University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Dynamics of wild boar population in Brodsko-posavska county.
No full textU ovom završnom radu obrađeni su podaci vezani uz divlju svinju na području državnog otvorenog lovišta broj: XII/9 “Međustrugovi” i državnog otvorenog lovišta broj: XII/ “Podložje-Ključevi”. Ta dva lovišta predstavljaju reprezentativan primjer za stanište divlje svinje na području Posavine i prema podacima o brojnosti i dinamici populacije iz tih lovišta izračunati su podaci za Brodsko-posavsku županiju. Rezultati su dobiveni stavljanjem brojnosti populacije u odons sa lovnoproduktivnom površinom
Cable Forwarder
No full textU zadnjem je desetljeću sve prisutnije opremanje šumskih vozila za pridobivanje drva dodatnim vitlom, čije uže nema namjenu prihvata/sakupljanja drva, već sidrenja i/ili dodatne trakcije vozila, čime je šumskim vozilima siguran i djelotvoran rad proširen sa 33 % na 55 % uzdužnog nagiba terena. Forvarder s vitlom i sidreno trakcijskim užem, studijem literature obrađen je kroz: 1) teorijsku raspodjelu opterećenja i sila, 2) oblik mreže sekundarnih šumskih prometnica, 3) proizvodnost i troškove privlačenja drva te 4) okolišnu pogodnost. Iz samoga naziva šumskog vozila, forvarder s vitlom i sidreno – trakcijskim užem, vidljiva je svrhovitost dodatnoga opremanja forvardera s obzirom na smjer kretanja vozila po uzdužnome nagibu terena. Brzina vrtnje vitla i pogonski motor forvardera su sinhronizirani s obzirom na brzinu kretanja vozila. Pri kretanju uz uzdužni nagib terena, vučna sila vitla ima zadatak stvoriti dodatnu trakciju vozila što je pogotovo značajno pri kretanju forvardera po vlažnim šumskim tlima jer izostaje pojava (pro)klizavanja vozila, odnosno potpuni gubitak kretnosti. Pri kretanju forvardera niz uzdužni nagib terena, uže vitla ima funkciju sidrenja vozila da ne bi pod utjecajem gravitacijske sile na kosini vozilo nekontrolirano otklizalo niz nagib terena. Mjerenja sila u sidreno – trakcijskom užu, ukazala su različitu dinamiku opterećenja s obzirom na radne sastavnice izvoženja drva, a najveća zabilježena sila u sidreno – trakcijskom užu iznosila je 30 % od njegove deklarirane prekidne čvrstoće. Uslijed preporučenoga područja rada na terenima nagiba < 55 %, užetni forvarderi su obavezno u izvedbi sa zakretno – žiroskopskom kabinom te osmokotačna vozila s udvojenim prednjim i stražnjim osovinama te kotačima u tandem rasporedu. Unatoč opremanju pneumatika kotača prednjih i stražnjih kotača polugusjenicama s ciljem smanjenja dodirnih tlakova i klizanja kotača, njihovu uporabu ograničavaju izrazito kameniti tereni zbog osjetljivosti opterećenoga forvardera na bočnu stabilnost. Forvarder sa sidreno – trakcijskim užem koristi se pri potpuno mehaniziranom sustavu pridobivanja drva, što uključuje i vozilo za sječu i izradbu drva – užetni harvester. Predviđene trase budućeg prolaska forvardera sječe harvester i time stvara negrađenu mrežu sekundarnih šumskih prometnica – traktorske vlake. Međusoban razmak paralelnih traktorskih vlaka određen je dvostrukim dosegom hidrauličnih dizalica harvestera i forvardera, a širina vlaka od 4 m širinom ovih vozila. Smjer pružanja traktorskih vlaka paralelan je sa smjerom pružanja nagiba i okomit na smjer pružanja slojnica, odnosno šumsku cestu. Istraživanja djelotvornosti forvardera s vitlom i sidreno – trakcijskim užem pri različitom rasponu nagnutosti terena/traktorskih vlaka, ukazala su da neovisno o nagibu traktorske vlake, povećanjem udaljenosti privlačenja drva, ali i smanjenjem obujma izrađenoga drva proizvodnost užetnoga forvardera opada, a jedinični troškovi izvoženja drva rastu, što je u skladu s prethodnim istraživanjima. Posebno treba istaknuti da ovako dodatno opremljen forvarder, uslijed kratkotrajnoga utroška vremena (de)montiranja i sidrenja vučnog uža vitla (~ 16 min / 100 m traktorske vlake), ne zahtijeva visoke sječne gustoće za ekonomičan rad poput šumskih žičara (1 m3/m trase žične linije), čime postaje troškovno isplativija opcija od iznošenja drva šumskim žičarama na nagnutim terenima
Pest insect species on (Fraxinus angustifolia Vahl.) the narrow-leafed ash in clonal seed orchard Prvča in year 2021.
No full textKako stabla u sastojini tako i stabla klonske sjemenske plantaže podliježu raznim negativnim utjecajima, bolestima i štetnicima. Cilj ovog rada je produbiti spoznaje o zastupljenosti pojedinih vrsta štetnika u klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča. Iz tog razloga tijekom proljeća 2021. godine na plantaži su vršena terenska istraživanja radi utvrđivanja brojnosti i zastupljenosti pojedinih vrsta defolijatora i ksilofaga
Populacijska varijabilnost obične borovice (Juniperus communis L.) u Lici prema morfološkim obilježjima bobuljastih češera
No full textCilj ovoga rada bio je utvrditi morfološku varijabilnost bobuljastih češera obične borovice (Juniperus
communis L., Cupressaceae) na području Like. Uzorci iglica za morfometrijska istraživanja sakupljeni
su iz tri prirodne populacije: Brinje, Krasno i Otočac.
Ispitivanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi šest
morfoloških karakteristika bobuljastih češera, pri čemu su u analizi podataka korištene multivarijatne i
deskriptivne statističke metode.
Utvrđena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških svojstava. Koeficijent varijabilnosti na razini
svih populacija kretao se od 10,94 % za širinu bobuljastog češera do 25,60 % za broj češernih ljusaka.
Analizom varijance potvrđene su razlike na razini populacija i između grmova/stabala unutar populacija
za većinu istraživanih svojstava. Multivarijatnim statističkim metodama utvrđeno je da se populacije
obične borovice na osnovi morfologije bobuljastih češera na području Like mogu jasno razlikovati.
Pretpostavka je da su te razlike između populacija posljedica genske raznolikosti i fenotipske prilagodbe
različitim stanišnim uvjetima
Rasadnička klijavost sjemena i morfološke značajke dvogodišnjih sadnica (2+0) poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) gologa korijena različitih populacija i načina predsjetvene pripreme
No full textU ovom završnom radu ispitivat će se rasadnička klijavost sjemena sakupljenog sa 6 različitih populacija i 2 načina predsjetvene pripreme sjemena. Izmjerit će se važnije morfološke značajke dvogodišnjih (2+0) sadnica gologa korijena (visina, promjer vrata korijena te broj primarnih grana). Na osnovu provedenih istraživanja utvrdit će se koje populacije imaju najveći postotak rasadničke klijavosti i najbolju morfološku kvalitetu sadnica
Types of wooden house construction
No full textRad predstavlja pregled osnovnih konstrukcijskih oblika drvene gradnje. Ističe njihove glavne čimbenike i prepoznatljive karakteristike uz kratki osvrt na prednosti i mane. Oblici gradnje koje se spominju su: masivna (blok) gradnja, panelna gradnja, okvirna gradnja sa stupovima i gredama i gradnja križno lijepljenim drvom (CLT). Razrada tipskog arhitektonskog rješenja u tri konstrukcijska oblika: blok, panelna i CLT gradnja. Opisivanje mehaničkih, električnih, termičkih i akustičkih svojstava drva. Istraživanje tržišta o ekonomičnosti izrade i tehnološkoj izvedbiThe paper presents an overview of basic forms of wooden construction of wooden construction. Points out their main factors and recognizable characteristics with a brief overview of the advantages and disadvantages. The forms of construction mentioned in paper are: massive (block) building, panel building, framework building with wooden pillars and beams and cross- laminated timber. Elaboration of the type architectural solution in three structural forms: block, panel and CLT building. Description of mechanical, electrical, thermal and acoustic properties of wood. Market research on economy of production and technological performance
Genetic diversity of forest fruit trees and its conservation in the Republic of Croatia
No full textZavršni rad će sadržavati pregled literature i drugih raspoloživih izvora o genetskoj raznolikosti nekih šumskih voćkarica u Hrvatskoj rodova Malus, Pyrus i Sorbus i o djelatnostima vezanim uz njihovo očuvanj
Importance and use of sweet wormwood
No full textU uvodu se opisuje broj vrsta pelina u svijetu i Republici Hrvatskoj. Posebno se ističe važnost slatkog pelina u liječenju mnogih bolesti u povijesti i danas, posebno protiv raka. Artemizinin ekstrahiran iz slatkog pelina ima antibakterijsko, antigljivično i antivirusno djelovanje i uništava širok spektar parazita koji žive u organizmu pa se može koristiti i preventivno. Nabrajau se mnoge bolesti koje može izliječiti slatki pelin. Drugi dio rada odnosi se mogućnosti uzgoja ove vrste kao i izrade mnogih recepata od slatkog pelina koje je višegodišnjim iskustvom osmislio autor članka. Opisuje se izrada likera od gorkog pelina s grančicom slatkog pelina duljine oko 20 cm kojim se poboljšava boja, miris, okus i kvaliteta a grančica ujedno služi kao dekoracija u boci. Prikazan je orahovac sa slatkim pelinom, liker od slatkog pelina i koprive, alkoholna tinktura od čistog slatkog pelina, čaj od lišća slatkog pelina i način čuvanja sušenog lišća (droge) slatkog pelina u hermetički zatvorenoj staklenoj posudi s brtvom. Svi navedeni proizvodi su autorove inovacije. U članku se piše o načinu korištenja slatkog pelina i proizvodnji eteričnog ulja. Govori se o optimalnom vremenu žetve, načinima sušenja i prinosima suhog lišća koji iznose od 0, 5 do 3, 0 t/ha. Piše se o novim proizvodima na tržištu baziranim na slatkom pelinu i za što se sve koriste. Primjer je tinktura od slatkog pelina, crnog kima, CBD (kanabidiola), željeza i ozona.Godinama istraživanja djelovanja slatkog pelina u sinergiji s ostalim ljekovitim biljkama, autor članka izradio je jedinstvenu, super snažnu i djelotvornu esenciju ili alkoholnu tinkturu za postizanje dobrog imuniteta i za opće zdravlje. Tinkturu je autor upravo nazvao imenom "Zdravlje". Riječ je o koncentraciji ekstrakata slatkog pelna u kombinaciji s 62 vrste drugih domaćih i stranih biljaka od dijelova korijena, lišća, cvjetova, plodova i sjemenki. Tinktura jača imunitet i liječi zloćudne i mnoge druge bolesti
Revitalization of krast area in Šibenik-Knin County
No full textRazvojne strategije na lokalnoj i regionalnoj (županijskoj) razini trebale bi s ciljem
revitalizacije prostora težište usmjeriti prema primarnim djelatnostima (poljoprivredi i
šumarstvu). Uz njih zaštićena područja bi trebala ukazivati na očuvanje prirodne i
kulturne baštine, te koncept održivosti. Stoga će se u radu dati prikaz, analiza i
interpretacija potencijalnih neiskorištenih vrijednosti na lokalnoj razini u dijelu
mediteranskog prostora krša
Potential evapotranspiration, water deficit and drought in the Croatian Mediterranean
No full textU ovom diplomskom radu analizirana je klima, odnosno humidnost klime za meteorološke postaje u prirodnom arealu hrasta medunca, hrasta crnike i alepskog bora na hrvatskom Sredozemlju. Dat je prikaz klimatskih indeksa i podjele klime za područja prirodnog areala hrasta medunca, hrasta crnike i alepskog bora prema klimatskoj klasifikaciji Thornthwaita. Analizirana je količina oborina, srednja godišnja temperatura zraka, potencijalna evapotranspiracija, trajanje suše u mjesecima i vodni defecit u sušnoj sezoniIn this master thesis, a climate is analyzed, ie the humidity of the climate for meteorological stations in the natural area of Pubescent oak, Holm oak and Aleppo pine of the Croatian Mediterranean. The presentation of climate indices and climate distribution has been given for the areas of the natural range of Pubescent oak, Holm oak and Aleppo pine according to the Thornthwait climate classification. Precipitation, average annual air temperature, potential evapotranspiration, drought duration in months, and water deficit in the dry season were analyzed