni su za smanjenje štetnih posljedica. Zdravstveni radnici moraju biti osposobljeni za prepoznavanje znakova alkoholizma i pružanje odgovarajuće skrbi. Potpuna apstinencija od alkohola tijekom trudnoće jedini je siguran način da se izbjegnu rizici. Uloga obitelji i zajednice je od velike važnosti u pružanju emocionalne i praktične podrške, čime se poboljšavaju rezultati liječenja i smanjuje stigma. Također, važno je primijeniti multidisciplinarni pristup koji uzima u obzir prava trudnica i pruža im potrebnu skrb i podršku
Načini pružanja dugotrajne skrbi neurološkim bolesnicima nakon otpusta iz zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj
Posljedice neuroloških bolesti obično su kroničnog i neizlječivog karaktera koje dovode do oštećenja kako fizičkog tako i mentalnog funkcioniranja pojedinca. Liječenje je dugotrajno i kompleksno, nastavljajući se i nakon otpusta pacijenta iz akutne bolničke ustanove. Pružanje zdravstvene skrbi za takve pacijente zahtijeva prilagodbu na novonastalu situaciju kako samog pacijenta tako i njegove obitelji, osiguravajući kontinuitet skrbi kroz rehabilitaciju i nadzor zdravstvene skrbi. Ovisno o sposobnostima pacijenta i njegove obitelji, skrb za neurološkog pacijenta nakon otpusta može se nastaviti kroz usluge primarne zdravstvene zaštite, uključujući kućnu njegu, pruženu na pacijentovoj adresi. U Republici Hrvatskoj pravo na kućnu njegu imaju svi osiguranici obveznog zdravstvenog osiguranja čiji se troškovi u glavnini pokrivaju iz državnog proračuna. Ako obitelj nije u mogućnosti skrbiti za pacijenta, postoje i druge oblici institucionalne skrbi, poput skrbništva ili smještaja u domove za starije i nemoćne osobe. Udomiteljstvo, kao oblik skrbi za osobe izvan vlastite obitelji, regulirano je zakonima i može biti tradicionalno ili temeljeno na srodstvu, ovisno o potrebama korisnika. U radu su naglašene specifičnosti pružanja njega u gore navedenim ustanovama, uključujući procjenu korisnika, utvrđivanje sestrinskih dijagnoza i planiranje zdravstvene skrbi
Psychosomatic Aspects of Hyperthyroidism
Hipertireoidizam je stanje karakterizirano povećanom proizvodnjom hormona štitnjače, što dovodi do ubrzanog metabolizma te brojnih psiholoških i fizičkih simptoma. Najčešći uzrok je Gravesova bolest, a simptomi uključuju gubitak težine, egzoftalmus, tahikardiju, anksioznost i umor. Dijagnoza se temelji na hormonalnim testovima i medicinskim pregledima, a liječenje uključuje medikamentnu terapiju, primjenu radioaktivnog joda i kirurške zahvate. Bolesnici s hipertireozom doživljaju promjene u ličnosti, poput pojačane razdražljivosti, anksioznosti i emocionalne nestabilnosti. Psihološki mehanizmi obrane kod ovih bolesnika uključuju poricanje, potiskivanje, racionalizaciju i regresiju, dok su strategije suočavanje sa stresom usmjerene na rješavanje probema do izbjegavanja stresa ili traženja socijalne podrške. Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u edukaciji, emocionalnoj podršci te poticanju zdravih životnih navika kod bolesnika
Uključenost osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti
Osobama s invaliditetom njihov invaliditet predstavlja velik problem u svakodnevnom življenju. Osobe s invaliditetom često se stigmatiziraju i smatraju se manje vrijednima zbog svog hendikepa. Sport ima vrlo važan utjecaj na osobe s invaliditetom. On ih ohrabruje te im daje samopouzdanje i jača njihovu osobnost. Paraolimpijske igre najveća su manifestacija koja se održava za osobe s invaliditetom. Paraolimpijski odbori djeluju diljem svijeta kroz svoje odbore koje svaka država ima zasebno. Klasifikacija osoba s invaliditetom vrlo je bitna jer se tako određuju kategorije u kojima će se osobe natjecati s obzirom na njihov oblik invaliditeta. Paraolmpijske su igre od velike pomoći za osobe s invaliditetom jer one uklanjaju stigmu s osoba s invaliditetom kroz njihovo promoviranje u javnosti i promoviranje sporta za osobe s invaliditetom razinu znanja o komunikaciji voljni su unaprijediti vlastito znanje i vještine
Klinička obilježja poremećaja prehrane - anoreksija i bulimija nervoza
Poremećaj prehrane definira se kao trajno poremećen odnos prema hrani i izgledu vlastitog tijela, što rezultira značajnim oštećenjem fizičkog i mentalnog zdravlja te disfunkcionalnim obiteljskim i društvenim odnosima. Još uvijek nije poznat jedinstven uzrok nastanka ovakvih bolesti, ali se smatra da se javljaju kao rezultat socijalnih, psiholoških i bioloških čimbenika. Anoreksija i bulimija nervoza glavne su dijagnostičke kategorije poremećaja u prehrani. Njihov puni klinički oblik ujedno je i kronični, odnosno najteži oblik bolesti. Za anoreksiju nervozu karakteristično je odbijanje zadržavanja normalne tjelesne mase, a bulimija nervoza očituje se prekomjernom konzumacijom enormnih količina hrane u kombinaciji s kompenzacijskim ponašanjem, što uključuje povraćanje, prekomjernu tjelesnu aktivnost te primjenu laksativa. Zdravstvena njega osoba s bulimijom i anoreksijom nervozom izrazito je zahtjevna. Bolesnici nerijetko odbijaju suradnju, često se isprepliću faze napretka i nazadovanja. Psihijatrijski poremećaji iziskuju dugotrajno, a ponekad i cjeloživotno liječenje i praćenje. Stoga je važno provoditi kontinuiranu edukaciju o zdravlju i očuvanju istog, ravnomjernoj prehrani te prevenciji nastanka ovih bolesti u okviru primarne zdravstvene zaštite. Potrebno je reagirati već pri pojavi prvih simptoma i uz stručnu pomoć izbalansirati prehranu i životne navike
Razlike u antropološkim karakteristikama učenika u petom i šestom razredu
Cilj ovog rada bio je utvrditi postojanje razlike u antropometrijskim karakteristikama i motoričkim sposobnostima između učenica i učenika u petom razredu, istih učenika i učenica u šestom razredu, i utvrditi razliku između učenica i učenika u petom i šestom razredu. Ispitanici su bili 116 učenika svih petih razreda IV. Osnovne škole u Bjelovaru, školske godine 2020./2021 i istih 116 učenika slijedeće školske godine 2021./2022., kada su pohađali šesti razred. Od antropometrijskih karakteristika izmjerene su tjelesna visina i masa tijela. Motoričke sposobnosti koordinacija, eksplozivna snaga i repetitivna snaga procijenjene skupom od tri testa. Za obradu podataka korištene su metode parametrijske statistike: za deskripciju rezultata aritmetička sredina i standardna devijacija, a t – testom izračunate su razlike između učenica i učenika u svakoj varijabli. U istraživanju je utvrđeno postojanje značajne razlike između repetitivne snage fleksora trupa u petome razredu u korist učenika. U šestome razredu nije utvrđena statistički značajna razlika niti u jednom manifestnom motoričkom obilježju između učenica i učenika. Svi učenici i učenice šestih razreda postigli su značajno bolje rezultate u prostoru motoričkih testova od rezultata koje su postigli u petom razredu, što je očekivano
Risk factors for the development of cardiovascular diseases
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, a svake godine se povezuju s oko 17,9 milijuna smrti, što je 32 % svih smrtnih slučajeva na globalnoj razini. Predstavljaju skupinu poremećaja srca i krvnih žila, a naviše smrtnih slučajeva uzrokovano je infarktom miokarda i moždanim udarom. Klinička slika kardiovaskularnih bolesti može varirati od asimptomatskih stanja do tipične boli u prsima i neuroloških poremećaja s akutnim početkom. Neovisno o kojem kardiovaskularnom stanju se govori, rano prepoznavanje znakova i simptoma ključno je za postavljanje dijagnoze, rani pristup liječenju i postizanje željenih ishoda. Čimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti mogu se dijeliti na promjenjive i nepromjenjive te na bihevioralne, metaboličke i okolišne čimbenike. Bihevioralni čimbenici rizika koji se smatraju najvažnijim su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i štetna konzumacija alkohola, a smanjenjem istih smanjuje se rizik povezan s metaboličkim čimbenicima rizika. Metabolički čimbenici rizika uključuju pretilost, hipertenziju, dislipidemiju i šećernu bolest, dok se okolišni mogu podijeliti na prirodne, društvene i osobne čimbenike. Modifikacije u načinu života imaju utjecaj na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, a smanjenje povezane stope mortaliteta zahtijeva usmjeravanje zdravstvenih politika na nacionalnim i globalnim razinama prema primarnoj prevenciji u što ranijoj životnoj dobi. Posebna pozornost treba biti usmjerena na osobe s povećanim rizikom. Prevencija i liječenje trebaju se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, uz uključenost liječnika, medicinskih sestara, nutricionista, ljekarnika i drugih profesionalaca iz područja zdravstva
Development of an Interactive Escape Room Game in Unity for Virtual Reality
Ova igra izvedena je u Unity programu za razvoj videoigara zajedno s Visual Studiom i Unity XR paketom. Igra je izrađena u stilu escape room igre, gdje je igračev cilj tijekom igre riješiti zagonetke u svakoj prostoriji kako bi nastavio dalje. Igra se sastoji od različitih elemenata kojima se igrač koristi kako bi riješio zagonetke i nastavio dalje kroz igru. Neki od najvažnijih elemenata su lokoti, ključevi i kombinacijski elementi kao ladice, gumbi i sat. Klonirane ruke omogućavaju igraču kretanje i rješavanje zagonetki na nove načine, razlikujući se od drugih metoda tako da su klonirane ruke prenosive. Igrač samo treba pritisnuti gumb na upravljaču kako bi ih prenesao na drugu lokaciju. Tri tipa kloniranih ruku su ostvareni. Prve imaju mogućnost zamrzavanja određenih objekata na mjestu ili u određenoj poziciji, druge penjanje bilo gdje je potrebno i treće teleportaciju igrača i prenošenje objekata kroz zidove. Uz svaki tip ruke također je opisana jedna prostorija u kojoj se te ruke koriste kao primjer njihove moguće upotrebe
The role of the nurse in the care of patients with chronic complications of diabetes
Šećerna bolest ili diabetes mellitus je najčešća bolest metabolizma ugljikohidrata koju obilježava povišena koncentracija glukoze u krvi. Bolest se smatra značajnim javnozdravstvenim problemom i raširena je u cijelom svijetu. Epidemiologiju šećerne bolesti posljednjih je desetljeća obilježio izraziti porast broja oboljelih uzrokovan ponajprije načinom života, porastom prekomjerne tjelesne težine te fizičkom neaktivnošću populacije. Tijek šećerne bolesti okarakteriziran je brojnim akutnim i kroničnim komplikacijama. Kronične komplikacije uzrokovane su inzulinskom rezistencijom ili nedostatkom inzulina, u kombinaciji s dugotrajnom hiperglikemijom i dislipidemijom te poremećajima drugih metaboličkih putova. Kronične komplikacije šećerne bolesti odgovorne su za većinu morbiditeta i mortaliteta povezanih s bolešću. Za oboljele od šećerne bolesti zdravstvenu skrb je potrebno usmjeriti prema poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite i poboljšanju kvalitete života oboljelih osoba. Liječenje šećerne bolesti uključuje istodobnu farmakološku intervenciju s promjenom načina života. Za to je potrebna edukacija bolesnika o promjenama životnih navika kao i njegovo uključivanje u samokontrolu bolesti. Samokontrola je sastavni dio učinkovite terapijske intervencije u liječenju šećerne bolesti. Medicinska sestra kao član multidisciplinarnog zdravstvenog tima sudjeluje u dijagnosticiranju, liječenju i zbrinjavanju bolesnika sa šećernom bolesti. Pri liječenju šećerne bolesti najvažnije je pružiti odgovarajuću, individualnu i potpunu zdravstvenu njegu. Temelj liječenja svih oboljelih od šećerne bolesti je edukacija koju provodi medicinska sestra, čija je svrha osposobiti bolesnika da postigne optimalnu regulaciju bolesti kako bi se razvoj kroničnih komplikacija bolesti spriječio ili barem odgodio