Repository of Academy of Dramatic Art
Not a member yet
624 research outputs found
Sort by
Vlakovi i avioni u filmovima Indian Summer Autoreferencijalni manuskript
No full textTeorijski dio rada povijesni je pregled, analiza i interpretacija vlakova i aviona kao filmskim motiva - scenografski, dramaturški i simbolički elementi sa svojim konotacijama i denotacijama. Prvi film na celuloidu bio je "Ulazak vlaka u stanicu", prvi dobitnik Oskara za najbolji film bio je avijatičarska melodrama "Krila itd... Ipak premisa koju se propituje jest da postoji diskrepancija u tretmanu dva prijevozna sredstva. Pokret slike ekvivalentan je panoramskom gledanju iz vlaka koje je učinilo veli preokret u povijesti likovne umjetnosti (impresionisti, kasnije ekspresionisti i futuristi) i književnosti (Prust, Tolstoj, Hugo). Ista stvar se dogodila i u filmu i filmska povijest nam dokazuje da je simbioza željeznice i filma iznjedrila brojne kanonske filmove svih žanrova. Situacija s avionom je puno oskudnija što po raznolikosti žanrova što po pamtljivosti scena. Letenje dokida okolinu, preskače ju. Vlakom se putuje jer se put prevaljuje. Avionom se leti jer se distanca preskače. Također ljudi koji su gradili prugu, pruga im je vratila gradnjom društva (primjerice Amerika), dok se zrakoplovstvo prije svega razvijalo sukladno potrebama ratne avijacije. Je li točna pretpostavka da vlakom putuju svi od romantičara i revolucionara do čitavog niza likova Agathe Christie, a da putnički avion na filmu uglavnom prevozi otmičare i teroriste
Govor je u pokretu: semantika u glumačkom radu
No full textŠto sve može značiti: Govor je u pokretu? Kroz igru riječi samog naslova i objašnjavanje
istoga, rad se bavi nedostacima i prednostima semantike u glumačkom radu
Performing Arts in the Republic of Croatia in the context of Creative Europe 2014. - 2020. programme
No full textRepublika Hrvatska sudjeluje u programima sufinanciranja kulturnog i kreativnog sektora Europske unije od 2007. godine u programu Kultura. Od 2013. godine, kada postaje ravnopravna članica Europske unije, sastavnim je dijelom i programa Kreativna Europa koji je trajao do 2020. godine. Tijekom sedam godina u Hrvatskoj je ostvareno preko 50 projekata suradnje s drugim članicama Programa. Program Kreativna Europa se dijeli na tri potprograma – MEDIA, Kultura i Međusektorska suradnja. Na potprogram Kultura odlazi 31% proračuna Kreativne Europe, a koji sam iznosi nešto manje od 1,5 milijarde eura. U sklopu Kulture sufinanciraju se i projekti u području izvedbenih umjetnosti koji su ujedno i fokus ovog rada. U prvom dijelu rada predstavit će se Kreativna Europa i dat će se kratak pregled u hrvatskom kontekstu te zastupljenosti pojedinih djelatnosti u projektima iz sljedećih natječajnih kategorija: Manji projekti suradnje, Veći projekti suradnje i Europske platforme. U drugom dijelu rada istražit će se kako je sudjelovanje pojedinih hrvatskih partnera utjecalo na izvedbenu umjetnost u Hrvatskoj u kontekstu programa Kreativna Europa (2014. – 2020.). Na temelju intervjua sa šest predstavnika kulturnih i obrazovnih institucija i nezavisnih organizacija napravit će se nekoliko analiza pomoću kojih će se ustanoviti predikcija za izvedbenu umjetnost u Hrvatskoj u kontekstu programa Kreativna Europa (2021. – 2027.).The Republic of Croatia has participated in cultural and creative sector financing programmes of the European Union since 2007 as part of the Culture project. When Croatia became a member of the EU in 2013, it also became a participant in the Creative Europe (2014 – 2020) financing programme. During the last seven years, there were more than 50 projects in which Croatia was either a lead partner or a partner with other members of Creative Europe. Creative Europe is divided into three sub-programmes – MEDIA, Culture, and the Cross-sector strand. Creative Europe’s budget is a little less than 1.5 billion €, and 31 % of the whole budget is spent on the Culture sub-programme. This sub-programme supports and promotes Europe's cultural sector, which also encompasses performing arts. This paper focuses on performing arts in Croatia within the Creative Europe programme. The first part of the paper describes Creative Europe, and the reader will get an overview of projects made with Croatian partners. The second part shows the research on how being a partner in Creative Europe projects affected performing arts in Croatia in the context of the programme (2014 – 2020). Based on six interviews with officials of cultural and educational institutions and non-governmental organisations, the paper features three analyses that predict how the development of performing arts will look in the context of the Creative Europe programme (2021 – 2027)
Oblikovanje zvuka : Prošlost, Sadašnjost, Budućnost (u igranom filmu)
No full textOvim radom prikazat ću svoja promišljanja o povijesnom razvoju oblikovanja zvuka u filmskoj umjetnosti, od razdoblja „nijemog“ filma do predviđanja budućnosti, uglavnom se fokusirajući na igrani film. Rad je strukturiran kronološki, temeljen je na pročitanoj filmskoj (američkoj i zapadnoeuropskoj) literaturi, odgledanim i analiziranim filmovima za koje se smatra da su iz pojedinih razloga označili prekretnice u oblikovanju zvuka. Sukladno tome, prati razvoj i uporabu tehnologije. Razvoj tehnologije analizirao sam većim djelom kroz njenu uporabnu umjetničku vrijednost, a manje analizom tehničkog aspekta. Svaki dio povijesne etape razvoja filmskog zvuka popraćen je analizom zvuka, po mome istraživanju i mišljenju, važnih filmova, točnije, analiza pristupa zvuku redatelja i/ili oblikovatelja zvuka.This paper will present my reflections on the historical development of sound design in film art, from the period of “silent” films to predicting the future, mainly focusing on feature films. The paper is structured chronologically, based on read film literature (American and Western European), watched and analysed films that are considered to have marked milestones in sound design for various reasons. Accordingly, it monitors the development and use of technology as well. The development of technology was analysed largely through its useful artistic value, and less by analysing its technical aspect. Each part of a historical stage of the development of film sound is accompanied by a sound analysis of, in my research and opinion, important films, more precisely, an analysis of the approach to sound by the director and/or sound designer
Produkcija umjetničkih događanja: Početni priručnik za buduće producente/ice
No full textPriručnik “Produkcija umjetničkih događaja” o produkciji, marketingu i menadžmentu umjetničkih događaja nastao je na temelju višemjesečnog edukacijskog programa “Produkcija u kulturi” u sklopu projekta „Učionica“ Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 koji je uključivao veliki broj stručnjaka iz Hrvatske i drugih europskih zemalja. Tijekom programa su se, nakon samog uvoda u produkciju, obradila sva relevantna pitanja vezana za organizaciju kulturnih događanja, financijsko- pravni aspekt produkcije, inkluzivne produkcijske prakse, tj. uključivanje osoba s invaliditetom na kulturna događanja, zatim pitanja komunikacije i umjetnosti, dok su se na samom kraju polaznici upoznali s osnovama menadžmenta. Slijedom sadržaja programa, priručnik na temelju međunarodnih iskustava i znanja iz polja menadžmenta u kulturi pruža praktične upute o primjeni tih znanja u nacionalnom i lokalnom kontekstu
McGuffin - pokretač priče
No full textU ovom radu bavim se pojmom McGuffin te otkad se on pojavljuje. Nastojim definirati što on jest, koliki je njegov utjecaj na filmsku priču te razvoj radnje.In this dissertation I deal with the term McGuffin and since when it appears. I try to define what it is, how much of an impact he has on the film’s story, and the development of the plot
Film for children in Croatian film production from 1991 to 2020
No full textTijekom razdoblja jugoslavenske kinematografije, hrvatski je dugometražni igrani film za djecu bio iznimno popularan među dječjim i odraslim kino-posjetiteljima, bavio se atraktivnim temama, odisao optimizmom te zanimljivim i dobro izgrađenim likovima. Usprkos takvoj tradiciji, nestrpljivoj filmskoj publici i iznimnim potencijalnima, proizvodnja je dugometražnih filmova za djecu na počecima samostalne hrvatske države gotovo u potpunosti zamrla, da bi nakon gotovo dva desetljeća tek počela ostvarivati nove uspjehe. Ovaj rad će obraditi taj zanimljivi fenomen, a istovremeno poslužiti i kao svojevrsni presjek proizvodnje filmova za djecu od 1945. do danas, s posebnim naglaskom na dugometražni igrani film od 1991. do 2020. Osim povijesne dimenzije, pozabavit će se i produkcijskim aspektima i postupcima te specifičnostima rada na dječjem filmu u Hrvatskoj danas. Pregled domaćih audiovizualnih projekata za djecu bit će polazišna točka istraživanja, no ponudit će se i relevantni podaci za anticipiranje utjecaja filma za djecu na društveni, politički i ekonomski razvoj pojedinca, društva, domaće kinematografije i kulturne industrije u Hrvatskoj.During the period of Yugoslav cinematography, the Croatian feature film for children was extremely popular among children's and adult cinema visitors, dealing with attractive topics, exuding optimism and interesting and well-built characters. Despite such a tradition, an impatient film audience and exceptional potential, the production of feature films for children at the beginning of the independent Croatian state almost completely died out, only to begin to achieve new successes after almost two decades. This paper will address this interesting phenomenon, and at the same time serve as a kind of cross-section of children's film production from 1945 to the present, with special emphasis on feature films from 1991 to 2020. In addition to the historical dimension, it will address production aspects and and the specifics of working on children's film in Croatia today. An overview of domestic audiovisual projects for children will be the starting point of the research, but it will also offer relevant data for anticipating the impact of children's film on the social, political and economic development of individuals, society, domestic cinematography and cultural industry in Croatia