University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Dimensional stability of laminate flooring connections
No full textDimenzijska stabilnost laminatnih podova izravno je povezana sa stabilnošću supstrata (osnove) od kojih su isti izrađeni. U većini slučajeva takvi su podovi izrađeni primjenom srednjica (podloga, supstrata) od pločastih materijala na bazi razvlaknjenog drva (najčešće su to HDF ili eventualno MDF ploče), za koje je poznato da su sklone promjenama dimenzija uslijed djelovanja vlage iz zraka, odnosno pri izravnom kontaktu s vodom. Navedeni problem posebice je izražen na elementima spojeva laminatnih podova, jer je upravo to mjesto ulaska vode u strukturu materijala. Naime, poznato je da na konačne iznose bubrenja i upijanja vode pločastih materijala najveći utjecaj imaju upravo rubovi takvih materijala. Kod laminatnih je podova to dodatno naglašeno izradom profila za spajanje, zbog povećane specifične površine spojeva. S ciljem utvrđivanja promjena dimenzija (oblika) spojeva laminatnih podova, u ovom će se diplomskom radu ispitati upravo to kritično mjesto izlaganjem različitih tipova podova djelovanju vode i/ili povišene vlage zraka, priručnim metodama i u skladu s EU normama
Influence of soil properties on the morphological and chemical traits of thesweet chestnut fruits (Castanea sativa Mill.) in the forest stands of different types of management
No full textCilj rad bio je utvrditi pedološka svojstva tla te morfološku i kemijsku varijabilnost plodova pitomog kestena na području Zrinske gore. Uzorci za istraživanja sakupljeni su na području UŠP Sisak, Šumarija Hrvatska Kostajnica u G.J. Šamarica I, u četiri odjela/odsjeka različitog načina gospodarenja. U svakom odjelu/odsjeku sakupljen je kompozitni uzorak tla s dubine od 0 do 10 cm ispod 20 stabala, s kojih je sakupljeno minimalno 100 plodova za morfološka i kemijska istraživanja. Plodovi su obrađeni standardiziranim morfometrijskim metodama, a na svim uzorcima je određen i udjel vode, pepela, masti i škroba. Nadalje, na svim uzorcima tla određen je granulometrijski sastav, zatim pH reakcija tla i udio organskog i ukupnog ugljika te ukupnog dušika suhim spaljivanjem. U istraživanim odjelima/odsjecima tekstura tla kreće se u rasponu od praškaste ilovače do praškaste glinaste ilovače. pH-vrijednost u H2O kreće se u rasponu od 4,96 do 5,25, a u CaCl2 u rasponu od 3,90 do 4,29. Drugim riječima, tla na istraživanom području su vrlo jako do jako kisela. Morfometrijskom analizom je utvrđeno da se na osnovi morfologije plodova odjeli/odsjeci i stabla unutar odjela/odsjeka statistički značajno razlikuju. Nasuprot tomu, za kemijski sastav plodova nisu utvrđene statistički značajne razlike između odjela/odsjeka. Morfometrijskim i pedološkim analizama je utvrđeno da se od četiri istraživana odjela/odsjeka izdvaja odjel/odsjek kojeg karakterizira mezofilnije stanište, fitocenološka zajednica Aposeri foetidae-Castanetum sativae, s nešto višom pH-vrijednošću tla i drugačijom teksturnom oznakom tla (veći udjel frakcije pijeska i manji gline) te nešto krupnijim plodovima
Genetic and morphplogical diversity of Scots pine populations (Pinus sylvestris L.) in Croatia and Bosnia and Herzegovina
No full textU radu je istražena genetička i morfološka varijabilnost šest populacija običnog bora na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Raznolikost populacija analizirana je na temelju devet mjerenih morfoloških značajki iglica i češera te sedam mikrosatelitskih biljega. Vrijednosti efektivnog broja alela kretale su se od 2,307 (Saborsko) do 2,908 (Plitvička jezera), a vrijednosti alelnog bogatstva od 4,056 (Saborsko) do 4,919 (Plitvička jezera). Istraživanjem nije zabilježena statistički značajna vjerojatnost da istraživane populacije nisu u Hardy-Weinbergovoj ravnoteži, kao niti da su prošle kroz genetički usko grlo. Zabilježena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao od 13,80 % za svojstvo širina štitića do 33,04 % za svojstvo debljina štitića. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća od međupopulacijske varijabilnosti u obje analize, genetičkoj i morfološkoj. Za većinu mjerenih morfoloških značajki utvrđene su statistički značajne razlike između istraživanih populacija, dok na genetičkoj razini te razlike nisu potvrđene. Ovo istraživanje predstavlja inicijalnu platformu za daljnja istraživanja te formiranje smjernica za kvalitetno očuvanje genskih resursa i gospodarenje šumama običnoga bora na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.This study investigated the genetic and morphological variability of sixpopulations of Scots pine in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Population diversity was analyzed based on nine measured morphological traits of needles and cones and seven microsatellite markers. The values of the effective number of alleles ranged from 2.307 (Saborsko) to 2.908 (Plitvička jezera), and the allelic richness values from 4.056 (Saborsko) to 4.919 (Plitvička jezera). The research did not record a statistically significant probability that the studied populations were not in the Hardy-Weinberg equilibrium, nor that they passed through a genetic bottleneck. A high variability of the investigated morphological traits was recorded, and the coefficient of variability at all populations level ranged from 13.80% for the trait of cone scale apophysis width to 33.04% for the cone scale apophysis thickness. Intrapopulation variability was greater than interpopulation variability in both genetic and morphological analyses. Statistically significant differences between the studied populations were found for most of the measured morphological traits, while these differences were not confirmed at the genetic level. This research represents an initial platform for further research and the formation of guidelines for conservation of genetic resources and management of Scots pine forests in Croatia and Bosnia and Herzegovina
Review and analysis of technical amelioration works in forestry on the karst of Croatia
No full textMelioracije predstavljaju skup bioloških i tehničkih radova s ciljem očuvanja, obnove vegetacije, poboljšanja i zaštite proizvodnosti tla. Počeci melioracijskih radova na sredozemnom prostoru krša sežu unatrag 150 godina, a s obzirom da je pošumljivanje krša jedan od najznačajnijih projekata hrvatskog šumarstva ulažu se velika sredstva. Glavni cilj melioracijskih radova je da na ogoljelim i opožarenim krškim terenima spriječe daljnje štetne utjecaje bujičnih tokova i erozije, te uspostava biljnog pokrova. Svi ti radovi se postižu biološkim i tehničkim melioracijskim mjerama. Temelj uspješne melioracije počiva u dobrom poznavanju ekoloških faktora te svih ekoloških zahtjeva grmlja i drveća sa kojima radimo. Samo na dobrom poznavanju prirodnih uvjeta možemo izgraditi valjanu tehniku za provođenje melioracijskih radova.Ameliorations are a set of biological and technical works whose purpose is to preserve and renew flora and improve and protect soil productivity. The early beginnings of amelioration works date back to 150 years ago around the Mediterranean karst, while today the Croatian Forestry Society is investing a great sum into the reforestation of the karst, and thus making it one of their greatest projects. The main goal of amelioration works is to prevent the damage of torrents and erosion on the barren and fire-damaged karsts, and to prepare the land for plantation. All of the works can be achieved through biological and technical amelioratory measures. The basis of a successful amelioration lies in a great knowledge of the ecological factors and all ecological demands on trees and bushes that we are working on. A good technique in amelioratory works can be followed through only by having a
great knowledge in natural conditions
Quality of container seedlings of Pedunculate oak (Quercus robur L.) of different ages
No full textThe analysis included 15 randomly selected Pedunculate oak seedlings from multicontainers Lieco V-395 at the age of 1+0 and 2+0. The treatments and preparation of the filling substrate of the containers, as well as the type, amount and timing of fertilizer addition were uniformly performed on the automatic filling and seedling line (Urbinati). The following parameters were analyzed on the seedlings and substrate: height, root collar diameter, slenderness coefficient, seedling biomass, root morphological characteristics, substrate pH, and nutrient content (P, K, Ca, Mg, Fe, Mn, Cu, and Zn). The average height of seedlings 1+0 was 24.2 cm, root collar was 7.40 mm, and the slenderness coefficient was 3.37. The average height of seedlings 2+0 was 20.0 cm, root collar was 7.23 mm, and the slenderness coefficient was 2.82. A statistically significant difference was found between the seedling heights of 1+0 and 2+0. The average biomass of seedlings 1+0 was 2.28 g, roots 5.90 g, and stem/root ratio 0.40. The average stem biomass of seedlings 2+0 was 1.93 g, roots 6.00 g, and stem/root biomass ratio 0.32. A statistically significant difference was found between seedlings 1+0 and 2+0 in the following root variables: average diameter, volume, and number of tips. There is a significant difference in the content of P, K, Mg, Mn and Cu in the substrate, which may also indicate inhomogeneous filling that should be further controlled to improve seedling quality. Due to the limited volume, Lieco V-395 containers are not recommended for growing seedlings 2+0
Skider fuel consumption in the forest area of Kupres forest office
No full textNa području šumarije Kupres pridobivanje drva se uglavnom izvodi sa skiderima. Na tom području je općeprihvaćena činjenica da potrošnja goriva skidera iznosi 1 l/m3 privučenog drva. Ovim radom će se utvrditi stvarna potrošnja goriva skidera te će se ista iskazati prema obujmu privučenog drveta i prema radnom satu stroja
Protected plant species in the area of Samobor hills
No full textU ovome radu je opisano područje Samoborskog gorja. Nabrojane su sve strogo zaštićene i zaštićene biljne vrste koje rastu na Samoborskom gorju te je uz njih stavljen njihov opis i fotografije. Osim toga prikazani su uzroci ugroženosti i mjere zaštit
Sweet wormwood (Artemisia annua L.) and other wormwood: importance, cultivation and use
No full textU znanstvenoj knjizi pod naslovom „Slatki pelin (Artemisia annua L.) i ostali pelini: važnost, uzgoj i uporaba“ prikazana je važnost pelina u prošlim i sadašnjim vremenima. Posebno poglavlje govori o značajkama slatkog pelina, narodnim imenima, karakteristikama, taksonomskom statusu, botaničkom opisu vrste, rasprostranjenosti u Republici Hrvatskoj i svijetu, staništu i etimologiji te kako razlikovati slatki pelin od gorskog. Knjiga obuhvaća dosada slabo istražena područja sjemena slatkog pelina, od morfoloških značajki, građe, biologije i fiziologije do njegove kvalitete kao što je čistoća sjemena, masa 1000 zračno suhih sjemenki, energija klijavosti, laboratorijska klijavost i ostali elementi kvalitete. Obrađuje se i građa klijanaca s opisom pravilnih i nepravilnih. Provedena su istraživanja o utjecaju dubine sjetve sjemena slatkog pelina na dinamiku klijanja i ukupnu laboratorijsku klijavost, ispitivanje laboratorijske klijavosti u destiliranoj vodi i utjecaju ekstremnih temperatura zraka na klijavost sjemena. Posebno se obrađuje uzgoj slatkog pelina od sjetve, presadnje do sadnje pri čemu se istražuje rasadnička klijavost i proizvodnja klijanaca te pikiranje klijanaca za uzgoj sadnica za sadnju u vrtove ili plantaže. Obrađuje se problematika morfologije korijenskog sustava sadnica i morfoloških značajki istih prije sadnje na teren. Važno poglavlje odnosi se na žetvu i sušenje slatkog pelina. Piše se o autovegetativnom razmnožavanju slatkog pelina te zakorjenjivanju zeljastim reznicama u krutom mediju i destiliranoj vodi te se istražuju morfološke značajke korijenskog sustava zakorjenjenih reznica u krutom mediju. Knjiga obrađuje različite načine uzgoja slatkog pelina u kamenjarama, vertikalnim zidovima, krovnim vrtovima i posudama. Vrlo je važno poglavlje o uporabi poznatijeg gorskog i manje poznatog slatkog pelina. Autor knjige prikazuje svoje originalne recepte za izradu domaćeg likera od gorskog pelina i apsinta. Autor piše o uporabi slatkog pelina u povijesti i danas te mjerama opreza pri uporabi slatkog pelina. U knjizi su predstavljeni autorovi recepti od slatkog pelina pri čemu se posebno ističe pozitivno djelovanje artemizinina na ljudsko zdravlje. Prikazani su recepti za izradu kapsula, čaja, cvjetova, tinktura, eteričnog ulja, melema, likera od slatkog pelina i koprive za jačanje imuniteta, domaćeg orahovca sa slatkim pelinom i tinkture od slatkog pelina i ostalih biljaka za dobar imunitet, zdravlje te preventivu i liječenje mnogih bolesti uključujući i pandemijsku bolest koronavirusa COVID-19. Zanimljivo je poglavlje o protuupalnim, antikancerogenim, antivirusnim i ostalim svojstvima slatkog pelina pri čemu autor citira mnoge radove iz svjetski poznatih časopisa. Knjiga završava s poglavljem o pravcima razvoja i zakonodavnim okvirima EU i Republike Hrvatske vezani uz vrstu Artemisia annua L. i artemizinin
Seed characteristics, nursery production and planting of seedlings of narrow-leaved ash
No full textProsječna masa ploda poljskog jasena s perutkom iznosi 0, 11476 g, a bez perutke 0, 05917 g. Prosječna duljina ploda iznosi 40, 67 mm a prosječna širina 9, 39 mm. Prosječna duljina sjemenke iznosi 16, 95 mm a prosječna širina 4, 79 mm. U svakom plodu nalazi se po 1 sjemenka iako su pronađeni i plodovi s 2 sjemenke s vjerojatnošću od 2%. Masa 1000 zračno suhih sjemenki iznosi 112 g. Intervali punog uroda sjemena nisu zadovoljavajući za prirodnu obnovu, njegovo sakupljanje za potrebe rasadnika i za dugoročno čuvanje. Terenskim opažanjima i uvidom u gospodarske osnove primijećen je problem gusto sklopljenih jasenovih sastojina, velikog obrasta, s malim volumenom i slabe vitalnosti krošanja što se očituje kroz količinu uroda sjemena. Sjeme za rasadničku proizvodnju treba biti u kategoriji selekcioniran (SE) ili kvalificiran (KV). Sjeme treba sakupljati s dubećih stabala u godini punog uroda jer je tada kvaliteta sjemena najbolja. Sjeme poljskog jasena pripada u skupinu Ortodox sjemena s dubokom dormantnošću. Sadržaj vlage u takvom sjemenu može se spustiti na nisku razinu (ispod 10%) i može ga se čuvati na niskim pozitivnim temperaturama. Nakon čuvanja sjeme ponovo dobro upija vodu. Većina vrsta jasena ima dvostruko dormantno sjeme zbog nepropusnosti sjemene ljuske i unutarnjih čimbenika. Stupanj dormantnosti ovisi o starosti sjemena, klimi i provenijenciji pri čemu je starije sjeme jače dormantno od svježeg. Najbolji rezultati predsjetvene pripreme dobiju se tako da se sjeme najprije drži od 6. do 16. tjedna na temperaturi od 15 do 20 °C (zbog rasta embrija) te nakon toga 16. tjedana na temperaturi od 3 °C (zbog savladavanja dormantnosti embrija). Utvrđeni visoki vitalitet svježe sakupljenog sjemena od 84, 75% iz Lipovljanskih nizinskih šuma je preduvjet za uspješnu prirodnu obnovu. Nakon 95 dana čuvanja sjemena u stajaćoj vodi vitalitet je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na svježe sjeme i iznosio je visokih 84%. Nakon 166 dana čuvanja sjemena u vodi vitalitet je iznosio 43%. U pokusu ispitivanja vitaliteta svježeg i preležalog sjemena u rasadniku utvrđen je vitalitet kod svježeg sjemena od 91%, a u slučaju preležalog 87%. Preporučuje se početak sakupljanja sjemena poljskog jasena od druge polovice mjeseca kolovoza jer takvo sjeme pokazuje visoki vitalitet. Kod sjetve sjemena u rasadniku treba voditi brigu o njegovoj starosti, predsjetvenoj pripremi i vremenu sjetve. Navodnjavanje gredica povećava ukupnu rasadničku klijavost sjemena gotovo u svim istraživanim grupama i predlaže se kao neophodna mjera njege u rasadniku odmah nakon sjetve pa do završetka nicanja sjemena a i kasnije tijekom uzgoja. Prosječna rasadnička klijavost sjemena tretiranog toplo–vlažnom i hladno–vlažnom stratifikacijom, za svih 6 grupa, iznosila je 24, 99 % a sjemena tretiranog hladnom stratifikacijom 25, 02 %. Iz ovih istraživanja proizlazi kako je samo hladna stratifikacija sjemena dovoljna, ali i jednostavnija, za savladavanje njegove dormantnosti. U istraživanju utjecaja agrogela, gnojidbe, ektomikorize i navodnjavanja na morfološki i fiziološki status šumskih sadnica poljskog jasena u kontejnerima volumena 620 cm3 s devet tretmana, sadnice tretirane agrogelom, ektomikorizom te uz normalnu gnojidbu i redovito zalijevanje imale su u prosjeku najveću visinu od 300 mm, promjer vrata korijena 8, 00 mm i 15 listova. Suši uvjeti zbog izloženosti kontejnera doveli su do najmanjih visina sadnica zbog ugibanja micelija ektomikoriznih gljiva. Prosječno najveća vrijednost indeksa relativnog sadržaja ukupnih klorofila (CCI) u lišću, mjerena u dva navrata, utvrđena je kod sadnica tretiranih agrogelom uz normalnu gnojidbu i zalijevanje svaki drugi put. Prosječno najveća vrijednost vodnog potencijala (Ψ) sadnica na dan 20.07.2014. godine utvrđena je kod istih sadnica i iznosila je 11, 1, a najmanja u iznosu od 6, 3 kod sadnica tretiranih agrogelom uz reduciranu gnojidbu za 50% i redovito zalijevanje. Najveći Dicksonov indeks kvalitete (DQI) utvrđen je također kod kontejnerskih sadnica tretiranih agrogelom uz normalnu gnojidbu i zalijevanje svaki drugi put i iznosio je 0, 84 što nam govori kako je riječ o sadnicama najbolje kvalitete s obzirom na morfološke značajke. Najmanji Dicksonov indeks kvalitete dobiven je kod sadnica tretiranih agrogelom uz reduciranu gnojidbu za 50% i redovito zalijevanje i iznosio je 0, 63 što nam govori o morfološki najlošijem tipu sadnica. Istraživan je utjecaj suše, normalnog zalijevanja i saturacije supstrata na morfološko i fiziološko stanje kontejnerskih sadnica poljskog jasena. Nakon 72. dana izmjeren je visinski rast i prirast, vodni potencijal, fotosintetska učinkovitost i sadržaj ukupnih klorofila u mezofilu lista. Sadnice iz tretiranja suše odmah su propale. Sadnice u uvjetima saturacije supstrata imale su prosječno 62 mm veći visinski i 1, 81 mm veći debljinski prirast u odnosu na sadnice koje su normalno zalijevane. U uvjetima saturacije supstrata sadnice su bile pod niskim vodnim stresom ili visokim vodnim potencijalom u odnosu na sadnice koje su se zalijevale kod kojih je utvrđen nizak vodni potencijal ili visoki vodni stres. Prosječna vrijednost maksimalnog kvantnog prinosa fotosustava II (Fv/Fm) kod sadnica tretiranih saturacijom supstrata iznosila je 0, 82 a kod sadnica koje su normalno zalijevane 0, 65. Što su vrijednosti Fv/Fm manje sadnica je u većem fiziološkom šoku. Kod procjene kvalitete šumskih sadnica treba uzeti u obzir genetske, morfološke i fiziološke kriterije. Na sve kriterije kvalitete šumskih sadnica u rasadniku možemo utjecati odabirom željenog šumskog reprodukcijskog materijala i primjenom odgovarajućih uzgojnih mjera. Stresni čimbenici kod šumskih sadnica su: ekstremne temperature, isušivanje, mehaničke ozljede i smanjivanje zalihe hranjiva. Značajniji je kumulativni učinak više stresnih čimbenika nego suma jednog stresora. Poljski jasen pripada u skupinu higrofilnih vrsta drveća pa je razumljivo kako je korijenski sustav nakon vađenja sklon brzom isušivanju korjenovih dlačica koje su od presudnog značaja za preživljenje sadnica nakon presadnje. Zbog neadekvatnog postupanja šumskim sadnicama od trenutka vađenja u rasadniku do sadnje na terenu sadnice propadaju. Sadnice treba vaditi u rasadnicima po povoljnom vremenu što znači bez vjetra i jake sunčeve radijacije. Korijenski sustav sadnica poljskog jasena, ali i ostalih vrsta, mora biti prikladno zaštićen do trenutka presadnje na terenu. Najbolje je ako sadnice iz rasadnika odmah idu na teren u kamionima s hladnjačom koji održavaju niske temperature i visoku vlažnost zraka. U svijetu se koriste posebne vreće i kontejneri za transport i zaštitu sadnica od trenutka vađenja iz rasadnika ili kamiona–hladnjače do sadnje na terenu. U takvim vrećama ili kontejnerima, korijenski sustav sadnica je zaštićen od vjetra i sunčeve radijacije. U zadnje vrijeme se intenzivno proizvode kontejneri za zaštitu sadnica tijekom rukovanja. Na terenu je važno saditi žive, morfološki i fiziološki prilagođene sadnice stanišnim prilikama te one sadnice koje su od trenutka vađenja do sadnje na terenu doživjele što manje stresnih čimbenika koji umanjuju njezine kvalitete. U takvim situacijama za očekivati je dobar uspjeh nakon sadnje (80 i više%) i manje troškove na popunjavanju. Zbog brze ontogeneze u mladosti, sadnice poljskog jasena klasično se uzgajaju u rasadnicima kao sadnice gologa korijena dobi 1+0 ili sadnice obloženoga korijena dobi 1+0. Kontejnerska sadnica je sprema ići na teren u trenutku kada korijenski sustav proraste raspoloživi volumen supstrata a da se ne stvore deformacije korijena tipične za određene tipove PVC kontejnera. U Republici Hrvatskoj dominira generativni uzgoj šumskih sadnica poljskog jasena ali će se u vrlo bliskoj budućnosti morati započeti s vegetativnim načinima uzgoja rezistentnih genotipova na invazivnu gljivu Hymenoscyphus fraxineus (HF). Utvrđen je prirodni mehanizam otpornosti na fitopatogeni organizam te daljnjom selekcijom i razmnožavanjem (generativno i/ili vegetativno) genetskih otpornih jedinki moguće je dugoročno očuvanje genofonda i produkcija rezistentnog rasadničarskog materijala za sanaciju sastojina zahvaćenih sušenjem. Istraživana je problematika sadnje sadnica poljskog jasena u uvjetima sanacije šumskih sastojina uslijed sušenja. Na uspjeh preživljavanja šumskih sadnica nakon sadnje utječe njihova genetska, morfološka i fiziološka kvaliteta, ali i kvaliteta sadnje na terenu. Ponekad je ispravna sadnja važnija za preživljenje i dobar inicijalni rast sadnica nego njezine kvalitativne karakteristike sadnice. Ilustracijama su prikazani primjeri nepravilnog i pravilnog kopanja sadne jame i nepravilna sadnja sadnica poljskog jasena gologa i obloženoga korijena. Slikovno su prikazani i primjeri loših i dobrog geometrijskog oblika sadne jame. U radu su prikazani primjeri dobre prakse koji se provode u nekim zemljama srednje Europe i Skandinavije kod umjetne obnove i pošumljavanja
Dani otvorenih vrata FŠDT-a 2022
No full textU petak 13. i u subotu 14. svibnja 2022. od 10 do 17 sati na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu održat će se Dani otvorenih vrata namijenjeni maturantima te široj zainteresiranoj javnosti