University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Influence of oak log quality on the occurrence of wood defects during kiln drying of lamellas for the production of finished parquet
No full textCilj ovog istraživanja je utvrditi povezanost kvalitete trupca i uspješnost njegove obrade u lamele za izradu gotovog parketakao krajnjeg proizvoda. Također je cilj utvrditi koje se greške sušenja najčešće pojavljuju na lamelama. U svrhu istraživačkog dijela ovog diplomskog rada raspiljeno je 52,20 m3 trupaca I. pilanske klase, 60,51 m3, II. pilanske klase te 55,15 m3 III. pilanske klase. Zaključeno je da je iskorištenje pilanske sirovine pri izradi lamela najveće kod trupaca I. pilanske klase, kod trupaca II. i III. pilanske klase iskorišenje je manje za oko 30 % u odnosu na I. pilansku klasu kod dimenzija lamela 1185x160x3,1. Za dimenziju 2215x205x3,8 ABCD iskorištenja su podjednaka kod I. i II. pilanske klase, a iz III. pilanske klase nije se dobila niti jedna lamela ovih dimenzija. Kod dimenzija lamela 2215x205x3,8 RUSTIK, iskorištenje trupaca I. pilanske klase dvostruko je veće nego kod trupaca II. pilanske klase. Kao i kod klase ABCD, niti jedna lamela nije izrađena iz III. pilanske klase trupaca. Greške koje su nastale prilikom sušenja bile su čeone pukotine, površinske pukotine te diskoloracije. Primjećuje se da je pojava čeonih pukotina ugrubo podjednaka kod svih klasa, najviše ih je bilo kod dimenzija 2215x205x3,8 RUSTIK, dok ih je najmanje bilo kod dimenzija 1185x160x3,1. Kod površinskih pukotina pojavnost iznosi 2,7 % kod kraćih lamela, dok je kod većih lamela klase RUSTIK udio površinskih pukotina znatno veći te je iznosila 17,5 %.The goal of this research is to determine the connection between the quality of the log and the success of its processing into lamellas for the production of finished parquet as the final product. The goal is also to determine which wooddrying defects most often appear on the lamellas. For the purpose of the research, 52.20 m3 of I. sawmill class logs were sawed, 60.51 m3, II. sawmill class and 55.15 m3 III. sawmill class.
It was concluded that the use of sawn raw material in the production of lamellas is the highest in logs of the I. sawn class, in logs of the II. class. and III. sawmill class utilization is less by about 30% compared to the I. sawmill class with lamella dimensions 1185x160x3.1. For the dimension 2215x205x3.8 ABCD, the uses are equal in I. and II. sawmill class, and from III. not a single lamella of these dimensions was obtained from the sawmill class. With the dimensions of the lamellas 2215x205x3.8 RUSTIK, the utilization of I. sawmill class logs is twice as high as with II. logs. sawmill class. As with class ABCD, not a single lamella is made from III. sawmill grade logs.
Defects that occurred during drying were frontal cracks, surface cracks and discoloration. It is noticed that the occurrence of frontal cracks is roughly the same in all classes, the most of them were in the dimensions 2215x205x3.8 RUSTIK, while the least were in the dimensions 1185x160x3.1. The incidence of surface cracks is 2.7% for shorter lamellas, while the proportion of surface cracks is significantly higher for larger lamellas of the RUSTIK class and amounts to 17.5%
Ergonomic, energetic and economic suitability of battery tools in the cleaning of the even-aged stands
No full textRadovi čišćenja se u hrvatskom šumarstvu izvode sa motornim pilama (tzv. uzgojne pile) i jednostavnim ručnim alatima (kosir, mačeta, srp). Čišćenje mlade sastojine je rad koji uzrokuje veliko fizičko opterećenje kod radnika. Uvjeti rada su izuzetno nepovoljni (rad sa opasnim alatima, gusto raslinje, insekti, visoka temperatura i vlažnost, rad u dubokom pretklonu). Razvojem baterijske tehnologije te povećanjem energijske autonomnosti, na tržištu se sve više pojavljuju alati koji se mogu primijeniti u radovima čišćenja. Ovim istraživanjem nastoji se utvrditi prije svega ergonomska, a zatim energijska i ekonomska pogodnost baterijskih alata u radovima čišćenja jednodobni sastojina. Korištene metode ergonomske procjene se baziraju na snimanju efektivnog rada video kamerom, mjerenju razina vibracija na promatranim alatima, mjerenju frekvencije srca radnika, te procjeni položaja tijela. Za energijsku i ekonomsku procjenu se bilježi utrošak energenata i učinak rada. Također je korištena bespilotna letjelica u svrhu vizualne kontrole izvršenja radova. Rezultati istraživanja potvrđuju da je dnevna izloženost vibracijama manja pri radu sa baterijskim alatima u usporedbi sa konvencionalnim ekvivalentima. Fizičko opterećenje je manje i u ranijem i u kasnijem čišćenju pri radu sa baterijskim alatima u usporedbi sa konvencionalnim alatima. REBA procjenom posturalnog opterećenja pri radu sa promatranim alatima je utvrđeno da baterijske pile uzrokuju veće posturalno opterećenje od motornih pila, dok baterijske škare uzrokuju manje posturalno opterećenje od ručnih alata. Baterijska pila zahtijeva manje utrošene energije nego motorna pila, također su i materijalni troškovi manji kod rada sa baterijskom pilom. Razlika u radnom učinku između baterijskih škara i ručnih alata je manja od 10 %, dok je razlika u radnom učinku između baterijske pile i motorne pile veća od 10 %. Ortofoto snimke radilišta snimljene bespilotnom letjelicom u tri navrata su omogućile vizualnu kontrolu izvršenja radova. Rezultati istraživanja imaju svrhu u boljem razumijevanju tehnika i metoda korištenih u radovima čišćenja, problema koji se javljaju, te u potencijalnim rješenjima i poboljšanjima.Cleaning works in Croatian forestry are performed with chainsaws (so-called silvicultural chainsaws) and simple hand tools (billhook, machete, sickle). Cleaning of a young stand is work that causes great physical strain on workers. Working conditions are extremely unfavorable (work with dangerous tools, dense vegetation, insects, high temperature and humidity, bending). With the development of battery technology and the increase of energy autonomy, tools that can be used in cleaning works are increasingly appearing on the market. This research seeks to determine first of all the ergonomic, and then the energetic and economic suitability of battery tools in the cleaning of the even-aged stands. The ergonomic assessment methods used are based on recording the effective work using a video camera, measuring the vibration levels on the observed tools, measuring the heart rate of workers, and assessing body position. For energetic and economic assessment energy consumption and performance were recorded. An unmanned aerial vehicle was also used for the purpose of visual control of the execution of works. The results of the research confirm that the daily exposure to vibrations is lower when working with battery tools compared to conventional equivalents. Physical load is less in both earlier and later cleaning when working with battery tools compared to conventional tools. REBA assessment of postural load when working with the observed tools showed that battery chainsaws cause higher postural load than regular chainsaws, while battery shears cause less postural load than hand tools. Battery chainsaw requires less energy than a regular chainsaw, and costs are also lower when working with a battery chainsaw. The performance difference between battery shears and hand tools is less than 10 %, while performance difference between battery chainsaw and regular chainsaw is greater than 10 %. Orthophoto images of the site taken by the drone on three occasions enabled visual control of the execution of works. Theresults of the research are intended to better understand the techniques and methods used in cleaning works, the problems that arise, and potential solutions and improvements
Soil carbon stocks in mature stands of narrow-leaved ash (Fraxinus Angustifolia vahl) in different habitats
No full textCilj završnog rada bio je utvrditi i usporediti zalihe organskog ugljika (OC) u zrelim sastojinama poljskog jasena u različitim stanišnim prilikama. Odabrana su dva lokaliteta: jasenova sastojina na granici barske vegetacije – zajednica poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucojo aestivi-Fraxinetum angustifoliae) na području šumarije Sunja na amfigleju, te jasenova sastojina u nizi – stanište hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris) na području šumarije Strizivojna na humogleju i eugleju hipoglejnom. U zajednici na lokalitetu Sunja utvrđena je značajna zaliha OC u tlu do 1 m dubine koja je iznosila 224,8 Mg ha–1, dok je u jasenovoj sastojini na lokalitetu Strizivojna utvrđena veća, ali ne i statistički značajna, zaliha OC koja je iznosila 250,7 Mg ha–1. Na lokalitetu Sunja zaliha OC u tlu do 2 m dubine iznosila je 268 Mg ha–1, dok je na lokalitetu Strizivojna iznosila 411,2 Mg ha–1. Evidentna je razlika (statistički značajna) u zalihama OC u tlu između 1 i 2 m gdje je zaliha na lokalitetu Strizivojna gotovo 5 puta veća. Za pretpostaviti je da ovakva razlika u zalihama OC nije samo rezultat pohrane recentnih sastojina jasena već je vjerojatno naslijeđe iz prošlosti kada su vladali drugačiji, potencijalno močvarni stanišni uvjeti i vegetacija
Oak leaf miners in Valpovo forestry unit ten years after the invasion of oak lace bug
No full textHrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata (Say, 1832.)) je invazivna strana vrsta koja je na području Republike Hrvatske prvi put zabilježena 2013.g i od tada se, kako na cijelo područje Hrvatske na kojima hrast lužnjak pridolazi tako i na većinu lisne površine individualnih hrastova, proširila veoma brzo. Hrastova mrežasta stjenica nije jedini fitofagni kukac koji obitava, te se reproducira na listu hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), ali je jedan od onih koji svojim životnim ciklusom zauzima gotovo cijelo naličje lista, pogotovo za vrijeme druge generacije, koja na našim prostorima dolazi krajem srpnja te početkom kolovoza. Ona svojim hranjenjem na naličju lista prouzrokuje klorozu što ličinkama lisnih minera, koje se razvijaju u mini u listu, oduzimaju prostor i hranu za svoj daljnji razvitak. Kako su neke od vrsta lisnih minera polivoltine vrste, kao i stjenica, ili pridolaze tek nakon druge generacije stjenice, postavlja se pitanje hoće li stjenica potisnuti drugu generaciju pojedinih lisnih minera ili pak ove kojima je to prva generacija. Sustavnim praćenjem i bilježenjem utvrđeno je 12 različitih vrsta lisnih minera koji pridolaze na hrastu lužnjaku na području Šumarije Valpovo te se dolazi do zaključka da hrastova mrežasta stjenica ne utječe na prisutstvo hrastovih lisnih minera.The oak lace bug Corythucha arcuata (Say, 1832) is an invasive alien species that was first recorded in the Republic of Croatia in 2013, and since then it has spread very quickly both to the entire territory of the Republic of Croatia where penduculate oak is coming and to the most of the leaf surface of individual oaks. The oak lace bug is not the only phytophagous insect that lives and reproduces on the leaf of the oak (Quercus robur L.), but it is one of those that with its life cycle occupies almost the entire reverse side of the leaf, especially during the second generation, which in our area comes at the end July and early August. By feeding on the lower surface of a leaf, it causes chlorosis, which deprives the larvae of leaf miners, that develop in the mine in the leaf, of space and food for their further development. As some of the types of leaf miners are polyvoltine species like the bed bug or they only arrive after the second generation of the oak lace bug, the question arises whether the oak lace bug will suppress the second generation of certain leaf miners or those that are the first generation. Systematic monitoring and recording revealed 12 different types of leaf miners that comes to the oak tree in the area of Valpovo Forestry, and coming to the conclusion that the oak bug does not affect the presence of oak leaf miners
Synecological conditions of arrival of different forest communities on Psunj
No full textU završnom radu obrađivana je tema šumskih zajednica na području Psunja uz pomoć važećih Osnova gospodarenja te na osnovi novijih istraživanja i literature. Cilj istraživanja je uz pomoć stručne literature i podataka iz Osnova gospodarenja napraviti detaljniji uvid u šumske zajednice Psunja i sinekološke uvjete koji su presudni za pridolazak pojedine šumske zajednice koji može kasnije poslužiti za planiranje sljedećih istraživanja. Usporedbom navedenih izvora vidi se kako postoje razlike u imenovanju i opisu zajednica. Osnove gospodarenja služe se opisima i imenima zajednica iz Tipoloških značajki šuma slavonskog gorja (1979), dok je u ovom radu za opis zajednica bila osnova knjiga Šumska vegetacija Hrvatske (Vukelić 2012). Psunj se ističe kao oaza brdskih (montanskih) bukovih šuma u području slavonskog ravnjaka koji pripada pojasu šume kitnjaka i običnog graba. Šume bukve su rasprostranjene na sjevernoj strani, dominiraju u višim predjelima (iznad 650 m), ali se po udolinama i jarugama spuštaju znatno niže u pojas kitnjakovo-grabovih šuma. Kitnjak čini čiste sastojine na jugu izloženim grebenima što izdvajamo kao zasebnu kategoriju kserotermofitnih kitnjakovih šuma. Postoji niz sastojina prijelaznog sastava gdje se miješa kitnjak s bukvom, a to su staništa koja ekološki mogu podnijeti obje te vrste. U hladnim udolinama bukva se sreće s običnim grabom, ali kitnjak tu ne može opstati. Različite biljno-geografske suprotnosti izražene tijekom povijesnog razvoja vegetacije još su i danas aktualne što uvjetuje razlikama u sastavu (građi) i ekološkim prilikama šumskih zajednica. Psunj se ne ističe većim visinama (u odnosu na dinarsko gorje), ali ipak dolazi u njemu do izražaja i visinska zonalnost klime. Reljef je vrlo razveden, obiluje brojnim jarugama i strminama sa izbrazdanim potocima i udolinama tako da je mikroklimatski znatno izdiferencirano. Kada bismo generalno opisali cjelokupno istraživano područje mogli bismo zaključiti da su sinekološki uvjeti iznimno povoljni za razvitak vegetacije. To se izvrsno reflektira kroz veliku biološku raznolikost i bogatstvo šumske vegetacije Psunja. Raznolikosti navedenog područja uvelike pridonose posebni rezervati šumske vegetacije kao što je ˝Muški bunar˝ koji je jedinstven u cijeloj Hrvatskoj
Isolation of mycelia of pathogenic fungus Cryphonectria parasitica (Murrill) M.E. Barr from sweet chestnut (Castanea sativa (Mill.)) bark
No full textOvaj rad obuhvaća uspoređivanje čiste kulture micelija gljive Cryphonectria parasitica na dvije različite metode istraživanja i dvije različite hranjive podloge. Ovo istraživanje je pohranjeno na dugoročnu pohranu koja može poslužiti za daljnja istraživanja i uspoređivanja gljive
Sustainability of the labour force in forestry of the Federation of Bosnia and Herzegovina
No full textOdrživo gospodarenje šumama nedvojbeno podrazumijeva održivu radnu snagu. Rad u šumarstvu međutim predstavlja jedno od najtežih i najopasnijih zanimanja, a kao ozbiljne teškoće zadnjih godina javljaju se pomanjkanje proizvodnih radnika te izostanak interesa za rad u šumarstvu. Isto je najčešće uzrokovano različitim vanjskim i unutarnjim čimbenicima (unutar ili izvan dosega utjecaja samog šumarskog sektora) koji svojim utjecajem značajno djeluju na održivost radne snage u šumarstvu. Takvi čimbenici su npr. migracije stanovništva, starenje populacije, niska stopa rođenja i dr., tj. radni uvjeti, motivacija i kompenzacija
radnika, sigurnost posla i sl. Cilj provedenogistraživanja je bio utvrditi stanje i značajke radne
snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) (profil i struktura, socioekonomska obilježja, vrijednosni kriteriji i dr.) te ispitati razmjere nedostatka proizvodnih radnika. Svrha rada se pritom sastoji u iznalaženju i definiranju mogućih strateških usmjerenja za jačanje održivosti radne snage, te razvoju instrumenata i postupaka za njihovo vrednovanje i donošenje odluka o optimalnim strateškim pravcima. Kao osnovne znanstvene metode i tehnike u istraživanju su primijenjene metoda anketiranja i intervjua, studija slučaja, SWOT analiza te AHP (Analytic Hierarchy Process) metoda višekriterijskog odlučivanja. Prikupljanje podataka putem anketnih upitnika kroz uzorak ispitanika je obuhvatilo tri sastavna segmenta tj. razine u šumarstvu FBiH: a) institucionalnu (šumarska uprava, znanost i obrazovanje, interesne grupe), c) razinu poduzeća (stručno-tehničko osoblje privatnih i javnih šumarskih poduzeća) i c) šumske radnike (sjekači, traktoristi, pomoćnici, kopčaši i dr.). Oblikovani anketni upitnik sastojao se od tri cjeline tj. grupe pitanja putem kojih su prikupljeni: a) sociodemografski podaci o ispitanicima, b) opći stavovi o radu u šumarstvu i profesiji šumskih radnika i c) podaci o vrednovanju činitelja održivosti radne snage u šumarstvu iskazani kroz elemente regrutiranja, zadržavanja i predanosti radnika. Paralelno s prikupljanjem podataka, pregledani su i analizirani strateški dokumenti FBiH šumarstva te senastojalo procijeniti stupanj strateškogplaniranja i upravljanja razvojemradne snage u šumarstvu s ciljem osiguranja njene održivosti. Metodološki pristup studije slučaja primijenjen je da bi se detaljnije analiziralo i opisalo odabrane primjere dobre prakse i pružilo
dodatne podloge za razradu mogućih 'scenarija' u jačanju održivosti radne snage. Na temelju spoznaja dobivenih provedenim analizama utvrđena su 4 strateška pristupa ili usmjerenja u unapređenju održivosti radne snage. U razradi pojedinih strateških pristupa definirani su njihovi glavni ciljevi, mjere, aktivnosti, dionici, nositelji i dr. Za tako definirane strategije provedena je SWOT analiza kojom su razmotrene snage, slabosti, prilike i prijetnje svakog pojedinog pristupa. Kao nadopuna SWOT analizi, za ocjenjivanje i usporedbu definiranih strategija, dodatno je primijenjena AHP metoda.
Nalazi istraživanja pokazali su da velika većina ispitanika (93 %) problem nedostatka radne
snage smatra vrlo izraženim i sve više rastućim problemom u šumarstvu FBiH. Prosječna dob šumskih radnika iznosi 43 godine, više od 60 % radnika starije je od 40 godina, a udio radnika ispod 25 godina iznosi tek 3 %. Više od dvije trećine šumskih radnika živi u ruralnim sredinama (naselja ispod 2.000 stanovnika) gdje je izraženo iseljavanje mladih. Glavnim uzrokom nedostatka radne snage smatraju se odlazak radno sposobnog stanovništva van zemlje te nepovoljni demografski trendovi. Osnovni razlozi otežanog privlačenja i zadržavanja radnika pritom su fizički težak i naporan posao u različitim terenskim uvjetima te općenito slab interes za rad u šumarstvu. Najznačajnijim čimbenicima uspješnog privlačenja i zadržavanja radnika označeni su oni u okviru financijske kompenzacije radnika (stabilnost posla i redovitost primanja, veće redovne plaće, nagrađivanje radnika, plaća prema ostvarenim rezultatima rada i dr.). Među najvažnijim čimbenicima osiguranja veće predanosti radnika poslu su konzistentni i transparentni kriteriji politike plaća, jasan opis posla i zadataka, te dobra suradnja i odnosi unutar poduzeća. Istraživanjem je također utvrđeno da u FBiH ne postoji sustavan i strateški pristup pitanju održivosti radne snage u šumarstvu te da se najodgovornijima glede toga smatraju federalno i županijska ministarstva šumarstva te javna šumarska poduzeća. Nadalje, kao mogući strateški pristupi održivosti radne snage u šumarstvu FBiH u radu su, s njihovim elementima, definirani: 1) Direktna financijska strategija, 2) Indirektna financijska strategija, 3) Obrazovna strategija i 4) Tehničko-tehnološka strategija. Optimalnim strateškim usmjerenjima, prema rezultatima provedene AHP analize, drže se tehničko-tehnološka strategija koja podrazumijeva veću primjenu mehanizirane (strojne) sječe, te obrazovna strategija koja stavlja naglasak na trening i obrazovanje šumskih radnika. Rezultati provedenog istraživanja omogućili su nove spoznaje o stanju, položaju i održivosti radne snage u šumarstvu FBiH. Također je razvijen inovativni metodološki pristup koji kroz kombinaciju više istraživačkih metoda i postupaka omogućuje uključivo kreiranje, obuhvatno sagledavanje te višekriterijsku ocjenu i racionalan odabir optimalnog strateškog usmjerenja održivosti radne snage u šumarstvu.Sustainable forest management undoubtedly implies a sustainable workforce. Work in forestry, however, represents one of the most complex and dangerous professions, and the lack of production workers and interest in forestry work has been a severe difficulty in recent years. The same is most often caused by various external and internal factors (within or beyond the scope of influence of the forestry sector itself), which significantly affect the sustainability of the workforce in forestry. Such factors are, for example, population migration, population aging, low birth rate, etc., i.e., working conditions, motivation and compensation of workers, job security, etc. The conducted research aimed to determine the state and characteristics of the labour force in the forestry of the Federation of Bosnia and Herzegovina (FBiH) (profile and structure, socioeconomic characterfactorsriteria, etc.) and examine the extent of the shortage of forest workers. The work aims to find and define possible strategic directions for strengthening the sustainability of the labour force and to develop instruments and procedures for their evaluation and decision-making on optimal strategic recommendations. Basic scientific methods and techniques, survey and interview methods, case studies, SWOT analysis, and AHP (Analytic Hierarchy Process) method of multi-criteria decision-making were applied in the research. Data collection through survey questionnaires through a sample of respondents included three constituent segments, i.e., levels in FBiH forestry: a) institutional (forestry administration, science, and education, interest groups), c) company level (professional and technical staff of private and public forest companies) and c) forest workers (loggers, tractor drivers, assistants,
choker setters, etc.). The designed questionnaire consisted of three parts, i.e., groups of questions
through which the following were collected: a) socio-demographic data on the respondents, b) general attitudes about work in forestry and the profession of forest workers, and c) data on the evaluation of factors of sustainability of the labour force in forestry expressed through elements recruitment, retention, and commitment of workers. In parallel with the data collection, the strategic documents of FBiH forestry were reviewed and analyzed. An effort was made to assess the degree of strategic planning and management of labour force development in forestry to ensure its sustainability. A methodological case study approach was applied to analyze and describe selected examples of good practice in more detail and provide additional grounds for elaborating possible 'scenarios' in strengthening the sustainability of the workforce. Based on the knowledge gained from the conducted analyses, four strategic approaches or orientations in improving the sustainability of the labour force were determined. In developing individual strategic methods, their primary goals, measures, activities, stakeholders, holders, etc., were defined. For the strategies thus described, a SWOT analysis was carried out, which considered each approach's strengths, weaknesses, opportunities, and threats. As a complement to the SWOT analysis, for the evaluation and comparison of defined strategies, the AHP method was additionally applied.
The research findings showed that the vast majority of respondents (93%) consider the labour
shortage a very significant and increasingly growing problem in FBiH forestry. The average age of forest workers is 43 years, more than 60% are older than 40, and the share of workers under 25 is only 3%. More than two-thirds of forest workers live in rural areas (settlements with less than 2,000 inhabitants), where the emigration of young people is significant. The leading cause of the labor shortage is the departure of the working-age population abroad and unfavorable demographic trends. The main reasons for the difficulty in attracting and retaining workers are the physicallydemanding and tiring work in different field conditions and generally weak interest in forest work. The most critical factors for the successful attraction and retention of workers are those within the financial compensation of workers (job stability and regular income, higher regular wages, rewarding workers, pay according to work results, etc.). Among the most critical factors for ensuring more outstanding commitment of workers to work are consistent and transparent salary policy criteria, a clear description of work and tasks, and good cooperation and relations within the company. The research also established that in FBiH, there is no systematic and strategic approach to the issue of workforce sustainability in forestry and that the federal and county forestry ministries and public forestry companies are considered the most responsible in this regard. Furthermore, as possible strategic approaches to the sustainability of the FBiH forestry labour force, the following are defined with their elements: 1) Direct financial strategy, 2) Indirect financial strategy, 3) Educational strategy, and 4) Technical-technological strategy. According to the results of the AHP analysis, the optimal strategic orientations are the technical-technological strategy, which implies more effective use of mechanized (machine) logging, and the educational strategy, which emphasizes the training and education of forest workers. The research results enabled new knowledge about the workforce's state, position, and sustainability in FBiH forestry. An innovative methodological approach has also been developed, which, through a combination of several research methods and procedures, enables inclusive creation, a comprehensive overview, and a multi-criteria evaluation and rational selection of the optimal strategic orientation of the sustainability of the labour force in forestry
A comparative analysis of the natural disturbances and climate change impact on the oak and beech forests in the Republic of Croatia
No full textU ovom istraživanju prikazane su štete od prirodnih nepogoda u šumama hrasta kitnjaka i šumama obične bukve na području Republike Hrvatske. Istraživanjem su obuhvaćene vrste drveća za koje se do sada smatralo da su razmjerno stabilne obzirom na prirodne nepogode i klimatske promjene. Sintezom svih evidentiranih događaja (vjetroizvala, sušaca i sanitara) u posljednjih 20. Godina ustanovljeno je da i kod bukve i kod hrasta dolazi do pojave sve većeg broja šteta te da su i ove dvije vrste drveća značajno ugrožene budućim promjenama klime. Trenutni modeli gospodarenja šumama bukve I šumama kitnjaka stoga zahtijevaju brzu prilagodbu od novih modela uređivanja, uzgajanja i provedbe šumskouzgojnih radova
Fire resistance of solid beech elements treated with solutions of different retardants
No full textOvim istraživanjem utvrđuju se učinci primjene usporivača gorenja u različitim koncentracijama postupkom impregnacije drvnih materijala (bukovina, beech wood, (Fagus Sylvatica)). Vatrozaštitna sredstva korištena u ovoj studiji su borna kiselina - H3BO3 (BA), boraks -Na2B4O7x10H2O (BX) i čisti di-amonijev hidrogen fosfat -(NH4)2HPO4 (D), kao i kombinacije ranije spomenutih spojeva: BA+BX, BA+D, D+BA+BX. Spojevi su pripravljeni u 3 različite koncentracije: 1 %, 3 % i 5 %, ukupni broj pripremljenih uzoraka je 63. Metoda ispitivanja je korištenje konusnog kalorimetra, za ispitivanje otpornosti na vatru, prema ISO 5660 - 1. Rezultati pokazuju HRR – heat release rate (brzina ispuštanja topline), THR – total heat release rate (brzina prolaznog/ukupnog ispuštanja topline), MARHE – maximum average rate of heat emission (maksimalna prosječna brzina ispuštanja topline) itd., u materijalima koji su prethodno pripremljeni sa usporivačima gorenja u odnosu na netretirane materijale ili materijale bez vatrozaštitnih premaza niti površinske obrade. Cilj istraživanja je pokazati u kojoj mjeri usporivači gorenja djeluju na vatrootporna svojstva drva. Nadalje, ispitati promjene koje se događaju sa promjenom koncentracije odabranih vodenih otopina impregnacije. Analizirati dobivene podatke (ANOVA) kako bi mogli zaključiti što se događa sa vatrootpornim svojstvima ako povećavamo/smanjujemo koncentraciju otopine
Analysis of the openness of the forest complex in the area of Forest office Lipik, the recreational area of PD Omanovac
No full textU radu se analizira prometna infrastruktura na području šumskog kompleksa kod Planinarskog doma Omanovac, koja se može koristiti u gospodarske, zaštitne, rekreacijske i turističke svrhe. Pri analiziranju i izradi korištena je GIS tehnologija (QGIS) i A-GPS Tracker. Korištene analize su: gustoća šumskih prometnica, geometrijska srednja udaljenost privlačenja, maksimalna udaljenost od prometnice i primarna relativna otvorenost.
Otvorenost kompleksa nije velika i zato bi bilo potrebno izgraditi nekoliko novih prometnica kako bi otvorenost, a i ostali parametri postali zadovoljavajući.
Isplanirana je jedna nova prometnica koja bi povećala otvorenost kompleksa i imala zaštitnu, turističku i rekreacijsku svrhu