University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Infection status of Fraxinus angustifolia Vahl clones with pathogenic fungus Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya in clonal seed orchards Plešćice (FA Bjelovar) and Prvča (FA Nova Gradiška)
No full textTijekom 2020. godine na stablima poljskog jasena uočeni su simptomi odumiranja krošnje koji upućuju na zarazu gljivom H. fraxineus. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi broj zaraženih klonova navedenim patogenom i njihovo zdravstveno stanje u dvije klonske sjemenske plantaže poljskoga jasena. Gljive su izolirane iz simptomatičnih tkiva na hranjive podloge, a zatim identificirane molekularnim metodama.During 2020, symptoms of tree canopy death were observed on narrow-leaved ash trees, indicating infection with the fungus H. fraxineus. The aim of this study was to determine the number of infected clones with this pathogen and their health status in two clonal seed orchards of narrow-leaved ash. Fungi were isolated from symptomatic tissues on nutrient media and then identified by molecular methods
Application of welding joints in solid wood products
No full textZavarivanje drva je novi način spajanja masivnog drva i drvnih materijala bez uporabe ljepila ili nekog drugog vezivnog sredstva. Prilikom zavarivanja uslijed trenja nastaje toplina koja direktno utječe na taljenje površinskih slojeva drva koji su u međusobnom kontaktu (lignin, hemiceluloza). Kao relativno novi način spajanje drva njegova primjena u drvnoj industriji nije značajna. Istražena je problematika zavarivanja masivnog drva, te su opisane metode zavarivanja, parametri zavarivanja, objašnjen postupak zavarivanja drva, njihove prednosti i mane. Prikazani spojevi i proizvodi od masivnog drva koji su konstruirani i spojeni pomoću metode rotacijskog i vibracijskog zavarivanja drva
Trophy quality of roe buck antlers in middle part of Croatia during eight hunting years
No full textU diplomskom radu je analizirana kvaliteta rogovlja srnjaka stečenih od lovne godine 2007./2008. do lovne godine 2014./2018. Trofej srnjaka predstavlja najbrojniji trofej krupne divljači u središnjoj Hrvatskoj, a brojnost mu dvostruko premašuje broj trofeja ostalih vrsta krupne divljači. Nažalost, samo je 9 % trofeja kapitalno. Usporedba trofejnih vrijednosti je načinjena s obzirom na status lovišta (državna i privatna), tip lovišta (nizinska, nizinsko-brdska, brdska, brdsko-gorska) i vrstu lovoovlaštenika (privatna tvrtka, državna tvrtka i lovačke udruge).
Regresijskom analizom je ustanovljen pozitivan trend trofejnih vrijednosti u državnim nizinskim, zajedničkim nizinsko-brdskim i brdskim lovištima, dok je slab, ali statistički značajan trend pada trofejnih vrijednosti pronađen u nizinsko-brdskim
U trofejne vrijednosti rogovlja pokazuju blag, ali signifikantan rast (p < 0,01; r = 0,068), dok u državnim nizinsko-brdskim pokazuju potpuno obrnuti trend – on je također blag, ali je signifikantno u padu (p < 0,05; r = -0,077).
Bez obzira na lovoovlaštenika najviše trofejne vrijednosti srnjaci imaju u zajedničkim brdskim lovištima ((TV) ̅ = 82,61 CIC točaka). Izuzetak čine državna brdska ((TV) ̅ = 81,32 CIC točaka) i državno brdsko-gorska ((TV) ̅ = 79,98 CIC točaka) lovišta, u kojima trofejne vrijednosti srnjaka ne pokazuju signifikantno niže vrijednosti u odnosu na zajednička brdska lovišta.
S obzirom na relativne odstrelne kvote, srednje trofejne vrijednosti, srednje maksimalne trofejne vrijednosti i maksimalne trofejne vrijednosti, lovišta pokazuju svojevrsnu grupiranost, odnosno slične vrijednosti ima nekoliko susjednih lovišta, najčešće vezana za određeno geografsko područje.
Distribucija stjecanja trofeja pokazuje specifičnosti na razini tipa lovišta s obzirom na nadmorsku visinu. Pri tome slične obrasce pokazuju nizinska i nizinsko-brdska lovišta, dok se obrazac stjecanja trofeja srnjaka u brdskim i brdsko-gorskim lovištima razlikuje kako međusobno tako i od prve dvije kategorije (nizinskih i nizinsko-brdskih lovišta)
Katalog sadnog materijala
No full textRasadnik danas ima vlastiti katalog sadnog materijala i cjenik dostupan na web stranicama Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. U vlastitoj proizvodnji rasadnik razmnožava i uzgaja čak 142. vrste i kultivara ukrasnog drveća i grmlja
Planning of primary forest road network in commercial forests on strategic and tactical level
No full textRazredbe terena neophodne su za planiranje radova pridobivanja drva, odnosno za daljnje planiranje otvaranja šuma. Za formiranje razredbe terena provedeno je istraživanje značajki terena (nagib terena, indeks neravnosti terena, stjenovitost tla, načini vlaženja tla te rizik od erozije tla vodom) kao i sastojinskih značajki. Upravo su sastojinske značajke, odnosno bioklimati, kao prostorno definirano područje s klimatskim tipom i određenim, toj klimi prilagođenim vegetacijskim tipom – biljnom zajednicom, temelj nove razredbe terena za potrebe pridobivanja drva. Istraživanje bioklimata provedeno je na razini privatnih idržavnih šuma RH, začije potrebe je uspostavljena GIS baza podataka.
Provedene analize ukazuju kako je šumsko područje Republike Hrvatske moguće, sa udjelima pridolaska podijeliti na: 1. Pretplaninske šume klekovine (0,01%), 2. Pretplaninske bukove i smrekove šume (2,52 %), 3. Jelove, bukovo-jelove te smrekove šume (13,70%), 4. Brdske bukove šume (24,42%), 5. Brežuljkaste šume hrasta kitnjaka (22,99%), 6. Nizinske šume hrasta lužnjaka i poplavne šume (21,26%), 7. Submediteranske šume bukve i crnog bora (4,89%), 8. Submediteranske šume medunca i crnog graba (1,85%), 9. Submediteranske šume medunca i bijelog graba (5,91%) i 10. Mediteranske šume i makije alepskog bora i hrasta crnike (2,44%).
Sukladno definiranim područjima pridolaska bioklimata te formiranom GIS bazom podataka istraživanog područja, jednostavnim slučajnim uzorkovanjem odabrano je 20 gospodarskih jedinica, jednoliko raspoređenih u sljedeća četiri gospodarski najznačajnija bioklimata (udjelom najzastupljenija i drvnom zalihom najbogatija) Republike Hrvatske: 1. Nizinske šume hrasta lužnjaka i poplavne šume, 2. Brežuljkaste šume hrasta kitnjaka, 3. Brdske bukove šume i 4. Jelove, bukovo-jelove te smrekove šume.Unutar četiri odabrana bioklimata prvotno je provedena analizira stupnja korekcije šumskih cesta (ŠC). U tu svrhu proučavano je bočno odstupanje svakog izraženog horizontalnog loma šumskih cesta od pravocrtnih linija kao i čimbenika korekcije šumskih cesta (odnos duljine pravocrtne linije i stvarne duljine šumske ceste između njenih točaka početka i završetka). Provedene analize potvrđuju kako se
šumskeceste nizinskih šuma hrasta lužnjakaipoplavnih šuma značajno razlikuju od ŠC-a ostala 3 bioklimatapo bočnomodstupanju segmenata ŠC-a i po čimbenicima korekcije ŠC-a.
Za 20 reprezentativnih gospodarskih jedinica provedene su kvantitativne i kvalitativne analize postojećeg stanja otvorenosti. Budući da su analize ukazale na lošiju relativnu otvorenost gotovo svih gospodarskih jedinica, proveden je postupak unaprjeđenja primarne šumske prometne infrastrukture – planiranjem, odnosno postavljanjem nul linijskih poligona do razine vrlo dobre ili izvrsne otvorenosti. U svrhu unaprjeđenja mreže primarnih šumskih prometnica konstruiran je i model primarnog otvaranja šuma, provjeren na primjeru dvije gospodarske jedinice koje su sukladno sustavu procjene primarne relativne otvorenosti nedovoljno otvorene.
Analize pogodnih sustava pridobivanja drva provedene su pomoću novodefiniranih modela, za 20 reprezentativnih gospodarskih jedinica u državnom vlasništvu (Hrvatske šume d.o.o.), temeljem njihovih terenskih i sastojinskih značajki. Iste su provedene u dva navrata: 1. Za postojeće stanje otvorenosti i 2. Za unaprijeđeno stanje otvorenosti. U tu svrhu odabrano je sljedećih 7 sustava pridobivanja drva: 1. Harvester – forvarder, 2. Harvester sa sidrenim vitlom – forvarder sa sidrenim vitlom, 3. Motorna pila – Forvarder, 4. Motorna pila – forvarder sa sidrenim vitlom, 5. Motorna pila – skider s vitlom, 6. Motorna pila – vučena šumska žičara i 7. Motorna pila – stupna kamionska žičara.
Rezultati modela pridolaska sustava pridobivanja drva ukazuju na mogućnost primjenestrojnesječeiizradeu gospodarskimšumama RH, kao i važnost tradicionalnog sustava pridobivanja drva, motorna pila – skider sa vitlom čiji udio pridolaska je osobito izražen u gospodarskim jedinicama bioklimata jelovih, bukovo-jelovih te smrekovih šuma. Osim toga, evidentan je pozitivan utjecaj otvaranja šuma na pridolazak visokomehaniziranih sustava pridobivanja drva.Terrain classification is necessary for the planning of timber harvesting and planning of forest accessibility. For the formation of the terrain classes, the research of terrain characteristics (terrain slope, terrain roughness index, stoniness, the risk of soil erosion by water) and stand characteristics has been used. Stand characteristics as bioclimates are spatially defined areas with a climatic type and a specific vegetation type adapted to these climates - phytocenosis and form the basis of the new terrain classification for the purpose of timber harvesting. Research of bioclimates has been proven at the level of state and private forests in the Republic of Croatia and a GIS database has been established.
The conducted analyses indicate that the forest area of the Republic of Croatia can be divided into: 1. Subalpine dwarf pine forests (0.01%), 2. Subalpine spruce and beech forests (2.52%), 3. Mountainous fir, beech-fir and spruce forests (13.70%), 4. Submountainous beech forests (24.42%), 5. Sessile oak forests of hilly terrain (22.99%), 6. Common oak and floodplain forests (21.26%), 7. Sub Mediterranean mountainous beech and black pine forests (4.89%), 8. Sub-Mediterranean pubescent oak forests with hop-hornbeam (1.85%), 9. Sub-Mediterranean pubescent oak forests with oriental hornbeam (5.91%) and 10. Mediterranean Aleppo pine and holm oak forests and maquis (2.44%).
Following the defined areas of bioclimate arrival and the formed GIS database of the researched area, 20 management units were selected by simple random sampling, evenly distributed in the following four economically most important bioclimates of the Republic of Croatia: 1. Common oak and floodplain forests, 2. Sessile oak forests of hilly terrain, 3. Submountainous beech forests and 4. Mountainous fir, beech-fir and spruce forests.
Within the four selected bioclimates, an analysis of the degree of correction of forest roads was initially conducted. For thispurpose, the lateral deviation of each pronounced horizontal fracture of forest roads fromstraight lines and the correction factor of forest roads (ratio of straight-line length and actual length of forestroad between its startand endpoints) were studied. Research has shown that common oak and floodplain forests significantly differ from the forest roads of the other three bioclimates in the lateral deviation of the forest roads segments and the forest road correction factors.
Quantity and quality analyses of the current state of forest accessibility were conducted for 20 representative management units. Since the analysis indicated poorer relative openness of almost all management units, improving the primary forest transport infrastructure was carried out by planning and designing zero line polygons to the level of very good or excellent relative openness of management units. To improve the network of primary forest roads, a model of primary forest planning was constructed and tested on the example of two management units that were insufficiently accessible.
Analyses of suitable timber harvesting systems were performed using newly defined models for 20 representative state-owned management units based on their terrain and stand characteristics. Harvesting system analysis were carried out for two scenarios: 1. For the existing primary forest road network and 2. For the improved condition of forest accessibility i.e. enhanced primary forest road network. For this purpose, the following seven timber harvesting systems were selected: 1. Harvester - Forwarder, 2. Tethered harvester-Tethered forwarder, 3. Chainsaw-Forwarder, 4. Chainsaw - Tethered forwarder, 5. Chainsaw - Cable skidder, 6. Chainsaw - Small-scale cable yarder and 7. Chainsaw - Tower yarder.
The results showed the possibility of using fully mechanised harvesting systems in the commercial forests of the Republic of Croatia, as well as the importance of the traditional harvesting system, Chainsaw - Cable skidder which share is particularly important in mountainous fir, beech-fir and spruce forests. In addition, the positive impact of greater forest accessibility on the share of fully mechanized timber harvesting systems is evident
Furniture design in facilities for preschool education as a basis for healthy children's growth and development
No full textSukladnorazvoju suvremenih odgojno-obrazovnih mjera i metoda u današnjem sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja mijenja se i okruženje u kojemu se one provode. Temeljno pitanje na koje su u doktorskom radu nastoji dati odgovor je prati li oblikovanje namještaja i okruženja u zgradama za odgoj i obrazovanje(kraće: vrtićima) nove pedagoškemetodei stvarali postojeći namještaj u vrtićima temelje za zdravi dječji rast i razvoj. Kako bi se odgovorilo na postavljeno pitanje i omogućila usporedba, istraživanje je provedeno u tri države: Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Hrvatskoj i Republici Bugarskoj, tj. njihovim glavnim gradovima Skoplju, Zagrebu i Sofiji. Poligoni su ciljano odabrani u tri različite sredine od kojih svaka ima svoje posebne kulturološke karakteristike kao i pravila provođenja odgojno-obrazovnih metoda, uvjete rada te različit postupak (javne) nabave namještaja i opreme u vrtićima. Upravo te posebnosti omogućile su komparativno utvrđivanje sličnosti i različitosti uvjeta i sustava, opremljenost i metodologiju rada unutar pojedinog poligona. Rad analizira povijesni pregled razvoja vrtićkog namještaja, predškolski obrazovni sustav u tri promatrane države, europske norme za namještaj u predškolskim ustanovama, objašnjava ulogu antropometrije u vrtićima, psihološke i pedagoške aspekte koji utječu na namještaj i interijere u vrtićima te preispituje odgovornost dizajnera u oblikovanju namještaja u vrtićima. Predmet istraživanja je oblikovanje suvremenog namještaja koji se koristi u predškolskim odgojnim ustanovama. Osnovni ciljevi rada odnose se na C1: utvrđivanje je li trenutni namještaj i oprema s kojim djeca svakodnevno dolaze u kontakt u vrtićima u tri različite zemlje primjeren zdravom rastu i razvoju djece, naročito sa stajališta oblikovanja, funkcionalnih dimenzija propisanih važećim normama, primjene drvenih i drugih ekoloških materijala, sigurnost i drugih kriterija; te C2: definiranje osnovnih zahtjeva na oblikovanje i opremanje vrtićkog namještaja čime bi se u postupak oblikovanja dječjeg namještaja uključili profesionalci iz nekoliko različitih znanstvenih područja. Istaknute su dvije hipoteze, H1: Namještaj kojeg djeca koriste u vrtićima ne odgovara zahtjevima suvremene pedagogije, dizajna, kvalitete, sigurnosti, ergonomije i održivosti; te H2: Moguće je definirati nove suvremene zahtjeve i kriterije za oblikovanje i kvalitetu proizvoda, a time stvoriti preduvjete za očuvanje dječjeg zdravlja. Kako bi istraživanje s maloljetnom djecom bilo moguće i u skladu s etičkim kodeskom, dobiveno je odobrenje ustanova i ureda nadležnih u pojedinoj državi za provedbu opremanja promatranih vrtića, ravnatelja pojedinih vrtića te roditelja djece koja su sudjelovala u istraživanju. Istraživanje je provedeno u tri glavna grada triju država-lokacija (L): Skoplju, Zagrebu i Sofiji, u kojima je sudjelovalo sveukupno N=27 dječjih vrtića-poligona (P): Zagreb (N=12P), Skoplje (N=8P) i Sofija (N=7P). Istraživanja su provedena s tri glavne skupine ispitanika: predškolskom djecom (d), odgajateljima (o) i proizvođačima (p) na sve tri lokacije L. Metode istraživanja obuhvaćale su mjerenje funkcionalnih dimenzija namještaja pri čemu su mjerene stolice (Ns=25, P=27), stolovi (NS=22, P=27), kreveti (Nk=8, P=27) i namještaj za odlaganje (Nnp=25, P=27), te mjerenje antropometrijskih varijabli djece (Nd=848, P=15), zatim anketni upitnik s dvije vrste ispitanika (No=593, P=39; Np=12, P=12), intervjuiranje djece Mozaik metodom (Nd=36, P=1), kao i promatranje i fotografiranje djece i namještaja (P=15). Za metodu antropometrijskih mjerenja korištene su antropometrijske varijable propisane priručnicima, dok je za usporedbu s normom korištena važeća norma EN 1729-1:2015 koja seprimjenjujeu svim obuhvaćenimdržavama. Anketni upitnik za odgajatelje sadržavao je sveukupno 74 pitanja, a upitnik za proizvođače 53 pitanja podijeljenih u pet odjeljaka. Mozaik metoda predstavljala je sasvim novu metodu u obrazovnim ustanovama, koja u prvi plan stavlja korisnika (dijete) i prikuplja korisnikove stavove o promatranom problemu. Mozaik metoda provedena je u jednom vrtiću pri čemu je 36 djece dobilo slikovni upitnik i zadatak da nacrtaju svoju idealnu dnevnu sobu u vrtiću. Statistička obrada provedena je s MedCalc i s IBM SPSS Statistics programskim alatima. Dobiveni rezultati potvrdili su postavljene hipoteze te ukazuju da ponuđeni namještaj i oprema funkcionalnim dimenzijama ne odgovaraju antropometrijskim dimenzijama djece, ne pomažu u održavanju zdravog i tjelesno odgovarajućeg položaja tijela te da ne koriste ekološke materijale. Rezultati dokazuju da analizirana oblikovno-konstrukcijska rješenja namještaja u vrtićima ne zadovoljavaju nove pedagoške i psihološke standarde preporučene literaturom i savjete/preporuke iz razgovora s odgajateljima. Namještaj je i oblicima i dimenzijama neprilagođen stvaranju različitih prostornih organizacija u vrtićkim dnevnim boravcima gdje se većinom provodi odgojno obrazovni proces. Spomenuto stvara preduvjete oblikovanja novih rješenja i prijedloge načina opremanja promatranih zgrada. Doprinos istraživačkih rezultata u radu je u prikazanim inovativnim konceptima i oblikovnim rješenjima proizvoda koji bi se mogli nalaziti u prostorijama različitih vrtićkih dobnih skupina djece, sukladno primjerenim pedagoškim smjernicama i odgojno i obrazovnim metodama koje stvaraju temelje za zdravi dječji rast i razvoj. Rad potvrđuje nužnost intenzivne interdisciplinarne suradnje različitih struka na ovoj problematici u budućimistraživanjima i oblikovanju namještaja u zgradama za predškolski odgoj i obrazovanje, gdje su glavni korisnici djeca. Prikladnim pristupom dječjem zdravom rastu i razvoju stvaramo temelje razvoja zdrave zajednice i društva u cjelini.The environment for the implementation of modern educational measures and methods in the current system of preschool education has changed in accordance with their development. This doctoral thesis seeks to answer the fundamental question whether the design of furniture and environments in education facilities (i.e. kindergartens) follows the development of new pedagogical methods and whether the existing furniture in kindergartens creates the foundation for healthy children's growth and development. In order to answer this question and provide comparisons, the survey was conducted in three countries, namely the Republic of North Macedonia, the Republic of Croatia and the Republic of Bulgaria, i.e. in their capitals Skopje, Zagreb and Sofia. The polygons have been targeted in three different environments, where each has its own specific cultural characteristics as well as rules stipulating the implementation of educational methods, working conditions and different procedures linked to (public) procurement of furniture and equipment in kindergartens. These distinctive featuresalloweda comparativeoverviewof similaritiesanddifferences between various conditionsand systems, equipment andmethodology of work inthe context ofa particular polygon. The paper analyses a historical review of the development of kindergarten furniture, preschool educational system in three observed states, European standards for furniture in preschool institutions, explainstherole ofanthropometryinkindergartensand psychological andpedagogical aspects affecting furniture and interiors in kindergartens and examines designers’ responsibility in the design of furniture in kindergartens. The subject of this research is the design of modern furniture used in preschool educational institutions. The basic objectives of the research comprisethe following elements: O1: determining whether the furniture and equipment with which children currently come into contact in kindergartens on daily basis in three different countries accommodate healthy growth and development of children, especially from the point of view of design, functional dimensions prescribedinline withtheapplicable standards, theapplicationof woodand other environmentally-friendly materials, safety and other criteria, and O2: defining the basic requirements for the design and furnishing of furniture in kindergartens that would involve professionals from several different scientific fields in the design process of children's furniture. In that context, two hypotheses are highlighted, namely H1: furniture usedby children inkindergartens does not meet therequirements of modern pedagogy, design, quality, safety, ergonomics and sustainability, and H2: it is possible to define new modern requirements and criteria for the design and quality of products, thereby creating prerequisites for the preservation of children's health. In order to make the research involving minor children possible and in accordance with the code of ethics, the approval of institutions and offices responsible for equipping kindergartens, principals of individual kindergartens and parents of children participating in the survey was obtained in all three countries. The survey was conducted in the three capitals of three countries (L), Skopje, Zagreb and Sofia, with the participation of a total of N=27 kindergartens-polygons (P), i.e. Zagreb (N=12P), Skopje (N=8P) and Sofia (N=7P). The research were conducted with three main groups of respondents: preschool children (c), educators (e) and producers (p) at all three locations (L). The research methods included measuring the functional dimensions of furniture, chairs (Nc=25, P=27), tables (Nt=22, P=27), beds (Nb=8, P=27) and storage furniture (Ns=25, P=27), and measuring the anthropometric variables of children (Nc=848, P=15), a survey questionnaire designed for two types of respondents (Ne=593, P=39; Np=12, P=12), interviewing children using the Mosaic method (Nc=36, P=1), and observing and taking photographs of children and furniture (P=15). The anthropometric variables prescribed by manuals were used for the anthropometric measurements while the European Standard EN 1729- 1:2015, applied in all three countries, was used for comparison. The survey questionnaire for educators comprised a total of 74 questions, and the questionnaire for producers 53 questions divided into five sections. The Mosaic method was introducedasa completelynew methodin educational institutions. This method whichputstheuser (child) at the forefront and collects children’s views on the problem under scrutiny. The Mosaic method was carried out in one kindergarten where 36 children were given a picture questionnaire and asked to draw their ideal kindergarten classroom. Statistical processing was carried out using MedCalc or IBM SPSS Statistics software tools. The results obtained confirmed the hypotheses and indicate that functional dimensions of furniture and equipment do not correspond to the anthropometric dimensions of children, which does not contribute to maintaining a healthy and physically appropriate position of the body and that environmentally-friendly materials were not used. The results prove that the analysed design and construction of furniture used in kindergartens do not meet the new pedagogical and psychological standards recommended in the literature and recommendations taken from conversations with educators. Both the design and dimensions of furniture are not suited to creating various spatial setups in kindergarten classrooms where most of the educational process take place. Thus, the prerequisites for designing new solutions and suggesting new ways of equipping the observed facilities have been set. The contribution of research results has been presented in the innovative concepts and design solutions of products that could be located in rooms used by different children age groups in accordance with appropriate pedagogical guidelines and educational methods that create the foundation for healthy children's growth and development. The thesis confirms that it is necessary to establish an intensive interdisciplinary cooperation between different professions on this issue in future research and design of furniture in preschool facilities. Only withanappropriate approach to children's healthy growth and development, we can create the foundations for the development of a healthy community and society as a whole
The influence of climate change on the dynamics of pedunculate oak (Quercus robur L.) and narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) forests in Croatia
No full textKlimatske promjene očituju se sveukupnim porastom temperature zraka i značajnom promjenom rasporeda i količine oborina (Auer i sur., 2007; IPCC 2014; Gao i Giorgi, 2008). Nadalje, klimatske promjene obilježene su povećanom frekvencijom ekstremnih događaja (suše, poplave, razorni vjetrovi) koji su glavni uzrok prirodnih nepogoda (Beniston i sur., 2007; Lenderink and Van Meijgaard, 2008). Nizinski poplavni šumski ekosustavi jedni su od najosjetljivijih na promjene klime (Horner i sur. 2009; Pittock i sur. 2008) jer direktno ovise o hidrološkom režimu nizinskih rijeka. Prirodne nizinske poplavne šume prašumskog karaktera u Europi praktički više ne postoje (Sabatini i sur., 2018). Takve šume smatraju se jednim od dva najugroženija šumska stanišna tipa (Schnitzler, 1994; Cox i Temple, 2016). Hrast lužnjak (Quercus robur L.) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) vrste su koje dominiraju u nizinskim šumama jugoistočne Europe pa tako i Hrvatske. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj klimatskih čimbenika na dinamiku sastojina hrasta lužnjaka i poljskog jasena na području Posavine, s naglaskom na različite mikrostanišne uvjete (bara, niza, greda). Također, željelo se utvrditi postoji li razlika u klimatskoj osjetljivosti dobivenih kronologija hrastova sa postojećim europskim kronologijama te istražiti potencijal kronologija hrasta lužnjaka iz prašumskih sastojina. Rezultati klimatskih korelacija otkrivaju postojanje dvije potpuno odvojene grupe hrastova prema klimatskoj osjetljivosti (istočna i zapadna) i četiri grupejasena unutar područja srednje Posavine (zapad). Poljski jasen iz reljefno najnižih dijelova (bara) najviše je osjetljiv na klimatske čimbenike i najviše ugrožen klimatskim promjenama, dok je kod hrasta situacija povoljnija. U usporedbi s europskim kronologijama hrastovi su manje osjetljivi na klimatske čimbenike i tvore zasebnu grupu zajedno s nekim kronologijama iz okruženja. Kronologije prašumskih sastojina pokazuju veliki potencijal u rekonstrukciji ekstremnih događaja kroz povijest te rekonstrukciji pojedinih klimatskih čimbenikaClimate change is manifested by an overall increase in air temperature and a significant change in the distribution and amount of precipitation (Auer et al., 2007; IPCC 2014; Gao and Giorgi, 2008). Furthermore, it is characterized by an increased frequency of extreme events (droughts, floods, devastating winds) that are a major cause of natural disasters (Beniston et al., 2007; Lenderink and Van Meijgaard, 2008). Lowland floodplain forest ecosystems are among the most sensitive to climate change (Horner et al., 2009; Pittock et al., 2008) because they are directly dependent on the hydrological regime of lowland rivers. Natural floodplain forests with old-growth characteristics practically no longer exist in Europe (Sabatini et al., 2018). Such forests are considered one of the two most endangered forest habitat types (Schnitzler, 1994; Cox and Temple, 2016). Pedunculate oak (Quercus robur L.) and narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) are species that dominate in the lowland forests of southeastern Europe, including Croatia. The aim of this study was to determine the influence of climatic factors on the dynamics of pedunculate oak and narrow-leaved ash stands in the Posavina area, with emphasis on different microhabitat conditions (wet, fresh, dry). Another aim was to determine whether there is a difference in climatic sensitivity of the obtained oak chronologies with the existing European chronologies and to investigate the potential of pedunculate oak chronologies from old-growth stands. The results of climatic sensitivity
(eastern and western) and 4 groups of ash within the area of central Posavina (west).
Narrow-leaved ash from the lowest parts (wet) is most sensitive to climatic factors and most vulnerable to climate change, while the situation with oak is more favorable. Compared to European chronologies, oaks are less sensitive to climatic factors and form a separate group together with some other chronologies from the region. Chronologies of old-growth stands show great potential in the reconstruction of extreme events throughout history and in the reconstruction of certain climatic factors.
relations reveal the existence of 2 completely separate groups of oaks according to climati
Grow your wild service tree - natural insulin
No full textU članku se opisuje areal brekinje u Republici Hrvatskoj kao i njezina biološka svojstva i ekološki zahtjevi. Posebno se naglašavaju svojstva, uporaba i vrijednost drva brekinje. Opisuju se plodovi brekinje kao i njihova upotreba u narodnoj medicini, prehrani ljudi i životinja te izradi brojnih alkoholnih pića (rakije, likeri i sl.). Kora brekinje je posebno ljekovita i smatra se prirodnim inzulinom u liječenju šećerne bolesti. Osim kod dijabetesa, brekinja se koristi i za regulaciju masnoća u krvi, uklanjanje pijeska iz bubrega i mokraćnih puteva, za liječenje bolesti prostate, poboljšava vid, smanjuje prekomjernu tjelesnu težinu i čisti krv. U radu se prikazuje recept za liječenje šećerne bolesti čajem od mlade kore i podkorne mase. Detaljno se opisuje uzgoj sadnica brekinje sjemenom i vegetativno. Opisuju se razlike u uzgoju s obzirom na dva osnovna načina. Kad se govori o vegetativnom načinu, brekinja se može uzgojiti autovegetativno u kulturi tkiva „in vitro“ ili heterovegetativno odnosno cijepljenjem. Na generativnu podlogu brekinje može se cijepiti oskoruša ili selekcionirani genotipovi brekinje koji daju krupni plod za potrebe konzumacije ili prerade uz uvjet da uspiju potpuno dozoriti u našim klimatskim uvjetima. Kod cijepljenja koriste se metode kopuliranja i okuliranja. U Republici Hrvatskoj brekinja, kao i ostale vrste iz roda Sorbus L. nisu na sortnoj listi. Do sada se nije ništa radilo sa šumarske i voćarske znanosti i struke kako bi se određenim oplemenjivačkim mjerama dobio neki ukrasni kultivar ili voćna sorta brekinje. U radu se govori o cijenama šumskih sadnica kod nas i u ostalim državama članicama EU. Piše se o dekorativnosti brekinje i njezinim pozitivnim kvalitetama kao vrste kod selekcije za potrebe urbanog šumarstva a to su: podnošenje suše tijekom ljetnih mjeseci, bez konflikta korijena s postojećom ili budućom infrastrukturom te lijepe estetske osobine u proljeće (bijeli cvjetovi) i jesen (crvenkasta boja lišća i smeđi plodovi u visećim gronjama)
The Effect of Seed Size on Germination and Seedling Growth in Sweet Chestnut (Castanea sativa Mill.)
No full textThe quantity and quality of seedlings in the nursery has an impact on the success of reestablishment and later growth. High germination rates enable a sufficient number of seedlings, and their quality is assessed using a number of parameters, including seedling height and root collar diameter. These parameters are influenced in some species by seed size, but the correlation between them is species-specific. The model species in this research was sweet chestnut (Castanea sativa Mill.), and seeds from 12 populations from two distinct biogeographical regions of Croatia were collected. We examined the influence of seed size on four parameters: germination rate, seedling height, root collar diameter and sturdiness quotient. Seed size has been shown to have a positive influence on both seedling height and root collar diameter, whereas no such correlation was noted for germination rate and sturdiness quotient. Significant differences in nut size and seedling growth parameters were found between the Mediterranean and continental populations, with higher values observed in the coastal Mediterranean populations. We concluded that seed origin and seed size have a significant impact on seedling growth and are important factors to consider when choosing seed material. Further nursery operations should consider seed origin and local environmental conditions when choosing seedlings for reforestation efforts and general forest operations
Monitoring of hard ticks (fam. Ixodidae) in Park Maksimir in 2021.
No full textTvrdi krpelji hematofagni su artropodi i prenosnici brojnih zoonoza te kao takvi potencijalno su opasni za zdravlje ljudi i domaćih i divljih životinja. Monitoring ima bitnu ulogu u određivanju njihove brojnosti te sezonske dinamike. Uzorkovanje krpelja provedeno je u listopadu 2020.godine te u ožujku, travnju, svibnju i lipnju 2021.godine na području Parka Maksimir, na 5 različitih mikorolokaliteta metodom krpeljne zatege. Ukupno je prikupljeno 83 jedinke i to vrste šumskog krpelja (Ixodes ricinus), u razvojnim stadijima ličinke, nimfe i adulta. Mikrolokalitet 4 („Šuma“) je prvi po brojnosti prikupljenih jedinki tijekom uzorkovanja. Najviše jedinki se pojavljuje u travanj i svibnju, što u osnovi predstavlja povećan rizik od zaraze za posjetitelje Parka te dodatan oprez