University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Description of morphological characteristics if forest tree species in the Medvednica Nature Park
No full textSažetak: Park prirode Medvednica po svojoj je raznolikosti i bogatstvu biljnog svijeta važno područje za dendrološka istraživanja. Šume koje prekrivaju preko polovine površine Parka prirode pripadaju u 12 šumskih biljnih zajednica, s ukupno 1205 biljnih vrsta. Drvenaste biljke su značajno zatupljene u ukupnoj flori Zagrebačke gore. U završnom radu je kroz opise morfoloških karakteristika i bioloških obilježja prikazana 51 svojta šumskog drveća zabilježena na području Parka prirode Medvednica, od kojih 49 svojti rastu kao drveće, a dvije vrste mogu rasti kao drveće ili veći grmovi. Listopadnih svojti ima 43 te su značajno brojnije u odnosu na vazdazelene, kojih je osam. Najrasprostranjenije su vrste rodova Abies Mill., Acer L., Carpinus L., Castanea Mill., Fagus L. i Quercus L. Svojte su poredane abecednim redoslijedom znanstvenih naziva. Za svaku svojtu naveden je hrvatski naziv, taksonomska pripadnost te autohtonost, odnosno alohtonost. Uz opis morfoloških karakteristika priložene su fotografije kore, lista, ploda i izbojka, kao rezultat terenskog rada, s ciljem sigurnije determinacije i kvalitetnijeg prikaza šumskog drveća.Medvednica Nature Park is an important area for dendrological research due to its diversity and lavishness of flora. Forests that cover over half of the Nature Park area belong to 12 forest plant communities, with a total of 1205 plant species. Woody plants are significantly represented in the general flora of Zagrebačka gora. In the final thesis, 51 species of forest trees recorded in the area of the Medvednica Nature Park will be presented through descriptions of morphological and biological characteristics, of which 49 taxa grow as trees, and two species can grow as tree or larger shrub. There are 43 deciduous taxa and they are significantly more numerous than evergreens, of which there are eight. The most widespread species are included in the genus Abies, Acer, Carpinus, Castanea, Fagus and Quercus. The species are arranged in alphabetical order of their scientific names. For each taxon, the Croatian name, taxonomic affiliation, and whether species is native or non native, will be stated. The description of morphological characteristics will be represented by photographs of bark, leaves, fruits and twigs, as a result of field work, with the goal of more precise determination and quality display of forest tree species
Ribnjak Park in Zagreb - historical overview and woody plant diversity
No full textU diplomskom radu dan je pregled povijesnog razvoja perivoja Ribnjak, urbane zelenih oaze u centru grada. Perivoj Ribnjak jedan je od najljepših perivoja Zagreba, koji je za razliku od ostalih perivoja, iako u promijenjenom obliku i danas očuvan. Povijest perivoja Ribnjak vezana je uz Kaptol i osnivanje Zagrebačke biskupije gdje se prvi put spominje 1093. godine. Osim povijesnog razvoja perivoja u radu je utvrđeno sadašnje stanje drvenastih biljaka. Pri tome je napravljena dendrološka analiza te je napravljena usporedba sadašnjeg stanja dendroflore sa stanjem dendroflore iz 1958. godine. Također, dan je i prijedlog poboljšanje stanja u perivoju prema utvrđenom sadašnjem stanju te je napravljen katalog svojta koje su prisutne u perivoju.In the thesis, an overview of the historical development of Ribnjak Park, an urban green oasis in the city center, was given. Park Ribnjak is one of the most beautiful parks in Zagreb, which, unlike other parks, has been preserved even today, albeit in a changed form. The history of the Ribnjak park is related to Kaptol and the founding of the Zagreb diocese, where it was first mentioned in 1093. In addition to the historical development of Ribnjak, the current state of woody plants was determined in the work. At the same time, a dendrological analysis was made and a comparison of the current state of the dendroflora with the state of the dendroflora in 1958 was made as well. Also, a proposal was made to improve the conditions in the Ribnjak park according to the established current condition, and a catalog of taxa in the Ribnjak park was made
Genetic and morphological diversity of Scots pine (Pinus sylvestris L.) populations in Croatia and Bosnia and Herzegovina
No full textU radu je istražena genetička i morfološka varijabilnost šest populacija običnog bora na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Raznolikost populacija analizirana je na temelju devet mjerenih morfoloških značajki iglica i češera te sedam mikrosatelitskih biljega. Vrijednosti efektivnog broja alela kretale su se od 2,307 (Saborsko) do 2,908 (Plitvička jezera), a vrijednosti alelnog bogatstva od 4,056 (Saborsko) do 4,919 (Plitvička jezera). Istraživanjem nije zabilježena statistički značajna vjerojatnost da istraživane populacije nisu u Hardy-Weinbergovoj ravnoteži, kao niti da su prošle kroz genetički usko grlo. Zabilježena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao od 13,80 % za svojstvo širina štitića do 33,04 % za svojstvo debljina štitića. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća od međupopulacijske varijabilnosti u obje analize, genetičkoj i morfološkoj. Za većinu mjerenih morfoloških značajki utvrđene su statistički značajne razlike između istraživanih populacija, dok na genetičkoj razini te razlike nisu potvrđene. Ovo istraživanje predstavlja inicijalnu platformu za daljnja
istraživanja te formiranje smjernica za kvalitetno očuvanje genskih resursa i gospodarenje šumama običnoga bora na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.This study investigated the genetic and morphological variability of six populations of Scots pine in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Population diversity was analyzed based on nine measured morphological traits of needles and cones and seven microsatellite markers. The values of the effective number of alleles ranged from 2.307 (Saborsko) to 2.908 (Plitvička jezera), and the allelic richness values from 4.056 (Saborsko) to 4.919 (Plitvička jezera). The research did not record a statistically significant probability that the studied populations were not in the Hardy-Weinberg equilibrium, nor that they passed through a genetic bottleneck. A high variability of the investigated morphological traits was recorded, and the
coefficient of variability at all populations level ranged from 13.80% for the trait of cone scale apophysis width to 33.04% for the cone scale apophysis thickness. Intrapopulation variability was greater than interpopulation variability in both genetic and morphological analyses. Statistically significant differences between the studied populations were found for most of the measured morphological traits, while these differences were not confirmed at the genetic level. This research represents an initial platform for further research and the formation of guidelines for conservation of genetic resources and management of Scots pine forests in Croatia and Bosnia and Herzegovina
Influence of moisture content on the calorific value of wood raw material
No full textZbog štetnog utjecaja fosilnih goriva teži se njihovoj zamjeni i primjeni prihvatljivih izvora energije. Drvna sirovina jedan je od obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora energije. No količina energije dobivena izgaranjem drva ovisi o njegovom sadržaju vode. Stoga su ciljevi ovog rada ispitati sadržaj vode hrasta, bukve, bagrema i jele nakon određenog vremena kondicioniranja, odrediti sadržaj pepela tim vrstama drva i ispitati ogrjevne vrijednosti pri različitim sadržajima vode. Za ispitivanja su korišteni usitnjeni uzorci koji su navlaživani određeni broj sati u klima komori na 30 °C i relativnoj vlazi zraka
80 % od početnog apsolutno suhog stanja. Sadržaj vode određivan je gravimetrijskom metodom. Sadržaj pepela određivan je pomoću mufolne peći spaljivanjem uzoraka. Ogrjevna vrijednost određivana je pomoću kalorimetra. Za obradu podataka korišten je Microsoft
Excel. Sadržaj vode svim vrstama drva intenzivno se povećava od apsolutno suhog stanja tijekom prvih 15 sati provedenih na zadanim uvjetima. Nakon 15 sati provedenih na zadanim uvjetima sadržaj vode blago raste ili varira kod svih vrsta. Stoga se može reći da su uzorci postigli vlagu ravnoteže. Postignuta vlaga ravnoteže odstupa od vlage ravnoteže određene putem dijagrama vlage ravnoteže za otprilike 3-4 % zbog higroskopne histereze. Bukva ima najveći udio pepela (0,55 %), zatim bagrem (0,42 %), jela (0,28 %), a hrast najmanje (0,25 %). Ogrjevna vrijednost je najveća za uzorke s najmanjim sadržajem vode, a povećanjem sadržaja vode ogrjevna vrijednost drva linearno se smanjuje za svaku vrstu drva. Vremenski gledano, ogrjevna vrijednost svih vrsta drva početnog apsolutno suhog stanja naglo pada u prvih 15 sati provedenih na 30 °C i 80 % relativne vlage zraka. Nakon 15 sati ogrjevna vrijednost varira oko jedne vrijednosti. Primijetna je veća ogrjevna vrijednost jele po jedinici mase što je razumljivo zbog većeg sadržaja lignina koji ima veću ogrjevnu vrijednost po jedinici mase.Due to the harmful impact of fossil fuels, efforts are being made to replace them and to use acceptable energy sources. Wood raw material is one of the renewable and environmentally friendly energy sources. However, the amount of energy obtained by burning wood depends on its moisture content. Therefore, the goals of this work are to examine the water content of oak, beech, acacia and fir after a certain time of wetting, to determine the ash content of these types of wood and to examine the calorific value at different moisture contents. Crushed samples were used for the tests, which were moistened for a certain number of hours in a climate chamber at 30 °C and relative humidity of 80 % from the initial absolutely dry state. The moisture content was determined by the gravimetric method. The ash content was determined using a muffle furnace by burning the samples. The calorific value was determined using a calorimeter. Microsoft Excel is used for data processing. The moisture content in all types of wood increases intensively from an absolutely dry state during the first 15 hours spent at the given conditions. After 15 hours spent in the given conditions, the moisture content increases slightly or varies, in all types of wood. Therefore, it can be said that the samples have reached equilibrium moisture. The achieved equilibrium moisture deviates from the equilibrium moisture determined via the moisture balance diagram by approximately 3-4 % due to hygroscopic hysteresis. Beech has the largest share of ash (0.55 %), followed by acacia (0.42 %), fir (0.28 %), and oak the least (0.25 %). The calorific value is the highest for samples with the lowest water content, and as the moisture content increases, the calorific value of wood decreases linearly for each type of wood. In terms of time, the calorific value of all types of wood with the initial absolutely dry state drops in the first 15 hours spent at 30 °C and 80 % relative humidity. After 15 hours, the calorific value varies around one value. The higher calorific value of fir per unit of mass is noticeable, which is understandable due to the higher content of lignin, which has a higher calorific value per unit of mass
Technical characteristics of skidders with hydraulic cranes and forest winches
No full textRazvoj tehnologije u šumarstvu napreduje svakog dana sve više, a time i razvoj šumskih zglobnih traktora. Razvojem šumskih zglobnih traktora (skidera) proizvedeno je nekoliko vrsta od kojih su: cable skidder, grapple skidder i clam-bunk skidder. U ovom radu su navedene i opisane tehničke značajke skidera s hidrauličnim dizalicama i šumskim vitlom te su opisane prednosti i nedostatci navedene konstrukcije skidera. Usporedbom tehničkih značajki dizalica (podizni moment, duljina kraka, masa dizalice) i skidera (ukupna masa skidera, snaga pogonskog motora, radni tlakovi hidrauličnog sustava i nazivne snage vitla) donijeti će se zaključci o primjenjivosti skidera za izvođenje radova privitlavanja i privlačenja drva
Influence of length and width of oak lamellas on the occurrence of wood defects during kiln drying
No full textCilj ovog rada je bio istražiti utjecaj dimenzija hrastovih lamela na pojavu grešaka sušenja na lamelama. Također je s tim u svezi cilj bio utvrditi i uspješnost izrade lamela iz elemenata. U tu svrhu u jednom pilanskom pogonu raspiljene su dvije dimenzije elemenata u sirove lamele. Sirove lamele su zatim umjetno sušene u klasičnim komornim sušionicama. Nakon toga su završno obrađene blanjanjem i piljenjem u gotove suhe lamele za izradu gotovog parketa. Iz elemenata dimenzija 2450x220x57 mm izrađivale su se gotove lamele dimenzija: 2220x191x3,4 mm, 1950x156x3,4 mm i 1200x156x3,4 mm, a iz elemenata 1350x180x57 mm gotove lamele dimenzija: 1200x156x3,4 mm i 1200x128x3,4 mm. Sve dimenzije lamela su razvrstane u tri klase kvalitete. Sušenjem su se na jednom dijelu lamela pojavile slijedeće greške: čeone pukotine, površinske pukotine, raspuknute i ispadajuće kvrge i diskoloracija prirodne boje drva. Više grešaka je uočeno na lamelama izrađenim iz elemenata 2450x220x57 mm. Što se tiče uspješnosti piljenja generalno gledano veće kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje postignuto je obradom elemenata dimenzija 1350x180x57 mm
Influence of sanding on quality of stained wood surface
No full textU ovam radu istraživat će se utjecaj brušenja na kvalitetu drvne površine. 10 uzoraka bilo je močeno otapalnim močilom, te 10 uzoraka močeno je vodenim močilom. Kako bi vidjeli razliku u hrapavosti, 10 uzoraka smo vlažili vodom. Za uzorke uzeli smo hrastovinu i bukovinu. Na temelju brušenja i određivanjem hrapavosti, ispitivali smo uzorke na boju i sjaj. Tim smo ispitivanjem željeli utvrditi hoće li hrapavost drvene površine utjecati na promjenu boje ili sjaja.In this paper, the influence of sanding on the quality of the wooden surface will be investigated. 10 samples were soaked with nitro stain, and 10 samples were soaked with water stain. In order to see the difference in roughness, we moistened 10 samples with water. For samples, we took oak and beech wood. Based on sanding and determination of roughness, we examined the samples for color and gloss. With this test, we wanted to determine whether the roughness of the wooden surface will affect the change in color or shine
Morphological variability of leaves of autochthonous taxa from the genus Pistacia L. in the area of southern Dalmatia
No full textCilj ovoga rada bio je ispitati varijabilnost populacija četiri svojte iz roda Pistacia L. (P. terebinthus L., P. lentiscus L., P. ×saportae Burnat i P. calcivora Radić) na području južne Dalmacije. Ukupno je u istraživanje uključeno 13 populacija i 81 jedinka. Varijabilnost navedenih svojti ispitana je na osnovi 13 morfoloških svojstava listova, pri čijoj su analizi korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Rezultati deskriptivne analize morfoloških svojstava listova pokazali su da prosječno najveće listove i liske ima P. terebinthus, dok su oni bili najmanji u P. lentiscus. Križanac između te dvije vrste, P. ×saportae pokazao je intermedijarna svojstva. Diskriminantnom analizom utvrđeno je značajno preklapanje u morfologiji listova između P. terebinthus i P. calcivora, što je dodatno potvrdilo da se radi o istoj, morfološki veoma varijabilnoj vrsti. Značajke koje su najviše doprinijele razlikovanju između proučavanih svojti su površina liske (LA), dužina liske (LL), dužina plojke, mjerena od osnove plojke do mjesta najveće širine plojke (PMLW), kut koji zatvara glavna lisna žila s pravcem koji je definiran osnovom plojke i točkom na rubu liske, koja se nalazi na 10 % dužine plojke (LA1), kut koji zatvara glavna lisna žila s pravcem koji je definiran osnovom plojke i točkom na rubu liske, koja se nalazi na 25 % dužine plojke (LA2) i dužina rahisa (R)
Quality management in the wood panel market
No full textS obzirom za povećanja ulaganja u stambene i poslovne građevinske aktivnosti očekuje se i povećanje potražnje na tržištu drvnih ploča. U ovom diplomskom radu istražit će se stanje na tržištu drvnih ploča u Europi i svijetu. Nadalje, napravit će se analiza tržišta drvnih ploča Republike Hrvatske te dati pregled sustava upravljanja kvalitetom i primjenjivih standarda i certifikata za drvne ploče. Istražit će se okruženje na tržištu drvnih ploča PESTLE analizom.Given the increase in investment in residential and commercial construction activities, an increase in demand on the wood panel market is also expected. In this diploma thesis, the state of the wood panel market in Europe and the world will be investigated. Furthermore, an analysis of the wooden panel market of the Republic of Croatia will be made and an overview of the quality management system and applicable standards and certificates for wooden panels will be given. The wood panel market environment will be explored using PESTLE analysis
Radial increment of ice break damaged trees in Gorski kotar beech-fir forests
No full textOvaj rad istražuje povezanosti radijalnog prirasta stabala koja se nalaze u vremenskim nepogodama oštećenim sastojinama Gorskoga kotara sa posebnim osvrtom na stanje sastojina oštećene u ledolomu 2014. godine. Za izmjeru su odabrane trajne plohe Nacionalne inventure šuma na području zahvaćenom ledolomom. Izmjera i procjena je napravljena 2015. godine kada zabilježeno stanje neposredno nakon lodoloma te druga izmjera u 2020. godini uključujući uzimanje dugih izvrtaka. Dobiveni rezultati povezuju radijalni prirast sa stupnjem stradalosti stabala te ukazuju na oporavak oštećenih stabala u uvjetima redukcije temeljnice sastojine. Usporedba stupnja oštećenosti stabala uslijed ledoloma i indeksa radijalnog prirasta ukazuje na mogućnosti njihova oporavka. Analizom varijance različitih odnosa kretanja radijalnog prirasta i stanje krošnje, izloženosti (pripadnosti etaži sastojine) i temeljnice možemo stvarati zaključke o preduvjetima potrebnih za formiranje strukture stabilnijih sastojina