Polytechnic of Međimurje in Čakovec Undergraduate and Graduate Theses Repository
Not a member yet
1699 research outputs found
Sort by
Marketinška komunikacija na društvenim mrežama
No full textU posljednjih nekoliko godina sve se više razvija marketinška komunikacija i uočava se njezina
popularnost na društvenim mrežama. One tako postaju glavni izvor marketinške komunikacije,
odnosno jedan od najpopularnijih promocijskih kanala današnjice. Prisutnošću na društvenim
mrežama poduzeća i organizacije šire svijest o svojoj marki potencijalnim kupcima te na
efikasan način predočuju palete proizvoda i usluga. Također, u digitalnom okruženju do
izražaja dolazi i digitalni marketing, odnosno njegovi kanali i ciljevi. Sve se više odbacuju
tradicionalni mediji i sve je veći fokus na digitalnoj komunikaciji. Stoga u današnjici valja
istaknuti riječ interaktivnost, koja je ključna za razvoj digitalnog marketinga i marketinške
komunikacije u digitalno doba, ali i za stvaranje preduvjeta za personalizaciju proizvoda
suvremenim potrošačima. Može se reći kako se suvremeni potrošači propisno informiraju prije
kupnje, istražuju karakteristike proizvoda različitih firmi i u konačnici donose odluku o tome
što i gdje kupiti. U navedenom može se zapravo primijetiti velika važnost postojanosti
digitalnog marketinga i kvalitetne marketinške komunikacije na društvenim mrežama. Uz
izuzetno bogatstvo dostupnih informacija kupcima se treba približiti vrijednim sadržajima koji
im pomažu u tome da dođu do idealnog rješenja za svoje potrebe. Dapače, rad se dodatno
upotpunjuje analizom provedene ankete na temu Marketinška komunikacija na društvenim
mrežama. Anketom se zapravo željelo doći do spoznaja koliko su zapravo društvene mreže
važne za marketing i njegovo poslovanje te koliko se često koriste društvene mreže za kupnju
proizvoda ili usluge. Navedenim zaključcima zaokružuje se tema završnog rada
Nautički turizam u Republici Hrvatskoj i očuvanje morskog okoliša
No full textPredmet istraživanja ovoga rada je prikaz razvoja nautičkoga turizma u Republici Hrvatskoj,
kao jednog od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u svijetu, ali i opis promjena koje
nastaju u morskom okolišu pod utjecajem nautičkoga turizma i luka kao posljedica cirkuliranja
jahti i brodica. Na početku rada sistematično i pregledno prikazuje se terminologija vezana uz
nautički turizam te povijesni pregled razvoja nautičkoga turizma u svijetu i Republici Hrvatskoj
koristeći relevantnu znanstvenu i stručnu literaturu, ali i recentne statističke podatke. Osim
toga, pregled razvoja nautičkoga turizma prikazan je i kroz pravni okvir u kojem su ključni
termini i jasno definirani. To je osobito bitno, ukoliko nautički turizam promatramo kao
gospodarsku aktivnost. S obzirom na rastuće prihode na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj
i u svijetu, nautički turizam je sigurno najprofitabilnija i najatraktivnija grana turizma. Tomu
svjedoče ohrabrujuće brojke Hrvatskoga zavoda za statistiku i godišnjega prikaza prihoda luka
nautičkoga turizma. Utjecaj razvoja nautičkoga turizma na destinaciju odražava se i na
ekološku održivost. S obzirom da se broj plovila, vezova i novih nautičkih luka povećava
razvojem nautičkoga turizma, istodobno se povećava i mogućnost zagađenja mora i priobalja.
Nedvojbeno razvoj nautičkoga turizma prati i razvoj prateće infrastrukture kroz izgradnju kao
materijalne osnove nautičkoga turizma.
Stoga su osnovni ciljevi ovoga rada definiranje i prikaz razvoja nautičkoga turizma u Republici
Hrvatskoj te prepoznavanje i definiranje osnovnih onečišćenja okoliša kao posljedica jahti i
brodica u lukama nautičkoga turizma. U radu se predlažu mjere za prevladavanje njihovoga
negativnoga utjecaja na zagađenje morskoga okoliša. Za tu svrhu korištene su metode analize
i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, povijesna metoda, metoda dokazivanja, kao i anketno
istraživanje kao primarna metoda u istraživačkom dijelu rada čiji je cilj prikaz razine
ispunjavanja ekoloških standarda luka nautičkoga turizma, te ekološka osviještenost
zaposlenika i nautičara. Rezultati ovoga istraživanja mogu pridonijeti u racionalnom i
održivom planiranju izgradnje infrastrukture kroz segmente ekološke osviještenosti i očuvanja
mora i priobalja
Bridge reconstruction and failure analysis on the Brodec stream
No full textPotok Brodec, koji izvire u gornjem Međimurju, protječe kroz sjeveroistočni dio
Međimurja, kroz grad Mursko Središće, a nakon naselja Peklenica ulijeva se u rijeku
Muru. Povećanjem rijeke Mure Brodec je istisnut iz svojeg korita te je kanaliziran. Tok
sadašnjeg kanala odvija se i između naselja Brodec i Vratišinca, gdje se nalaze most i
propust koji su predmet ovog završnog rada. Izradi projektne dokumentacije za
rekonstrukciju mosta pristupilo se 2018. godine. Investitor je bila Općina Vratišinec.
Osim mosta, rekonstruirala se i postojeća lokalna cesta izgradnjom pješačkih staza. Za
planirani zahvat provedena je parcelacija. Svrha projekta je povećanje sigurnosti
povišenjem intradosa mosta za sprečavanje prelijevanja vode iz kanala Brodec tijekom
velikih oborina, povišenjem dijela postojećeg nasipa te ublažavanjem nepovoljnih
elemenata prometnice prilagođenom geometrijom ceste i izgradnjom pješačkih staza.
U ovom radu provedena je analiza stanja navedenog mosta na lokalnoj cesti u naselju
Vratišinec. Rad se bavi potocima, propustima i mostovima općenito, opisano je postojeće
stanje mosta na kanalu Brodec, projekt za most te hidrološki i hidraulički proračun, kao
i proračun uspora
Statistical analysis of tourism of Zagrebačka county from 2016. to 2019.
No full textPredmet istraživanja u ovom radu su teorijske i statističke spoznaje o turizmu
Zagrebačke županije jučer, danas i sutra prikazane kroz tablice i grafove.
U uvodnom dijelu navodi se značaj turizma općenito, govori se o turizmu te o
sportskim i rekreativnim aktivnostima u Zagrebačkoj županiji, prikazuje se kratka
povijest turizma te značaj turizma za gospodarski sustav Zagrebačke županije te se
nadalje govori o adekvatnom statističkom praćenju turizma kao pojave s aspekta
statističkih istraživanja kroz dolaske, noćenja te izdatke stranih i domaćih turista.
Kroz SWOT analizu prikazane su jake i slabe strane turizma u Zagrebačkoj županiji
te prilike i prijetnje u četiri područja kroz društvo, gospodarstvo, okoliš i prostor koje
su prikupljene po ocjeni stanja po područjima.
U radu analiziraju se postojeća statistička istraživanja turizma kroz četiri godine
od 2016. do 2019. godine koja provodi Državni zavod za statistiku, kao i prijedlozi za
provođenja novih statističkih istraživanja iz područja turizma.
Rad također definira sam pojam statistike grane koja svoju primjenu nalazi u
različitim područjima među kojima je i turizam te se nadalje govori o adekvatnom
statističkom praćenju turizma kroz četiri godine kao pojave s aspekta statističkih
istraživanja te na samom kraju rada donosimo zaključak o većem ili manjem broju
dolaznosti i noćenja od strane domaćih ili stranih turista.
U nastavku slijedi statistički prikaz varijabli koje su u radu prikazane kroz tablice
i grafove, a neke od njih su: noćenja domaćih i stranih turista u Zagrebačkoj županiji,
dolasci domaćih i stranih turista u Zagrebačkoj županiji, statistička i smještajna
analiza kapaciteta Zagrebačke županije, izdatci domaćih i inozemnih turista na
putovanjima, usporedbe noćenja domaćih i stranih turista, usporedbe dolazaka
domaćih i stranih turista, broj noćenja po dolasku za strane i domaće turiste,
Aritmetička sredina, Standardna devijacija, Pearsonov koeficijent korelacije prema
godinama, koeficijent varijacije, povezanost između broja dolazaka i noćenja stranih
i domaćih turista itd
HYDRAULIC DIMENSIONING OF BLACK BRIDGE ON STREAM TRNAVA IN st.km 0+260
No full textU radu je isprva obrađena rekonstrukcija dotrajalog drvenog mosta na potoku Trnava.
Definirane su slabe točke te su pomno određene tehnike i materijali kojima se obnavljao
most na način da su korišteni resursi iz okolnog područja kako bi se uklopili što je bolje
moguće. Također su prikazani podaci o hidrografskoj mreži u kojoj se most nalazi te je
detaljnije opisan smještaj Međimurske županije. Rijeka Mura, kao najveća rijeka u
Međimurskoj županiji, ima poseban značaj pa su također iznesene neke osnovne
informacije o toj rijeci. Nakon detaljnog uvida u postojeće stanje krenulo se u izradu
rješenja obnove te je most podijeljen u tri dijela: donji dio mosta koji čine betonski
nearmirani upornjaci koji se sastoje od prednjih i krilnih zidova, samostalno temeljeni i
srednji stupovi kao zidna platna blago armirana na nearmiranim temeljima, gornji dio
mosta koji je napravljen od drvene nosive konstrukcije sustava glavnog nosača visulje i
to u krajnjim poljima tipa proste visulje, a u srednjem polju tipa dvostruke visulje i
nadvišenje konstrukcije koje je projektirano tako da se postigne estetski bočni pogled na
most bez vizualnog progiba s jedne strane, a potom i radi očekivanog naknadnog
progibanja konstrukcije uslijed dodatne adaptacije u vezama po opterećenju, što je česti
slučaj kod ovakvih konstrukcija. Nakon toga napravljeno je hidrauličko dimenzioniranje
mosta i vodnog tijela uz potrebne proračune koji su bili nužni za kasniju obnovu.
Navedeni su hidrološki, geološki i hidrogeološki podaci u vezi s potokom Trnavom.
Također su opisane klimatske karakteristike Međimurske županije i Republike Hrvatske.
Pred kraj rada velik dio pažnje posvećen je poplavama, odnosno zaštiti od poplava te
kartama rizika i opasnosti od poplava. Izvršeno je ocjenjivanje stanja vodnog tijela
uzimanjem i proučavanjem uzorka ekološkog i kemijskog stanja površinske vode kako
bismo se osigurali u pravilno i zdravo funkcioniranje vodnih ekosustava. Vođena je briga
o uređenju okoliša te uklapanju mosta u postojeći okoliš kako bi se njegova devastacija
smanjila na minimum, jer, uz ostalo, moraju biti zadovoljeni i ekološki aspekti
Potencijali razvoja turizma najsjevernijeg grada Republike Hrvatske, Murskog Središća
No full textPredmet istraživanja ovog rada je analiza potencijala i razvoja grada Mursko Središće. Grad
Mursko Središće još se naziva i „sjevernim vratima Hrvatske“. Smješten uz samu rijeku Muru
predstavlja važno prometno čvorište i mjesto graničnog prijelaza sa susjednom Republikom
Slovenijom. Također, Mursko Središće je i važno upravno i kulturno središte. Mursko Središće
je prometno opterećeno zbog graničnog položaja sa Slovenijom te godišnje kroz njega prođe
mnogo turista. Sa samo nešto više od sedam tisuća stanovnika, grad čini najsjeverniju turističku
destinaciju Republike Hrvatske. Kao najsjeverniji grad u Međimurskoj županiji, Mursko
Središće posjeduje brojne atrakcije i događanja za turiste. Najpoznatije atrakcije grada su:
šetnica uz Muru, Rudarsko–murski put, Centar za posjetitelje, Spomen park naftaša, Spomen
dom rudarstva i dr. Najistaknutije manifestacije su Ljeto uz Muru, Vincekov pohod, Dan
rudara, Dani grada i dr. Mursko Središće je prepoznatljivo kao česta destinacija za one koji
vole aktivnosti u prirodi. Osnovni ciljevi rada su utvrditi u kojoj je mjeri razvijen turizam grada
Mursko Središće - najsjevernijeg turističkog grada Republike Hrvatske, utvrditi mogućnosti
grada na temelju 300 ispitanika pomoću anketnog upitnika i potencijal za buduće investitore te
kroz istraživački dio putem ankete saznati mišljenje o trenutačnom stanju turizma na području
grada Mursko Središće. Istraživanje završnog rada provedeno je kvantitativnom metodom
istraživanja. U radu je na temelju sekundarnih podataka provedeno primarno istraživanje u
obliku anketnog upitnika. Korištene metode istraživanja su: istraživanje za stolom, metoda
deskripcije, komparativna metoda i povijesna metoda. Najveći doprinos završnog rada temelji
se na pokušaju pronalaska mogućih problema i nezadovoljstava od strane lokalnog
stanovništva i turista te prepoznavanja mogućih potencijala razvoja cjelokupne turističke
usluge
Osobni identitet kao sredstvo uvjeravanja
No full textOvaj rad razmatra značaj ili ulogu osobnog identiteta kao sredstva uvjeravanja u
djelatnosti odnosa s javnošću. Oblikovanje osobnog identiteta složeni je proces koji je
uvjetovan raznim čimbenicima, kao što su karakteristike nečije ličnosti, raznim okolnostima i
okruženjem te specifičnim znanjem stečenim obrazovanjem i praksom. Drugim riječima, žele
li se stvoriti poželjni odnosi i pojačati značenja u različitim kontekstima potrebno je ponuditi
koncept što prihvatljivijeg usklađivanja s drugima. Te druge čine različite ciljne javnosti koje
onda mogu kroz stvoreni odnos i komunikaciju lakše i bolje pratiti, tumačiti, promatrati,
učestvovati, podržavati (ili se protiviti) ponuđene koncepte te formirati svoja vlastita
tumačenja odaslanih poruka. Kroz takvu vrstu interakcija može se stvoriti posebna ili
prikladna atmosfera koja potiče na razmjenu mišljenja i emocija. Stvoreni odnos dobiva na
svom značenju u onoj mjeri u kojoj je omogućeno međusobno razumijevanje stanovitog broja
činjenica koje čine jednu kombinacijsku ili komunikacijsku cjelinu. Dakle, uupravljanje
svojim identitetom u određenim okolnostima ne znači ništa drugo nego sposobnost definiranja
svoje pozicije kroz usmjeravanje vlastitog ponašanja. Ukoliko to stručnjak za donose s
javnošću radi na odgovarajući način, odnosno sposoban je razumjeti, priznati i prihvatiti
vlastite potencijale i ograničenja te ih zna na pravi način prilagođavati određenim
okolnostima, stvara pretpostavke za uspješno formiranje osobnog imidža. A to mu onda
omogućava uspješnije rješavanje složenih, raznovrsnih i slojevitih zahtjeva i problema s
kojima se susreće u svom poslovanju.
U okviru razmatranja zadane teme provedeno je i istraživanje kroz intervju intervju sa
Dariom Trnkom, voditeljem odjela za odnose s javnošću u Hrvatskoj turističkoj zajednici,
Krešimirom Macanom, direktorom agencije Manjgura za odnose s javnošću te Aleksandrom
Kolarić, direktoricom agencije Quadrans
Postupak kategorizacije ugostiteljskih objekata
No full textTuristička djelatnost u Republici Hrvatskoj ima izuzetno važnu ulogu u njezinom
ukupnom gospodarskom razvoju s obzirom da je povezana s gotovo svim gospodarskim
granama u državi. Ona u Republici Hrvatskoj sudjeluje s jednom petinom u prihodima
državnog proračuna pa je stoga i predmet intenzivne zakonske regulacije. U prvom dijelu
rada prikazan je povijesni razvoj zakonodavstva u području kategorizacije ugostiteljskih
objekata od osamostaljenja Republike Hrvatske 1990. godine do danas. Središnji dio
rada prikazuje pozitivni zakonski okvir u području kategorizacije u ugostiteljstvu, zakone
i podzakonske propise, vrste ugostiteljskih objekata koji se kategoriziraju, elemente
kategorizacije, minimalne uvjete, oznake kategorije, posebne standarde i kvalitetu.
Zasebno su obrađene vrste ugostiteljskih objekata koji se kategoriziraju, opisani su
elementi kategorizacije, oznake kategorije te oznake posebnog standarda i kvalitete.
Objašnjen je postupak kategorizacije od podnošenja zahtjeva do izdavanja rješenja
putem nadležnih tijela koja provode kategorizaciju. U završnom dijelu rada prikazani su
rezultati provedenog istraživanja o mišljenju ispitanika o usklađenosti propisa s tržišnim
trendovima na području kategorizacije ugostiteljskih objekata. Kako je u kontinentalnom
dijelu Republike Hrvatske primijećen stalan rast turističke ponude u iznajmljivanju
kategoriziranih smještajnih objekata, uglavnom fizičkih osoba, koje pružaju usluge
iznajmljivanja smještajnih objekata u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu, takva je vrsta turističke ponude uzeta kao područje istraživanja.
Kontinentalni dio Hrvatske u turističkoj ponudi smještajnih kapaciteta, prema podacima
Ministarstva turizma, značajno zaostaje za primorskim dijelom gdje je najveća
koncentracija takve vrste turističke ponude. Republika Hrvatska desetljećima je bila
orijentirana na kupališni turizam pa je i to jedan od razloga zašto su smještajni kapaciteti
koncentrirani u primorskom području. U posljednjem desetljeću na području
kontinentalnog dijela Hrvatske vidljiv je blagi pomak u povećanju turističke ponude
iznajmljivanja smještajnih objekata koju pružaju fizičke osobe, no, čini se, još uvijek
nedovoljno. U javnosti se često ističe kako je hrvatsko zakonodavstvo, koje regulira ovo
područje turističke djelatnosti, uglavnom reaktivno te zakašnjelo reagira ne trendove koji
se javljaju na tržištu. Uočeno je da primjedbe najčešće dolaze od strane iznajmljivača, a
ponekad i od drugih sudionika turističkog tržišta pa je uglavnom ta populacija
obuhvaćena istraživanjem.
U radu je istraženo u kojoj mjeri se te tvrdnje u javnosti poklapaju sa stvarnim
primjedbama iznajmljivača. U tom cilju provedeno je izviđajno istraživanje putem
metode dubinskog intervjua čiji je cilj bio ocijeniti razinu nezadovoljstva iznajmljivača
vezano uz neusklađenost hrvatskih propisa s novim tržišnim trendovima. U istraživanje
je uključeno sedam iznajmljivača s područja Varaždinske županije koji su pristali
sudjelovati u istraživanju, a koji udovoljavaju kriterijima te predstavljaju reprezentativni
uzorak odabrane populacije
Analiza sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj s osvrtom na Regionalni centar za gospodarenje otpadom "Piškornica"
No full textProblematika adekvatnog zbrinjavanja otpada jedno je od najvažnijih pitanja kojim se danas
bave stručnjaci iz različitih područja. S obzirom na život u potrošačkom društvu, čovjek
iziskuje brojne predmete, a nakon što mu ti predmeti više nisu potrebni ili ih mora zbog nekog
drugog razloga odbaciti, nastaje otpad. Otpadom se smatraju sve stvari koje neka osoba
posjeduje, a odbacuje ih, planira ih odbaciti ili ih mora odbaciti, a temeljni zakon na temelju
kojega se odlučuje o načinima i postupcima gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj je
Zakon o gospodarenju otpadom. Otpad se dijeli na različite načine, a detaljna klasifikacija
otpada u 20 skupina prikazana je u Katalogu otpada. Katalogom otpada otpad se klasificira
prema svojstvima, a najčešće prema skupinama djelatnosti koje su stvorile taj otpad. Osim toga,
najčešće dvije podjele otpada su prema svojstvima te prema mjestu nastanka. Prema
svojstvima, otpad se dijeli na opasni otpad, neopasni otpad i inertni otpad. Prema mjestu
nastanka, otpad se dijeli na komunalni i proizvodni otpad.
Gospodarenje otpadom vrlo je složen zadatak, a on govori kako izbjeći i smanjiti nastajanje
otpada te isto tako smanjiti njegova opasna svojstva. Otpad čije se nastajanje ne može izbjeći
treba ponovno iskoristiti, a ako ga se ne može ponovno iskoristiti, treba ga adekvatno odložiti.
Pri gospodarenju otpadom treba se pridržavati takozvanog reda prvenstva koji kaže da je
najvažnije spriječiti nastanak otpada, a ako se to ne može, treba ga pripremiti za ponovno
korištenje, reciklirati, na neki drugi način oporabiti, a tek ako ništa od toga nije moguće učiniti,
može ga se zbrinuti. Gospodarenje otpadom mora biti provedeno tako da ne predstavlja
opasnost za prirodu i čovjekovo zdravlje, zemlje koriste četiri načela pri gospodarenju
otpadom; načelo onečišćivač plaća, načelo blizine, načelo samodostatnosti te načelo
sljedivosti. Primjenom ovih načela omogućuje se funkcioniranje cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom. U Republici Hrvatskoj postoje centri za gospodarenje otpadom; neki
od njih već su u funkciji, a neki od njih tek će se graditi, no planovima je utvrđeno gdje, koji
će im biti kapacitet te za koji će otpad biti zaduženi.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica može se smatrati primjerom dobre
prakse što se tiče gospodarenja otpadom
Utjecaj travel influencera na odabir turističke destinacije
No full textCilj ovoga rada je upoznati ljude s travel influencerima i saznati u kojoj mjeri utječu na
odabir turističke destinacije.
Zahvaljujući informatičkim znanostima i tehnologiji, turistička industrija sve se više
razvija svakim danom i internet i društvene mreže imaju sve veći utjecaj na potrošače.
Zbog razvoja interneta, potrošači brže i jednostavnije stižu do potrebnih informacija. Da
bi se kreirao turistički proizvod koji je privlačan turistima, potrebno je istražiti na koji
način turisti prikupljaju informacije i na temelju kojih čimbenika donose odluke o kupnji.
Ulogu u tome ima i promocija, koja je uz proizvod, cijenu i distribuciju jedan od četiriju
temeljnih elementa marketinškoga spleta. Promocija je u turizmu specifična zato što
putuje turist, a ne proizvod, koji je ujedno i neopipljiv. Marketinški stručnjaci se sve više
odmiču od tradicionalnoga oglašavanja i okreću se prema digitalnome marketingu. Osim
što je tradicionalno oglašavanje skuplje, ono dolazi i do manjega dijela potrošača. Cilj
im više nije doprijeti do većega broja potencijalnih potrošača nego doprijeti do svakoga
potencijalnog potrošača. U tome im pomažu influenceri ili utjecatelji. Putem društvenih
mreža kao što su Facebook, Instagram, YouTube i TikTok, influenceri rade promociju
raznih proizvoda i usluga te im tako podižu prepoznatljivost. Za turizam su posebno važni
travel influenceri, osobe koje putuju te objavljuju fotografije i videozapise na svoje
društvene mreže i tako promoviraju turističke destinacije, hotele i restorane. Najpoznatiji
hrvatski travel influenceri su Kristijan Iličić, koji na svome Instagram profilu ima skoro
300 000 pratitelja, i Ella Dvornik, koju prati više od 500 000 pratitelja.
U radu je obrađen pojam turističke destinacije, opisan je proces donošenja odluke o
odabiru turističke destinacije i kupovno ponašanje turista, definirana je promocija u
turizmu te influencer marketing s travel influencerima. U svrhu ovoga rada provelo se
primarno istraživanje o utjecaju travel influencera na odabir turističke destinacije. Za
potrebe istraživanja koristio se online anketni upitnik