University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Protected areas of Split-Dalmatia County
No full textOvaj završni rad pisan u formi preglednog rada podijeljen je u 3 dijela. Kroz rad pratimo razvoj zaštite prirode u svijetu kao i u Republici Hrvatskoj koji se danas temelji na modelu aktivne zaštite podijeljen u 9 kategorija. Glavni cilj ovog završnog rada je prikazati trenutno stanje i broj zaštićenih područja prirode u
Splitsko-dalmatinskoj županiji. Splitsko-dalmatinska županija, prostorno je najveća županija u Republici Hrvatskoj, geografski smještena na središnjem dijelu Jadranske obale broji 44 zaštićena područja u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, park šume, značajnog krajobraza, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture
ABS edge banding technology
No full textAkrilonitril butadien stiren (ABS) odličan je materijal za proizvodnju rubnih traka zbog svojih izvrsnih mehaničkih svojstava. ABS trake su najčešće korišteni materijal za oblaganje rubova. Visokokvalitetni proces izrade rubnih traka zahtijeva temeljito razumijevanje ABS-a i drugih materijala za oblaganje, kao i složenosti strojeva za oblaganje rubova te tehnološke parametre koji se moraju zadovoljiti kako bi oblaganje rubova ABS-om bilo što kvalitetnije
Spring distribution of overwintered oak lace bugs in relation with the degree of oak leaf development
No full textU ovom radu provedena su istraživanja o proljetnoj distribuciji prezimjelih imaga hrastove mrežaste stjenice u ovisnosti o stupnju razvijenosti hrastova lišća. Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) je invazivna vrsta štetnika podrijetlom iz Sjeverne Amerike koja uzrokuje brojne simptome (diskoloraciju lista na kojem se nalazi) i štete (sušenje i preuranjeno opadanje lišća), a u Hrvatskoj je zabilježena 2013.godine. Cilj ovog rada bio je utvrditi razlike u prostornoj distribuciji prezimjelih imaga hrastove mrežaste stjenice, odnosno pratiti nalet stjenice na lišće lužnjakova lista na objektu koji obuhvaća cijeli spektar od najranijih formi do najkasnijih (Quercus robur var. praecox – Quercus robur var. tardissima). Područje istraživanja bio je pokusni nasad hrasta lužnjaka Jastrebarsko, koji se nalazi na području UŠP Karlovac, na kojem su odrađeni terenski izlasci. Na terenskim istraživanjima, uz prikupljene uzorke hrastova lišća sa stabalaca ranih i kasnih hrastova u fenofazama 2 i 7, izvršeno je snimanje pokusnog nasada dronom. U laboratoriju su izdvojeni prikupljeni uzorci listova hrasta lužnjaka na kojima su uočena i evidentirana jajna legla, nakon kojega su isti skenirani skenerom. Dobivene slike skeniranih listova digitalno su obrađene u računalnom programu ImageJ. Uz korištenje računalnog programa, dobiveni su rezultati prikazani tablično i grafički, a u kojima su prikazane ukupne površine, oštećene površine te postotci oštećenja lisnih površina uzrokovani utjecajem hrastove mrežaste stjenice u ovisnosti o stupnju razvijenosti hrastova lišća (fenofaze 2 i 7). Temeljem postavljenih ciljeva u ovom radu utvrđena je neznatna razlika pridolazaka jajnih legala na donjimstranama listovahrastalužnjaka, izmeđufaze2ifaze7 fenologije hrasta lužnjaka, te veći i izloženiji naleti prezimjelih imaga hrastove mrežaste stjenice na listovima ranih hrastova, dok je izloženost izrazito kraća na listovima kasnih hrastova.In this thesis, research has been carried out on the spring distribution of overwintered oak mesh bedstead imagas depending on the degree of development of oak leaves. Oak mesh bedbug (Corythucha arcuata) is an invasive species of pest originating in North America that causes a number of symptoms (discoloration of the leaf on which it is located) and damage (drying and premature decline of leaves), and was recorded in Croatia in 2013. The aim of this paper was to determine the differences in the spatial distribution of overwintered oak mesh bedstead imagas, that is, to monitor the bedbug's rush to the leaves of the alkaline leaf on the object, which covers the entire spectrum from the earliest forms to the latest (Quercus robur var. praecox – Quercus robur var. tardissima). The area of research was a test plantation of the Jastrebarsko pedunculate oak, which is located in the area of UŠP Karlovac, where field outings were made. Onfield studies, in addition to the collected samples of oak leaves from early and late oak trees in phenophases 2 and 7, a drone test plantation was imaging. In the laboratory, collected samples of oak leaves of pedunculate were extracted on which egg litters were spotted and recorded, after which they were scanned with a scanner. The resulting images of the scanned sheets are digitally processed in the ImageJ computer program. With the use of a computer program, the results were obtained, which presented tabulatedly and graphically, in which the total surfaces, damaged surfaces and the percentages of damage to aphids caused by the influence of an oak mesh bed depending on the degree of development of oak leaves (phenophase 2 and 7) are presented. Based on the objectives set in this paper, a slight difference of arrivals of egg litters on the lower sides of pedunculate oak leaves was found, between phase 2 and phase 7 of pedunculate oak phenology, and greater and more exposed gusts of overwintered oak mesh bed imaga on the leaves of early oaks, while theexposureis extremely shorteronthe leaves of late oaks
Traditional and modern occupational diseases in production forest workers
No full textU radu se uvodno obrazlaže značaj šumarstva kao djelatnosti s naglaskom na utjecaj radova pridobivanja drva na pojavnost profesionalnih bolesti kod proizvodnih radnika. Slijedom navedenog, osnovni cilj istraživanja vezan je za analizu i sintezu negativnih zdravstvenih utjecaja, udjela pojavnosti te dosadašnjih znanstvenih saznanja i rezultata vezanih za tradicionalne i moderne profesionalne bolesti u operativnom šumarstvu. Kombinirani pristup pregleda literature i prikupljanja sekundarnih podataka primijenjen je za analizu pojavnosti profesionalnih bolesti urazdoblju od 2014. do2019. godine na razini Republike Hrvatske, matične djelatnosti A te sektora šumarstva. Unutar rezultata elaborira se utjecaj tradicionalnih profesionalnih bolesti (vibracije, buka i lumbosakralni sindrom) na radnika kao rezultat ručno-strojnog rada te utjecaj modernih profesionalnih bolesti (mišićno-koštane ozljede zbog ponavljanja cikličkih pokreta rukom, sindrom kompjuterskog vida i psihološkoopterećenje) naradnika kaorezultata potpunomehaniziranog rada u operativnom šumarstvu. U sklopu diskusije i zaključaka kao ključ daljnjeg unapređenja sustava upravljanja sigurnošću u Hrvatskom šumarskom sektoru naglašava se uvođenje i poboljšanje kulture sigurnosti na radnom mjestu kroz specijalizirane i cikličke programe edukacije radnika s ciljem unapređenja radne tehnike, radne dinamike i dr.Thethesisintroducestheimportanceofforestryasanactivitywithan emphasis on the impact of wood extraction on the occurrence of occupational diseases among production workers. In accordance with the above, the main goal of the research is related to the analysis and synthesis of negative health impacts, incidence rates, and current scientific knowledge and results related to traditional and modern occupational diseases in operational forestry. The combined approach of literature review and secondary data collection was applied to analyze the occurrence of occupational diseases in the period from 2014 to 2019 at the level of the Republic of Croatia, the main activity A and the forestry sector. Within the results, the impact of traditional occupational diseases (vibration, noise andlumbosacral syndrome) on the worker asa result of manual-machine work and the impact of modern occupational diseases (musculoskeletal injuries due to repetitive cyclic hand movements, computer vision syndrome and psychological stress) on the worker as results of fully mechanized work in operational forestry. As part of the discussion and conclusions, as the key to further improvement of the safety management system in theCroatian forestrysector, theintroduction andimprovement ofthe safety culture at the workplace through specialized and cyclical worker education programs with the aim of improving work techniques, work dynamics, etc. is emphasized
Drought impact on the number of stomata in beech and sessile oak
No full textPuči su otvori u epidermi lista kroz koje biljka u atmosferu ispušta vodu te istovremeno iz atmosfere usvaja ugljikov dioksid. Prema tome, intenzitet transpiracije i asimilacije kod biljaka uvelike ovisi o broju puči. Međutim, u literaturi je vrlo malo podataka o broju puči kod šumskoga drveća te utjecaja suše na broj puči. U ovom radu istraživan je utjecaj suše na broj puči kod dvije mladih biljaka obične bukve i hrasta kitnjaka uzgojenih u pokusnom nasadu. Rezultati su pokazali da biljke hrasta kitnjaka i obične bukve porijeklom iz sušnijih staništa imaju manji broj puči po jedinici površine lista što predstavlja važnu funkcionalnu adaptaciju biljaka u što efikasnijem korištenju vode. Sušni tretman doveo je do smanjenja broja puči kod obične bukve ali ne i hrasta kitnjaka
Analysis of forwarders use in Croatian forestry
No full textForvarderi su zglobno upravljani šumski strojevi namijenjeni za izvoženje drva kod kojega su oba čela trupca izdignuta od tla, te uvjetuju primjenu sortimentne metode izrade drva. Kako su forvarderi iznimno skupi strojevi, a samim time i njihov rad, potrebno je analizirati učinkovitost, potrošnju goriva i vrijeme zastoja strojeva. Na osnovu prikupljenih podataka o radnim satima, pogonskim satima, potrošnji goriva, radnom učinku te zastojima, analizirat će se i prikazati rezultati o potrošnji goriva, učinkovitosti, te iskorištenju i tehničkoj ispravnosti forvardera
Predatory birds of Papuk Nature Park
No full textPark prirode Papuk zahvaljujući svojim klimatskim i vegetacijskim obilježjima ima bogatu floru i faunu. Cilj teme je dati uvid u predatorske vrste ptica koje obitavaju u Parku prirode Papuk. Navedena su osnovna obilježja ptica grabljivica poput izgleda, načina prehrane, razmnožavanja i lova. zahvaljujući svojim klimatskim i vegetacijskim obilježjima ima bogatu floru i faunu. Cilj teme je dati uvid u predatorske vrste ptica koje obitavaju u Parku prirode Papuk. Navedena su osnovna obilježja ptica grabljivica poput izgleda, načina prehrane, razmnožavanja i lova
The movements of planting forest trees
No full textU završnom radu prikazani su pokreti sadnje stabala šumskog drveća u Hrvatskoj te na europskoj i globalnoj razini. U sklopu završnog rada napravljeno je istraživanje u obliku ankete s ciljem prikupljanja informacija o tome koliko su studenti u Hrvatskoj upoznati s postojanjem pokreta sadnje stabala šumskog drveća te kakvo je njihovo stajalište o tome
Changes of floral composition on the localities of tree dicback of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) in the central Posavina
No full textŠumski ekosustavi poljskog jasena srednje Posavine su zadnjih desetljeća pod utjecajem intezivnih klimatskih promjena te pod
napadom fitopatogenih bolesti što je uzrokovalo promjene i nestabilnosti u tim ekosustavima. Usporedbom 6 vlastitih fitocenoloških snimaka više ili manje narušenih sastojina učinjenih u gospodarskim jedinicama Radinje i Međustrugovi i 4 s područja Trstenik sa snimkama normalnog stanja asocijacija Leucojo-Fraxinetum angustifoliae i Genisto elatae-Quercetum roboris te analize njihovog flornog sastava i ekoindikatorskih vrijednosti ustanovljene su promjene u flornom sastavu i stanišnim uvjetima. Tako, odumiranjem jasena dolazi do naglog ulaska invazivne vrste Amorpha fruticosa u sve istraživane lokalitete gdje jasen odumire. Na naj narušenijim plohama nedostaju gotovo sve svojstvene vrste ove zajednice, a prevladava amorfa sa mnogim drugim vrstama ujedno i vrstama otvorenih staništa, koje nisu karakteristične za ovo stanište. Analize ekoindikatorskih vrijednosti flornoga sastava pokazuje da biljne vrste koje rastu na narušenim staništima predstavljaju nešto osvjetljenije, vlažnije i acidofilnije stanišne uvjete te manje bogato tlo dušikom
Protected natural values of Turopolje
No full textU radu se definira prostor Turopolja kao kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj. Piše se o govedu tur po kojemu je Turopolje dobilo ime. Navodi se godina 1228. kada se prvi put spominje naselje grad Velika Gorica i druga važnija naselja. Posebno se naglašava važnost zaštićenih dijelova prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode za područje grada Velika Gorica gdje postoji spomenik prirode-hrast lužnjak u dvorištu područne škole u Rakitovcu. Detaljno se opisuje habitus hrasta, fenologija, sjeme, prosudba pomoću znanstveno priznate VTA metode uz pomoć suvremenih arborikulturnih instrumenata te mjere koje dodatno treba poduzeti s obzirom na sadašnje stanje na terenu. Značajni krajobraz je Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru južno od Veleševca - dio. Govori se o prijedlozima za zaštitu vrlo vrijednih dijelova prirode u kategorijama zaštite: park šuma, značajni krajobraz, spomenik prirode i spomenici parkovne arhitekture kao što je lipa kod kurije Josipović u Velikoj Gorici. U radu se detaljno opisuje prosudba zdravstvenog stanja i statike koji je napravljen od strane Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, pojašnjava se nalaz vizualne prosudbe kao i mjere/zahvati njege stabla koji su i napravljeni sukladno elaboratu. U radu se piše o zaštiti prema PPU prema lokacijama za grad Veliku Goricu te općine Orle, Kravarsko i Lekenik. Naglasak je na ekološkoj mreži – Natura 2000. Navode se za svako područje šifre i važnosti. Poseban dio rada posvećen je Turopoljskom lugu kao najvećem kompleksu šuma na području Turopolja, njegovoj povijesti, orografiji, hidrologiji, klimi, sadašnjem stanju, površina šuma i šumskih zemljišta po kategorijama i usporedba s prijašnjim stanjem. Navode se institucije nadležne za pojedine segmente zaštite prirode. U radu se daje popis ugroženih i strogo zaštićenih vrsta na području G.J. Turopoljski lug kao što su sisavci, ptice, vodozemci i gmazovi. Piše se o ugroženim i rijetkim staništima te o zastupljenosti stanišnih tipova u G.J. Turopoljski lug ali i o zaštićenim područjima ekološke mreže RH i prijedlozima mjera zaštite. U tablicama su prikazana područja ekološke mreže RH na području G.J. Turopoljski lug, ekološka mreža RH za područje Odranskog polja kao područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS te za područje Save kod Hruščice i Turopolja kao područja očuvanja značajna za ptice – POP. Članak završava poglavljima o izvornim pasminama koje su od posebnog interesa na području Turopolja a to su turopoljska svinja i konj-hrvatski posavac. Piše se o povijesti i važnosti jedne i druge pasmine. Zadnje poglavlje vezano je za turizam u zaštićenim prirodnim vrijednostima Turopolja gdje se navode opći pojmovi ali i prijedlozi za unapređenje turizma