University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Dynamics of Black pine (Pinus nigra J. F. Arnold) and Bosnian pine (Pinus heldreichii H. Christ) primeval foretsts in the subalpine belt of the southeastern Dinaric Mountain
Prirodi blisko uzgajanje šuma je temelj šumarstva jugoistočne Europe. Razumijevanje silvidinamike prašumskih sastojina je važna teorijska podloga za razvoj konceptualnih modela prirodi bliskog gospodarenja šumama. Zbog malog broja očuvanih lokaliteta koje imaju karakter prašuma za većinu vrsta drveća nedostaju potrebni podaci kako bi se istražila njihova prirodna silvidinamika. Trenutno najbolje očuvane prašumske sastojine crnoga bora (Pinus nigra J. F. Arnold) i munike (Pinus heldreichii H. Christ.) možemo pronaći na visokim predjelima dinarskih planina u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji. Dosadašnja istraživanja prašuma i starih šuma crnoga bora i munike na području Dinarida su rijetka i nesustavna. Stoga su glavni ciljevi ovoga istraživanja analizirati silvidinamiku i odgovor prašuma i starih šuma crnoga bora i bora munike na klimatske promjene na području jugoistočnih Dinarida. Istraživanje je obavljeno u Dinarskom gorju od sjeverozapada prema jugoistoku. Ukupno su postavljene 33 pokusne plohe u prašumama i starim sastojinama crnog bora i munike. Rezultati istraživanja pokazuju da su prašumske sastojine crnog bora i munike raznodobne, maksimalne starosti kod crnog bora od 501 godine i 625 godina kod munike. Premda pridolaze na vrlo strmim i nedostupnim terenima njihova produkcija variara od 150 do 1300 m³/ha. Sastojine crnoga bora na zapadnim Dinaridima imaju manji volumen i starosti u odnosu na sastojine na istočnim lokalitetima i većim nadmorskim visinama. Temeljnica i drvna zaliha u istraživanim sastojinama crnog bora i munike je u optimalnim vrijednostima za stanišne uvjete što ukazuje da sastojine postižu maksimalnu proizvodnu sposobnost bez obzira na oskudne stanišne prilike. Utjecaj klime na rast stabala obje istraživane vrste je značajan. Crni bor za razliku od munike pokazuje značajnu prilagodbu na klimatske promjene na način da iskorištava visoke tempertaure zraka u proljeće (veljača-ožujak) te time počinje sa ranijim rastom naročito nakon 1960. godine. Stoga sve veće temperature zraka u ljetnom periodu (lipanj-kolovoz) ne ograničavaju njegov rast. Na rast munike pozitivno utječu oborine u ljetnom periodu, dok temperatura u ljeto reducira rast ove vrste. Kako bilo iz provedenih analiza možemo zaključiti da se crni bor prilagodio recentnim promjenama klime te ih iskoristio na najbolji način. Analizama stabilnih vodikovih izotopa iz celuloze drva napravljene su rekonsturkcije indeksa jačine suše (scPDSI) za cijele Dinaride. Rekonsturkcija pokazuje da su jačine i intenzitet suša sve veći tijekom posljednjih 250. godina te da je trend suša u porastu. Sukladno rezultatima provedenih analiza možemo zaključiti da su obje istraživane vrste a posebice crni bor otporne na suše te da se kao takve trebaju koristii za pošumljavanja i uzgajanje na teškim i nedostupnim krškim terenima Dinarsgkog gorja.Close-to-nature forest management is the basis of forestry in Southeastern Europe. Understanding the silvidynamics of primary forests is an important theoretical basis for the development of conceptual models of close-to-nature forest management. Due to the small number of preserved localities that have the character of a primary forests, the necessary data are missing for most tree species. Currently, the best-preserved primary forests of black pine (Pinus nigra J.F. Arnold) and bosnian pine (Pinus heldreichii H. Christ.) can be found in the remote areas of the Dinaric mountains in Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Albania and Macedonia. Previous studies of primary and old-growth forests of black and bosnian in the area of the Dinarides are rare and unsystematic. Therefore, the main goals of this research are to analyze the silvidynamics and response of primary and old-growth forests of black pine and bosnian pine to climate change in the southeastern Dinarides. The research was carried out covering the gradient of the Dinaric Mountains from the northwest to the southeast. A total of 33 plots were set up in primary and old-growth stands of pines. The results of the research indicate that the forest stands of black pine and bosnian pine are of various ages, with a maximum age of 501 years for black pine and 625 years for bosnian pine. Although they grow on very steep and inaccessible terrain, their production varies from 150 to 1300 m3/ha. The stands of black pine in the western Dinarides have a smaller volume and age compared to the stands in eastern localities and at higher altitudes. Basal area and growing stock in the researched stands of black pine and bosnian pine are at optimal values for the habitat conditions, which indicates that the stands achieve maximum production capacity regardless of scarce habitat conditions. The influence of climate on the growth of trees of both researched species is significant. The black pine, unlike the bosnian pine, shows a significant adaptation to climate changes in a way that it takes advantage of the high air temperatures in the spring (February-March) and thus starts growing earlier, especially after 1960. Therefore, increasing air temperatures in the summer period (June-August) do not limit its growth. The growth of bosnian is positively influenced by precipitation in the summer period, while the temperature in the summer reduces the growth of this species. However, from the analyzes carried out, we can conclude that the black pine has adapted to recent climate changes and used them in the best way. The drought severity index (scPDSI) reconstructions for the entire Dinarides were made by analyzes of stable hydrogen isotopes from wood cellulose. The reconstruction shows that the strength and intensity of droughts have been increasing over the last 250 years and that the trend of droughts is increasing. According to the results of the analysis, we can conclude that both researched species, especially the black pine, are resistant to droughts and that as such they should be used for afforestation and cultivation on the difficult and inaccessible karst terrains of the Dinars Mountains in order to mitigate the consequences of climate change and possibly benefit from them
The influence of dielectric properties of oakwood (Quercus robur L.) on bending process of solid wood
U ovom diplomskom radu provesti će se istraživanje o utjecaju različitih karakteristika hrastovine (Quercus robur L.) na dielektričnu konstantu u električnom polju visoke frekvencije u laboratorijskim uvjetima. Karakteristike hrastovine koje će biti varirane su: tekstura drva, volumna masa drva, sadržaj vode i vlaga ravnoteže. Priprema uzoraka za mjerenje dielektrične konstante će biti obavljena u klima komori pri više različitih temperatura i vlaga ravnoteže. Navedeno istraživanje će u proizvodnim uvjetima poslužiti kao osnova za mjerenje zagrijavanja drvnog materijala koje je neophodno provesti pri savijanju masivnog drva.In this thesis, research will be conducted on the influence of different characteristics of oak wood (Quercus robur L.) on the dielectric constant in a high-frequency electric field in laboratory conditions. The characteristics of oak wood that will be varied are wood texture, wood volume, moisture content and equilibrium moisture content. The preparation of samples for measuring the dielectric constant will be done in a climate chamber at several different temperatures and equilibrium moisture contents. In industrial conditions, the mentioned research will serve as a basis for measuring the heating of wood material, which must be carried out when bending solid wood
Comparing tree diameter increment of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) and green ash (Fraxinus pennsylvanica Marshall) in Posavina
Sažetak U Posavini sporadično se pojavljuje introducirani pensilvanski jasen. Na istom staništu uzorkovano je nekoliko desetaka dugih prirasnih izvrtaka na poljskom i pensilvanskom jasenu. U radu su pripremljeni i obrađeni dugi izvrtci te provedena usporedna analiza prirasta autohtonog i introduciranog jasena. Primijećeno je da je pensilvanski jasen otporniji na propadanje koje uzrokuje gljiva Hymenoscyphus fraxineus te obilnije rađa sjemenom u odnosu na autohtoniji jasen. Prema tome cilj rada je ispitati potencijal i dinamiku proizvodnje drvne tvari (kroz analizu radijalnog i debljinskog prirasta) introduciranog pensilvanskog jasena u usporedbi s poljskim jasenom. Utvrđeno je da obje vrste vrlo skromno prirašćuju posebno posljednje desetljeće. Dvije vrste se značajno razlikuju u potencijalu obzirom da je poljski jasen nešto duže živuća vrsta s kasnijom zrelošću u odnosu na pensilvanski jasen
Phenophases and physiological processes of leaf development and flowering of the pedunculate oak (Quercus robur L.)
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) nizinska je vrsta drveća te pripada porodici Fagaceae A. Br. (= Cupuliferae L. C. Rich.), rodu Quercus L. Jednodomna je vrsta sa jednospolnim cvjetovima. Plod mu je žir. Cilj završnog rada bio je opisati fenofaze proljetnog listanja, jesenskog starenja lišća te razvoja rasplodnih organa (cvjetova i plodova) hrasta lužnjaka. Uz opis fenofaza opisan je i utjecaj okolišnih čimbenika na fiziološke procese koji se odvijaju tijeko
Multiyear pheromone monitoring of spruce bark beetles in the NP "Northern Velebit" and collateral catches of rare saproxylic beetles (Insecta, Coleoptera)
Feromonski monitoring smrekovih potkornjaka unutar teritorija NP Sjeverni Velebit bliži se 20 godišnjem razdoblju kontinuiranog praćenja. Monitoring se provodi od 2005. godine na 12 lokacija unutar Nacionalnoga parka na različitim nadmorskim visinama, gdje su Sažetak postavljene feromonske klopke. Cilj ovoga rada bio je utvrditi vrste ulovljenih potkornjaka, kao i neciljane ulove iz reda Coleoptera do razine roda ili vrste. Kao rezultat rada dobivena je sezonska fluktuacija smrekovih potkornjaka za 2023. godinu, dok su osobito vrijedni nalazi potkornjaka i saproksilnih kornjaša snimljenih na binokularnoj lupi (Olympus SZX7 + EP50) i potom detaljnije opisanih.Pheromone monitoring of spruce bark beetles within the territory of Northern Velebit NP will soon have 20 years of continuous monitoring. Monitoring has been carried out since 2005 at 12 locations within the National Park at different altitudes, where pheromone traps have been placed. The aim of this work was to determine the species of bark beetles caught, as well as untargeted catches from the order Coleoptera to the genus or species level. As a result of the work, the seasonal fluctuation of spruce bark beetles for the year 2023 was obtained, while particularly valuable findings were recorded with a binocular magnifier (Olympus SZX7 + EP50) and then described in more detail
Influence of wood defects on mehanical properties of wood
U radu se opisuju greške drva, te njihov utjecaj na svojstva i kvalitete drva kao materijala. Greške su opisane i podijeljene na skupine s obzirom na način postanka. Naglasak rada je na njihovo djelovanje na mehanička svojstva drva. Greške drva nisu nužno nedostaci koji se javljaju tijekom rasta stabla, nego se mogu javiti tijekom obaranja, sušenja i obrade. Također, razni biološki činitelji poput gljiva, bakterija i insekata koji se hrane drvnom tvari uzrokuju oštećenja koja možemo smatrati greškama drva. Poznavanje utjecaja ovih grešaka na mehanička svojstva drva vrlo je bitno zbog preventivnog djelovanja i klasifikacije proizvoda od drva, pogotovo u konstrukcijskim namjenama.This work describes wood defects and their influence on the properties and qualities of wood as a material. Wood defects are described and divided into groups with regard to the way they occur. The emphasis of the work is on their effect on the mechanical properties of wood. Wood defects are not necessarily defects that occur during tree growth, but can occur during felling, drying and processing. Also, various biological factors such as fungi, bacteria and insects that feed on wood cause damage that can be considered wood defects. Knowled of the impact of these defects on the mechanical properties of wood is very important for preventive action and classification of wood products, especially for construction purposes
The Application of Halogen Moisture Analyzer on Wooden Materials
Sadržaj vode u drvu igra ključnu ulogu u određivanju njegovih svojstava i uporabljivosti, te definiranja procesa proizvodnje drvnih materijala. Važno je razumjeti i precizno odrediti sadržaj vode u drvnim materijalima kako bi se bolje razumjele njihove karakteristike i primjena. U okviru ovog diplomskoga rada je provedeno istraživanje kako bi se vidjela mogućnost primjene ovog tipa vlagomjera na navedenim materijalima u procesu proizvodnje. Uzorkovanje je provedeno na piljenoj građi bukve, jasena, trešnje, ariša i hrasta. Cilj istraživanja je utvrditi može li se halogenim vlagomjerom uspješno procijeniti sadržaj vode u vrstama navedenim u ovom diplomskom radu.The moisture content in wood plays a key role in determining its properties and usability, as well as in defining the manufacturing processes of wood materials. It is important to understand and accurately determine the moisture content in wood materials to better comprehend their characteristics and application. As part of this thesis, research was conducted to assess the possibility of using this type of moisture meter on the specified materials in the production process. Sampling was carried out on sawn timber of beech, ash, cherry, larch, and oak. The aim of the research is to determine whether the halogen moisture meter can successfully estimate the moisture content in the species mentioned in this thesis
The influence of wood structure on wood texture of selected wood species
Prilikom identificiranja drva potrebno je poznavati mikroskopsku i makroskopsku građu. U radu su detaljno pojašnjene te slikama prikazane pojedine građe za odabrane vrste drva. Mikroskopske karakteristike predstavljaju obilježja drva vidljiva samo pod mikroskopom, dok makroskopske karakteristike predstavljaju obilježja vidljiva golim okom ili povećalom. Nadalje, pojašnjeno je jedno od estetskih svojstava – tekstura. Ona predstavlja izgled obrađene površine drva. Detaljno je opisan utjecaj strukture na teksturu za odabrane vrste drva. Zaključno, jedinstvene karakteristike četinjača, listača i egzotičnih vrsta uvelike utječu na njihovu primjenu i estetski dojam
Analysis of secondary crown pruning on sustainable long term development of urban trees
Stabla u urbanim sredinama imaju veliku važnost za gradsko stanovništvo zbog pozitivnog utjecaja na okoliš ublažavajući brojne negativne čimbenike prisutne u urbanom području. Jedan od važnijih postupaka njege drveća u urbanim sredinama je orezivanje krošnje. Cilj orezivanja krošnje kod stabala u urbanom području je razvitak i održavanje prirodnog habitusa krošnje čime se osiguravaju povoljne biomehaničke karakteristike i vitalnost stabala. Kod mnogih stabala u gradovima zbog nepravilno izvedenih i intenzivnih postupaka orezivanja krošnje, ona se nalaze u nepovoljnom i neprirodnom stanju. Posljedica takvog orezivanja razvoj je sekundarne krošnje koja habitusom ne odgovara prirodnoj krošnji vrste. Sekundarna krošnja kod analiziranih stabala podijeljena je u 3 skupine ovisno o broju razina grananja, odnosno stupnju razvoja krošnje. Stabla 1. skupine: to su stabla sa slučajnim rašljama na dvije razine koja su u prošlosti bila šubarena ili ovršena, a njihova sadašnja sekundarna krošnja odstupa od klasičnih umjetnih oblika krošnje te usmjerenim orezivanjem teži prema (polu)prirodnom obliku krošnje. Stabla 2. skupine: to su stabla sa slučajnim rašljama na tri razine čija se krošnja nakon orezivanja većeg intenziteta u određenoj mjeri razvija prema (polu)prirodnom obliku. Stabla 3. skupine: su stabla sa slučajnim rašljama na četiri razine čija je krošnja nakon većeg intenziteta u određenoj mjeri razvija prema (polu)prirodnom obliku. Za istraživanje su odabrane dvije vrste drveća: Celtis australis L. – obični koprivić i Platanus x hispanica Munchh. (Platanus x acerifolia) – javorolisna platana, hibridna platana. Terensko istraživanje na stablima sa sekundarnom krošnjom je provedeno na tri lokacije: Lokacija 1-Drvored koprivića u ulici III Murve (Novigrad), lokacija 2- Platane u Ulici Franje Markovića (Križevci) i lokacija 3- Drvored koprivića u Kolodvorskoj ulici i Ulici Starih statuta (Pula). Usporedbom analiziranih drvoreda vidljivo je kako ona stabla kod kojih su orezivanepretežno manjegrane(1. skupina, 2. skupina),kod kojih je intenzitet orezivanja bio manji (2. skupina) te koja imaju slobodniji podzemni prostor rasta imaju bolje zdravstveno stanje i bolje kalusiranje rana. Kako bi očuvali stabla u urbanom okolišu potrebno je propisati odgovarajuće načine kojima bi se kod takvih stabala buduće orezivanje usmjerilo ka razvoju sekundarne krošnje koja je prvenstveno povoljna za stablo, ali i koja u najvećoj mjeri vrši pozitivne funkcije stabla u urbanoj sredini. Prema tome, oblik prirodnog habitusa stabla određuje smjer u kojem treba ići dugoročni razvoj stabla sa sekundarnom krošnjom, dok je cilj određen ograničenjima zatečenog stanja.Trees in urban environment are of great importance for the city population due to their positive impact on the environment, mitigating numerous negative factors present in urban area. One of the most important tree care procedurefortrees in urban areas is pruning. Thegoal of tree pruning in urban areas is development and maintenance of natural crown habitus which ensures good biomechanical characteristics and vitality of the trees. Many trees in urban areas are in unnatural state due to improperlypreformed and intensive pruning procedures. Consequence of tree pruning of that kind is presence of secondary crown that does not correspond to the natural tree crown habitus. The secondary crown of the analyzed trees is divided into 3 groups depending on the number of branching levels, i.e. the degree of development of the canopy. Trees of the 1st group: these are trees with random bifurcations on two levels that were pruned or pollarded in the past, and their current secondary crown deviates from the artificial forms of the crown and tends towards the (semi) natural form of the crown by directional pruning. Trees of the 2nd group: these are trees with random forks on three levels, the crown of which, after severe pruning intensity, develops to a certain extent according to its (semi) natural shape. Trees of the 3rd group: are trees with random forks on four levels, whose crown after severe pruning intensity develops to a certain extent according to its (semi) natural shape. Two species of trees were chosen for the research: Celtis australis L. – European nettle tree and Platanus x hispanica Munchh. (Platanus x acerifolia) – sycamore, hybrid sycamore. Field research on trees with a secondary canopy was conducted in three locations: Location 1 - European nettle tree alley in Murve Street (Novigrad), location 2 - Plane trees alley in Franje Markovića Street (Križevci) and location 3 - European nettle tree alley in Kolodvorska Street and Starih Statuta Street (Pula). By comparing the trees in analyzed alleys, it is evident that, those trees where smaller branches were pruned (group 1, group 2), where the intensity of pruning was less (group 2) and which have more V underground growth space have better health and better callusing of wounds. In order to preserve trees in the urban environment, it is necessary to prescribe appropriate methods for future pruning goals of such trees with an aim to develop secondary crown that is favorable for the tree, but also enables better provision of ecosystem services of the urban tree. Therefore, the shape of the tree's natural habitus determines the direction in which the long-term development of the tree with the secondarycrown should go, while the goal is determined
Testing the effectiveness of commercially available rodent repellers in protection of pedunculate oak saplings (Quercus robur L.)
Šumski glodavci često uzrokuju štete na sjemenu, kori i korijenu pomladka. Štete na korijenu često rezultiraju odstranjenjem cijelog korijena te uzrokuju smrt biljke. Regulacija populacije glodavaca rodenticidima je danas u šumarstvu ograničena i sve se više koriste alternativne metode regulacije. U okviru ovog rada testirana je efikasnost dva dostupna vibracijska i ultrazvučna rastjerivača za glodavce na pomladnim površinama hrasta lužnjaka