University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Extraction of metals and metalloids from soil samples by means of dimethylsulphoyide-water mixture
Prema dostupnoj znanstvenoj literaturi u kojima su opisane brojne analitičke metode za odreĎivanje metala i metaloida u uzorcima tla, primjerice u svrhu procjene njihove mobilnosti i biodostupnosti, do sada, dimetilsulfoksid, bilo kao čisto kao ekstrakcijsko sredstvo bilo u smjesi s vodom nije istraživan. U ovom istraživanju istražena je ekstrakcijska moć smjese DMSO−H2O (c(DMSO) = 0,1 mol dm−3), na primjerima uzoraka urbanih tala izuzetih iz nekih parkova grada Zagreba te s Medvednice. Kvantifikacija odabranih kemijskih elemenata obavljeno je tehnikom ICP-AES
Analysis of the tree felling working technique by measuring the elements on the tree stump
Uvod završnog rada problematizira trend ozljeda i ulogu radne tehnike kod radova sječe i izrade pomoću motorne pile. Ciljzavršnog rada je izmjeriti na panju te analizirati i usporediti elemente radne tehnikerušenja stabla spram poslodavca (radnici Hrvatskih šuma d.o.o. – radnici privatnog izvođača radova ušumarstvu). Terenski dio izmjere i prikupljanja podatak proveden je u prvomtromjesečju 2022. godine. Kod analize podataka primijenjene su tehnike deskriptivnestatistike te metoda analize, sinteze, klasifikacije i deskripcije. U sklopu rezultata rada napravljena je analiza i usporedbaterenski izmjerenih vrijednosti spram strukovno standardiziranih vrijednosti kodizrade elementa zasjeka, prijelomnice i visine potpilivanja (konačnog reza). Unutarpoglavlja diskusija i zaključci elaborira se važnost ispravne radne tehnike i navode sepreventivne mjere za unapređenje iste po uzoru na europske modele osposobljavanjai certifikacije šumskog rada.The introduction of the final thesis problematizes the trend of injuries and the role of work technique in felling and processingof trees with a chainsaw.The goal of the final work is to measure the stump and analyze and compare the elements of the work technique of felling a tree against the employer (workers of HrvatskešumaLtd. - workers of a private forestry contractor).The field part of the measurement and data collection was carried out in the first quarter of 2022.In data analysis, descriptive statistics techniques and method of analysis, synthesis, classification and description were applied.As part of the results of the work, an analysis and comparison of the values measured in the field against the professionally standardized values was made during the performing undercut, the look of safety zone (turning point)and the height of the undersawing (final cut).Within the discussion and conclusions chapter, the importance of correct work technique is elaborated, and preventive measures for its improvement, modelled on European models of training and certification of forest work, are listed
Adaptive genetic variability of selected pedunculate oak (Quercus Robur L.) european provenances exposed to drought stress
Poznavanje genetske varijabilnosti vrsta visoke ekonomske i ekološke vrijednosti kao što je hrast lužnjak (Quercus robur L.) te njihovih svojstava u promjenjivim uvjetima okoliša osobito je važno u kontekstu aktualnih klimatskih promjena. Prostorna varijabilnost pojave klimatskih ekstrema, poput dugoročnog izostanka oborina, predstavlja potencijalni rizik za hrast lužnjak obzirom na njegovu široku rasprostranjenost i preferiranog vlažnog staništa. Istraživanje je provedeno na potomstvu iz devet različitih europskih provenijencija uzduž gradijenta zemljopisne širine (sjever-jug). Test provenijencija formiran je sa jednogodišnjim sadnicama. Sadnice su izložene eksperimentalnoj suši tijekom četiri uzastopne godine. Evidentirane su proljetna i jesenska fenologija, visinski rast, provodljivost puči te stopa asimilacije. Putem odgovora provenijencija na sušni stres, ciljevi istraživanja fokusirani su na utvrđivanje razine adaptivne genetske diferencijacije među provenijencijama, razine adaptivne genetske varijabilnosti unutar odabranih provenijencija te utvrđivanje obrasca njihove adaptivne genetske diferencijacije. Rezultati su pokazali memorijski efekt sušnog stresa na lisnu fenologiju kod većine promatranih provenijencija, u vidu naknadnog pomaka datuma prolistavanja i odbacivanja lišća. Uz istaknuti pomak prema kasnijem završetku vegetacije kod svih provenijencija, svojstvo prolistavanja bilježi promjenjive reakcije na sušni stres. Na osnovi fenoloških i morfoloških svojstava utvrđena je genetska diferencijacija među i unutar istraživanih provenijencija. Detektiran je klinalni obrazac genetske diferencijacije provenijencija obzirom na svojstvo prolistavanja, a analize svojstava visinskog rasta i završetka vegetacije ukazuju na ekotipski obrazac diferencijacije. Brzi oporavak jedinki nakon rehidracije potvrđuje toleranciju vrste na kratkoročnu izloženost sušnim uvjetima.Understanding the genetic variability of species with high economic and ecological value such as pedunculate oak (Quercus robur L.) and their properties in changing environmental conditions is particularly important in the context of current climate change. Suggested spatial variability of climate change impacts in Europe implies that widespread species like pedunculate oak may face different levels of climatic risks in different parts of their ranges. One of the consequences of climate change is an increase in the frequency of dry episodes during the vegetation period. Pedunculate oak (Quercus robur L.) is one of the species that prefers moist habitats. Therefore, knowledge of the impact of drought on this species is of great importance for the adaptation of forestry strategies and practices to altered environmental conditions. The research was conducted on offspring from nine different European provenances along the latitude (north-south) gradient. The provenance test was initialized with one-year-old seedlings. The saplings were exposed to experimental drought and then re-watered in four consecutive years. Spring and autumn leaf phenology, height growth, stomatal conductance and assimilation rate were scored. Through the responses of provenances to drought stress, the research objectives are focused on determining the level of adaptive genetic differentiation among provenances, the level of adaptive genetic variability within selected provenances and determining the pattern of their adaptive genetic differentiation. The results showed a carry-over effect of drought stress with opposite shifts in flushing phenology. Autumn leaf phenology was unambiguously delayed following the drought treatments for all studied provenances in every year during the trial. With respect on the phenological and morphological traits, genetic differentiation between and within the studied provenances was detected. A clinal pattern of genetic differentiation of provenances was detected with respect to the flushing phenology, but analyzes of the growth and autumn leaf phenology indicate on an ecotypic pattern of differentiation. Rapid recovery of individuals after re-wtering confirms the species' tolerance to short-term exposure to drought conditions
Ribnjak Park in Zagreb - historical overview and woody plant diversity
U diplomskom radu dan je pregled povijesnog razvoja perivoja Ribnjak, urbane zelenih oaze u centru grada. Perivoj Ribnjak jedan je od najljepših perivoja Zagreba, koji je za razliku od ostalih perivoja, iako u promijenjenom obliku i danas očuvan. Povijest perivoja Ribnjak vezana je uz Kaptol i osnivanje Zagrebačke biskupije gdje se prvi put spominje 1093. godine. Osim povijesnog razvoja perivoja u radu je utvrđeno sadašnje stanje drvenastih biljaka. Pri tome je napravljena dendrološka analiza te je napravljena usporedba sadašnjeg stanja dendroflore sa stanjem dendroflore iz 1958. godine. Također, dan je i prijedlog poboljšanje stanja u perivoju prema utvrđenom sadašnjem stanju te je napravljen katalog svojta koje su prisutne u perivoju.In the thesis, an overview of the historical development of Ribnjak Park, an urban green oasis in the city center, was given. Park Ribnjak is one of the most beautiful parks in Zagreb, which, unlike other parks, has been preserved even today, albeit in a changed form. The history of the Ribnjak park is related to Kaptol and the founding of the Zagreb diocese, where it was first mentioned in 1093. In addition to the historical development of Ribnjak, the current state of woody plants was determined in the work. At the same time, a dendrological analysis was made and a comparison of the current state of the dendroflora with the state of the dendroflora in 1958 was made as well. Also, a proposal was made to improve the conditions in the Ribnjak park according to the established current condition, and a catalog of taxa in the Ribnjak park was made
Utjecaj značajki tla na morfološka svojstva plodova jarebike (Sorbus auccuparia L.)
Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj pedoloških značajki tla na morfološku varijabilnost plodova jarebike. Istraživanje je provedeno na materijalu iz 12 prirodnih populacija s područja Gorskoga kotara i Like. Istraživanje morfološke varijabilnosti provedeno je na osnovi osam morfoloških svojstava plodova, dok su na uzorcima tla s dubine od 0 do 10 cm analizirana kemijska svojstava tla (pH-vrijednost tla, udjel CaCO3 , Corg, Ntot i C/N) te granulometrijski sastav tla. U istraživanim populacijama tekstura tla je u rasponu od ilovače do praškasto glinaste ilovače. pH-vrijednost tla u vodi na istraživanim populacijama kreće se u rasponu od 5,0 (Mala Javornica) do 7,86 (Mrzla Vodica) i u CaCl2 od 4,51 do 7,22, odnosno od vrlo jako kisele do slabo alkalne reakcije tla. Prosječne vrijednosti organskog ugljika u površinskom sloju tla kreću se u rasponu od 3,92 (Gerovo) do 30,49 (Mala Javornica), a prosječne vrijednosti dušika od 0,36 (Gerovo) do 1,84 (Risnjak). Najvarijabilnija morfološka značajka plodova bila je dužina stapke, a najmanja varijabilnost zabilježena je za varijable koje opisuju oblik ploda. Provedenim istraživanjem utvrđena je značajna međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost jarebike. Za sve istraživane značajke, osim za dužinu stapke utvrđeno je da unutarpopulacijska varijabilnost veća od međupopulacijske. Istraživanjem nije utvrđen jasan trend grupiranja populacija po ekološko geografskom principu. Značajne pozitivne korelacije utvrđene su između morfoloških značajki i udjela CaCO3% i Cmin% te negativne između morfoloških značajki i %vode
Bending Oak Veneer into Shapes and Finished Products Using a Clothes Iron
Proizvodnja furnira kao polufinalnog proizvoda u drvnoj industriji ekonomski je i tehnološki opravdan način korištenja šumskih resursa. Furnire definiramo kao tanke i glatke listove drveta, debljine 0,4-10 mm, koje dobivamo rezanjem, ljuštenjem ili sječenjem. U ovome radu pribavile su se dvije vrste hrastovog furnira, glačalo, vakuum vreća, kit za drvo, tvrdi stiropor (šablona), tračna pila, vruća žica, ljepilo, brusni listovi te usisavač. Korišten je vertikalno rezani furnir i ljušteni furnir kako bi se napravila hranilica za kućne ljubimce. Istraživala se mogućnost primjene kućnog glačala za savijanje hrastovog furnira radi dobivanja željenog oblika. Sa kitom su se popunjavale nepravilosti nastlale nejednolikim sljepljivanjem, istraživala se jačina vakuum vreće u svrsi prešanja furnira te u konačnici radila analiza dobivenog proizvoda
Productivity Analysis of Timberjack 240C Skidder in Different Operating Conditions
Završni rad temelji se na analizi proizvodnosti skidera s vitlom Timberjack 240C, prethodno provedenih istraživanja objavljenih u primarnim i sekundarnim publikacijama. Analizama su ostvarene proizvodnosti skidera u različitim uvjetima rada, povezane sa: 1) terenskim čimbenicima privlačenja drva (nagib sekundarnih šumskih prometnica i smjer privlačenja drva, uvjetima nosivosti šumskog tla), 2) udaljenošću privlačenja drva, 3) sastojinskim značajkama (vrsta uzgojnog zahvata, srednje kubno stablo, sječna gustoća), 4) metodama izradbe drva. Provedene analize, ukazale su da je proizvodnost privlačenja drva skiderom s vitlom Timberjack 240C utjecana: Tehničkim značajkama skidera (masa 8,4 t, snaga motora 75 kW), ali i njegovom opremljenošću jedno (1 × 125 kN) ili dvobubanjskim (2 × 80 kN) vitlom. Terenskim čibenicima (nagib traktorskih putova i vlaka te smjer vuče drva, uvjeti nosivosti podloge), koji u nepovoljnim prilikama smanjuju obujam vučenoga drva i brzinu kretanja, što dovodi do povećanja utrošaka vremena kretanja vozila i pada proizvodnosti privlačenja drva. Udaljenošću privlačenja drva, pri čemu se povećanjem udaljenosti smanjuje proizvodnost privlačenja drva uslijed povećanja udjela vremena kretanja u vremenu turnusa. Međutim, utjecaj udaljenosti na proizvodnost privlačenja drva skiderom treba promatrati kroz međudjelovanje s prisutnim terenskim čimbenicima. Isto tako, s povećanjem udaljenosti privlačenja drva raste značenje obujma tovara s obzirom na razinu proizvodnosti skidera s vitlom. Vrstom uzgojnoga zahvata i strukture doznake stabala, pri čemu sječna gustoća i dimenzije djelomično ili potpuno izrađenoga drva iskazuju svoje djelovanje na proizvodnost skidera u skladu sa zakonima mehaniziranja radova, gdje pri nižim sječnim gustoćama i manjim srednjim kubnim stablima raste utrošak vremena rada na sječini, odnosno sakupljanja drva vitlom. Izbor sortimentne metode izradbe drva, iskazuje svoj utjecaj kroz smanjenje duljine vučenoga drva, što dovodi do smanjenja obujma tovara, a samim time i razine proizvodnosti privlačenja drva skiderom
ABS edge bonding technology
Akrilonitril butadien stiren (ABS) odličan je materijal za
proizvodnju rubnih traka zbog svojih izvrsnih mehaničkih
svojstava. ABS trake su najčešće korišteni materijal za
oblaganje rubova. Visokokvalitetni proces izrade rubnih traka
zahtijeva temeljito razumijevanje ABS-a i drugih materijala za
oblaganje, kao i složenosti strojeva za oblaganje rubova te
tehnološke parametre koji se moraju zadovoljiti kako bi
oblaganje rubova ABS-om bilo što kvalitetnije.Acrylonitrile butadiene styrene (ABS) is an excellent material for
the production of edging bands due to its excellent mechanical
properties. ABS bands are the most commonly used material for
edging. A high-quality edgebanding process requires a thorough
understanding of ABS and other edging materials, as well as the
complexity of edgebanding machines and the technological
parameters that must be met in order to achieve the highest
possible ABS edge bonding quality
Protection of the forest from fire
Šumske požare karakterizira mahnito, ubrzano, nekontrolirano širenje vatre po šumi i šumskom zemljištu što predstavlja velike štete za životinjski i biljni svijet, eroziju tla, stradavanje ljudi. Čimbenici koji uzrokuju šumske požare su raznoliki; šumski požari izazvani udarom groma, izazvani vulkanskim aktivnostima, izazvani od strane piromana ili mentalno bolesnog čovjeka, izazvan iskrom uslijed kvara na električnim vodovima, izazvani ljudskom krivicom i nepažnjom (ljudi su najčešći uzrok požara otvorenih prostora). Pravilnik o zaštiti šuma od požara propisuje različite mjere zaštite koje su dužni provoditi korisnici šuma i šumskog zemljišta, pravne osobe koje gospodare i upravljaju šumama i šumskim zemljištima te gradovi, županije i općine na čijem području se nalaze šume i šumska zemljišta. Cilj je rano otkrivanje požara, smanjenje nastanka i širenja požara te je bitno pravovremeno reagiranje u gašenju šumskog požara kako bi u konačnici bile što manje posljedice za biljni i životinjski svijet, stradavanje ljudi, objekata, eroziju tla i drug
Relationship between forest soil microorganisms and microclimate in beech-fir forests
Mikroorganizmi u tlu su sastavni dio šumskog ekosustava. Šumsko tlo ima određeni sadržaj pojedinih funkcionalnih mikroorganizama koji razgrađuju organske tvari, oslobađaju biogene elemente, te sudjeluju u ostalim procesima kruženja tvari u ekosustavu. Cilj ovog rada bio je prikazati sezonski odnos između zastupljenosti pojedinih skupina mikroorganizama, odnosno celulolitičkih gljiva i celulolitičkih bakterija. Istraživanjem je utvrđeno da su celulolitičke gljive više zastupljene u šumskom tlu u odnosu na celulolitičke bakterije, i to u svim istraživanim mjesecima (travanj, lipanj i kolovoz), te da su celulolitičke bakterije više ovisne o mikroklimatskim uvjetima u šumskom tlu, osobito na početku vegetacijskog razdoblja.Soil microorganisms are an integral part of the forest ecosystem. Forest soil has a certain content of specific functional microorganisms that decompose organic substances, release biogenic elements, and participate in other processes of substance circulation in the ecosystem. The aim of this work was to show the seasonal relationship between the representation of certain groups of microorganisms, i.e. cellulolytic fungi and cellulolytic bacteria. The research determined that cellulolytic fungi are more abundant in the forest soil than cellulolytic bacteria, in the investigated months (April, June and August), and that cellulolytic bacteria are more dependent on the microclimatic conditions in the forest soil, especially at the beginning of the growing season