University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Analysis of the Croatian wood products market during the pandemic
No full textPandemija korona virusom Covid-19 promijenila je mnoge sfere našeg života, te izazvala gospodarsku krizu čije ćemo posljedice još dugo osjećati. Cilj rada je istražiti utjecaj pandemije na hrvatsko tržište drvnih proizvoda, s naglaskom na proizvodnju, izvoz i uvoz u sektorima prerade drva i proizvodnje namještaja, te ekstrapolacijom nizova postojećih podataka stvoriti matematičke modele kojima bi se dala smjernica budućih kretanja na tržištu drvnim proizvodima.The Pandemic of Covid-19 virus changed many areas of our daily life and triggered an economic crisis whose consequences will be expierience for a long time period. The aim of this thesis is to investigate the impact of the pandemic on the Croatian wood products market, while putting an emphasis on production, exports and imports in the wood procesing and furniture production sectors, and to extrapolate a series of existing data t
Utjecaj stupnja razgradnje drva gljivama bijele truleži na brzinu širenja ultrazvuka kroz drvo
No full textUltrazvučna ispitivanja danas se vrlo često koriste u dijagnostičke svrhe određivanja zdravosti drva kao nedestruktivna metoda. Provedeno je vrlo malo sustavnih ispitivanja utjecaja stupnja razorenosti drva na brzinu širenja ultrazvuka kroz razoreno drvo. Uzorci drva će se izložiti gljivi bijele truleži šarenoj tvrdokoški (Trametes versicolor) te će se odrediti tri različita stupnja razgradnje. Nakon kondicioniranja razorenih uzoraka, mjeriti će se brzina širenja ultrazvuka kroz njih u različitim smjerovima.
Povećanjem stupnja razgradnje drva (gubitka mase djelovanjem gljive bijele truleži, GMG) smanjuje se i brzina širenja ultrazvuka kroz razoreno drvo i u radijalnom i u tangentnom smjeru. Ovisnost brzine širenja ultrazvuka o GMG se pokazala kao linearna za borovinu, ali ne i za bukovinu.
Ovaj rad predstavlja doprinos kreiranju baze podataka za određivanje korekcijskih vrijednosti pri ultrazvučnom određivanju zdravosti drva
Stand structure of pedunculate oak (Quercus robur L.) in Koška forestry
No full textCilj ovog završnog rada bio je usporediti strukturu sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) dvaju gospodarskih jedinica šumarije Koška (UŠP Našice) s podatcima o hrastu lužnjaku čitave Republike Hrvatske, te o različitim podatcima prikupljenim s pet pokusnih ploha postavljenim u tim istim gospodarskim jedinicam
Pathogenic fungi of Pinus nigra Arn. in clonal seed orchard Kras-Gabonjin (FA Senj)
No full textRad je podijeljen u 4 glavne cjeline; uvod, cilj rada, obrada teme i zaključak. U uvodu se obrađuje analiza gljiva te opći podaci o crnom boru, nabrajaju se bitne vrste za primorsko područje. Sa klonskih sjemenskih plantaža, na otoku Krku, sabrani su uzorci (izbojci i iglice) crnog bora (Pinus nigra J.F. Arnol ) te su isti obrađeni i analizirani u Laboratoriju za patologiju drveća Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Na uzorcima je trebalo ustanoviti ima li plodnih tijela gljiva i spora u njima. Na iglicama i izbojcima nisu pronađene fruktifikacije, već samo tvorevine koje su učinili kukci srčikari iz porodice Coleoptera – kornjaši, red Anobiidae – kukci drvaši koji se hrane srčikom te udubljenja od grizotina osa pilarica. U drugom dijelu rada je dan prikaz najčešćih bolesti koje pronalazimo na borovima Hrvatske i njihove značajke
Grow giant pumpkins
No full textU radu se piše o botaničkoj klasifikaciji unutar porodice Cucurbitaceae. Objašnjena su dva osnovna načina uzgoja divovskih bundeva, u zaštićenim prostorima i na otvorenom. Objašnjen je način patentiranja novih sorti kao i ispravan način pisanja imena. Detaljno se opisuje tehnologija uzgoja sadnica iz sjemena kao i sadnja. Od ekoloških uvjeta za rast posebno se ističe značaj topline, vlage, svjetlosti i hranjivih tvari. Objašnjava se djelovanje gnojiva tipa Osmocote na rast i razvoj sadnica kao i endomikoriznih micelija. Posebno su opisani radovi njege tijekom uzgoja kao što su navodnjavanje, malčiranje, prihrana, zakorijenjivanje vriježa, djelovanje biopoboljšivača tla poput EM efektivnih mikroorganizama, TERRAFERT BLATT sa folnom kiselinom koji služi kao stimulator rasta jer u sebi sadrži efektivne mikroorganizme i TERRAFERT BODEN, poboljšivač tla s efektivnim mikroorganizmima. Opisuje se tehnika ručnog oprašivanja ženskih cvjetova kao i način zametanja i abortiranja plodova. Najvažniji dio u uzgoju je ostavljanje samo jednog ploda po biljci, jer ako ih je više onda se težina dijeli s brojem plodova. U posebnom poglavlju objašnjeni su radovi zaštite od biljnih bolesti (pepelnica i plemenjača) i štetnika. Objašnjavaju se prirodne metode za povećanje otpornosti biljaka spram biljnih bolesti kao što je zalijevanje fermentiranim gnojivom od listova koprive i crnog gaveza. Važna je i zaštita biljaka od tuče i zasjenjivanje ploda tijekom ljetnih mjeseci kada su velike temperature ali i polijevanje plodova vodom zbog hlađenja. Na kraju članka govori se o okvirnoj procijeni težine ploda na polju uz pomoć jednostavnih formula kao i svojstvima sjemena (količina sjemena u plodu, vitalitet sjemena tj. postotak šturih sjemenki) te metodi flotacije u vodi za odstanjivanje lošeg sjemena a to je sve ono koje pluta na površini jer ima manju gustoću od punoga koje tone. Članak donosi zanimljive podatke o održavanju natjecanja u težini divovskih bundeva u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu te o trenutno najtežoj bundevi od 1045 kg koja je 2009. godine uzgojena u Njemačkoj
Fire protection in the area of NP Paklenica
No full textNacionalni park Paklenica drugi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen davne 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera. Gemorfološka, prirodna i kulturna baština bogatstva su ovog Parka. Park se prostire na 95 četvornih kilometara, od čega je otprilike polovica pod šumama. Šumski požari jedan su od najbitnijih prirodnih pojava koji diktira daljnji razvoj šuma Mediterana. Zajednice s bukvom zauzimaju oko 60 % površine pod šumom u Parku, šume crnog bora oko 26 %, šume medunca, bijelog i crnog graba oko 10 %, a klekovina bora krivulja oko 4%. Protupožarna zaštita u Parku organizirana je u stalnom dežurstvu tijekom požarne sezone. U posljednjih dvadesetak godina na području Parka je zabilježeno nekoliko požara, a opožareno je nešto manje od 2000 ha šuma i šumskog zemljišta. Na području NP Paklenica organizirana je učinkovita protupožarna zaštita
Dynamics of small rodent populations in Croatian forests from 2000 to 2019
No full textSitni glodavci su biološki čimbenik – koji periodično drastično mogu otežati prirodnu obnovu nizinskih šuma u Hrvatskoj uzrokujući štete na šumskome sjemenu i na pomlatku , a protiv kojega se periodično poduzimaju intenzivne mjere zaštite šuma u svrhu sprečavanja ili umanjena posljedica njihove masovne pojave. Poznavanje njihove brojnosti ključno je za uspješnu prevenciju šteta. Svrha diplomskog rada jest provesti analizu 20 godina monitoringa glodavaca u šumama Hrvatske koje su provodile Hrvatske šume. Dobiveni rezultati su nam poslužili u shvaćanju kretanja dinamike populacija sitnih glodavaca po Upravama šuma u razdoblju od 2000. do 2019.godin
Postoje li morfometrijske razlike između listova dvaju tipova izbojaka obične breze (Betula pendula Roth, Betulaceae)?
No full textNATURA 2000 saproxylic beetle monitoring in the area of Nature park "Medvednica" in 2021
No full textPark prirode „Medvednica“ obuhvaća Natura 2000 staništa i vrste, među kojima je i skupina saproksilnih kornjaša: jelenak (Lucanus cervus), alpinska strizibuba (Rosalia alpina), velika četveropjegava strizibuba (Morimus funereus), velika hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo) i mirišljavi samotar (Osmoderma eremita). Oni su vezani uz mrtva i odumiruća stabla, ali i ona živa koja stare i prirodno propadaju, stoga je njihova prisutnost pokazatelj očuvanosti šumskih staništa. Monitoring Natura 2000 saproksilnih kornjaša proveden je na području Parka prirode „Medvednica“ u svrhu dobivanja podataka o njihovoj brojnosti, rasprostranjenosti i stanju populacije. Prilikom monitoringa su korištene tri metode: suhe naletno barijerne feromonske zamke WitaPrall©, lovne zamke i pregled stovarišta svježih trupaca. Zabilježena je 101 jedinka vrste R. alpina, četiri M. funereus i četiri C. cerdo. Primjenom metode ponovnog ulova, dobili smo podatak da je od ukupno 47 jedinki vrste L. cervus, 9 ponovno ulovljeno, a jedna jedinka je imala trostruki ulov. Vrsta O. eremita nije zabilježena tijekom ovog monitoringa.Nature Park „Medvednica“ encompass Natura 2000 habitats and species, including a group of saproxylic beetles: stag beetle (Lucanus cervus), Rosalia longicorn (Rosalia alpina), hermit beetle (Osmoderma eremita), long-horned beetle (Morimus funereus), and great capricorn beetle (Cerambyx cerdo). They are associated with dead and dying trees, but also living ones that age and decay naturally, so their presence is an indicator of the preservation of forest habitats. Monitoring of Natura 2000 saproxylic beetles was carried out in the Nature Park „Medvednica“ to obtain data on their number, distribution, and population status. Three methods were used in the monitoring: dry flight barrier WitaPrall© traps, pitfall traps, and inspection of a fresh lumberyard. 101 individuals of R. alpina, four of M. funereus, and four of C. cerdo were recorded. Using the mark and recapture method, data showed that out of a total of 47 individuals of the species L. cervus, 9 were recaptured, and one individual had triple catches. O. eremita species was not recorded during this monitoring
Variability of normative properties and certification of wood chips
No full textU okviru diplomskog rada istražuje se varijabilnost normativnih značajki (tehničkog masenog udjela vode, masenog udjela pepela i granulometrijske strukture) drvne sječke uzorkovane tijekom šest uzastopnih mjeseci na primjeru četiri tipa ulazne sirovine te utjecaj utvrđene varijabilnosti na postupak certifikacije drvne sječke. Mjesečna uzorkovanja obavljena su u postrojenju za proizvodnju peleta, gdje je proizvodnja drvne sječke sastavni dio proizvodnog procesa. Sakupljeni uzorci usitnjenog okoranog (JSBK) i neokoranog (JS) energijskog oblog drva obične jele i obične smreke, zajedno sa uzorcima usitnjenog okoranog (BBK) i neokoranog (B) energijskog oblog drva obične bukve obrađivani su u Laboratoriju za šumsku biomasu Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Varijabilnost parametara kakvoće iskazana je standardnom devijacijom i odstupanjem razreda kakvoće od prvog uzorkovanja. Za tehnički maseni udio vode najmanja je varijabilnost utvrđena za uzorke B ±5,30 % (raspon 4 razreda), a najveća za uzorke JSBK ±9,67 % (raspon 6 razreda). Za maseni udio pepela najmanja je varijabilnost utvrđena za uzorke JS ±0,10 % (raspon 2 razreda), a najveća za uzorke B ±0,18 % (raspon 3 razreda), no samo je za jedan uzorak utvrđena vrijednost preko 1,00 %. Fina frakcija granulometrijske strukture samo je u jednom slučaju (kod uzorka JS) odstupala od razreda F05. Glavna je frakcija pokazala značajniju varijabilnosti (u rasponu od P16 do P45) djelomično zbog nedovoljne zastupljenosti glavne frakcije (min. 60 %) za razred P16, a u ostalim slučajevima zbog prisutnosti prevelikih čestica. Na temelju rezultata istraživanja intenzitet uzorkovanja u cilju utvrđivanja tehničkog masenog udjela vode bi trebalo povećati (za navedene tipove sirovine), dok je za ostale parametre intenzitet adekvatan; uz napomenu potrebe buduće detaljnije analize utjecaja postavki iverača na rezultate granulometrijske distribucije u cilju smanjenja varijabilnosti raspona razreda glavne frakcije i izbjegavanja pojave prevelikih čestica