University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Applicability of foto-optical timber measurement methods
No full textPoznavanje količine izrađenih drvnih sortimenta jedan je od najbitnijih operativnih podataka neophodan za praćenje učinka pridobivanja drva kao i za realizaciju prodaje drvnih sortimenata. Cilj ovog rada je istražiti preciznost i točnost iFovea i Wood Watcher mobilnih aplikacija za izmjeru drvnog obujma složaja na temelju foto-optičkih metoda. Istraživanje je provedeno na prethodno izmjerenim trupcima i višemetarskom prostornom drvu uvažavajući HRN normativni sustav, a potom su isti uhrpani te je potom provedena izmjera složaja korištenjem mobilnih aplikacija. Nakon statističke obrade podataka nisu utvrđene statistički značajne razlike u promjerima čela trupaca izmjerenih aplikacijom iFovea i klasične izmjere dok se podaci prikupljeni aplikacijom Wood Watcher statistički značajno razlikuju od podataka klasične izmjere i podataka prikupljenih aplikacijom iFovea. S obzirom na dosadašnja pozitivna iskustva drugih istraživača, a s druge strane nedovoljnu točnost u istraživanim uvjetima trebalo bi provesti dodatna istraživanja odnosno utvrditi na koji način bi se aplikacije mogle prilagoditi izmjeri drva listača odnosno na koji način bi se izrada drvnih sortimenata mogla prilagoditi korištenju aplikacija
Measures for increase of biological diversity, stability and resilience of forest ecosystems in Croatia
No full textU završnom radu je obrađen opći kontekst stanja šuma i šumskih ekosustava u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na biološku raznolikost, stabilnost i probleme u njihovom funkcioniranju. U razradi su prikazane mjere zaštite, očuvanja i unaprjeđenja stanja šumskih ekosustava navedene u Zakonu o šumama, Šumskogospodarskoj osnovi, Novoj strategiji EU-a za šume do 2030., Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. i u Priručniku za izradu Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže, s posebnim naglaskom na unapređenje stanja šumskog drveća i grmlja jestivih plodova u šumama.The final paper deals with the general context of the state of forests and forest ecosystems in Croatia, with special emphasis on biological diversity, stability and problems in their functioning. The elaboration shows the measures of protection, preservation and improvement of the state of forest ecosystems listed in the Law on forests, General Forest Management Plan, the New EU Strategy for forests for 2030, the EU Strategy for biodiversity for 2030 and in the Manual for Creating Forest Management Program for Forest Management Unit with Management Plan for Ecological Network Area, with special emphasis on improving the condition of forest trees and bushes of edible fruits in forests
Analysis of air flow speed on machines at the entrance to the pipeline in parquet production plant
No full textZračni konvejeri su u drvoprerađivačkim pogonima najčešći i najučinkovitiji način transporta drvnih čestica nastalih mehaničkom obradom drva. Glavni je nedostatak zračnih konvejera velika potrošnja električne energije za pogon ventilatora. Za učinkovit odsis drvnih čestica od radnog mjesta potrebno je konstruirati odsisni sustav takav da brzina strujanja zraka bude veća od brzine lebdenja drvnih čestica koje nastaju obradom. U ovom završnom radu analizirana je učinkovitost sustava za odsis i transport drvnih čestica zrakom u pogonu za primarnu preradu drva i pogonu za proizvodnju parketa na temelju mjerenja brzine zraka na usisnim ušćima strojeva. Prezentirani su rezultati mjerenja i analize brzine strujanja zraka na izabranim strojevima na ulazu u cjevovod i na različitim udaljenostima od ulaza u cjevovod. Rezultati mjerenja pokazali su velike razlike u brzinama zraka u pojedinim dijelovima sustava. Smanjenje brzine zraka s povećanjem udaljenosti od usisne cijevi u skladu je s podacima iz literature. Za pojedine strojeve izmjerene su značajno veće brzine zraka od preporučenih što utječe na povećanu potrošnju električne energije za rad sustava za odsis i transport drvnih čestica a time i na veće troškove proizvodnje parketa
Population variability of variety saxatilis of common juniper (Juniperus communis var. saxatilis Pall.) in Croatia, based on needles morphological tratis
No full textZavršni rad analizirao je morfološku varijabilnost iglica klečice (Juniperus communis var. saxatilis Pall., Cupressaceae) u pet prirodnih populacija u alpsko-dinarskom području Hrvatske. U istraživanje je uključeno po 20 jedinki sa svakog lokaliteta, od kojih je deset muških i deset ženskih biljaka. Svaka jedinka predstavljena je s 20 iglica, a na svakoj iglici izmjereno je šest svojstava: površina, dužina i širina iglice; dužina iglice mjerena od osnove do mjesta najveće širine; te dva kuta koja opisuju oblik osnove iglice. Dobiveni rezultati statistički su obrađeni koristeći deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Prosječna površina iglica iznosila je 0,10 cm², dok su iglice bile prosječno duge 8,5 mm i široke 1,5 mm. Najduže iglice imala je populacija Mali Alan (9,2 mm), a najkraće Zavižan (8,0 mm). Najšire iglice zabilježene su u populaciji Kiza (1,6 mm), dok su najuže bile u populaciji Biokovo (1,2 mm). Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća od međupopulacijske, a muške biljke imale su kraće iglice s većim kutovima osnove u usporedbi sa ženskim biljkama. Istraživanje je pokazalo značajnu morfološku raznolikost i eko-geografsku strukturiranost populacija. Razlike između populacija pripisane su fenotipskoj plastičnosti i genetičkim razlikama između populacija kao posljedica različitih ekoloških uvjeta u kojima populacije rastu, kao i konfiguracije terena koja onemogućuje protok gena između pojedinih populacija
Measurement of Standard Cross-Section Profiles on Forest Road using Digital Terrain Models Created by Different Classification Methods
No full textTehnološkim napretkom i povećanom dostupnošću novih tehnologija kao što su bespilotne letjelice dolazi do sve veće njihove implementacije u operativno šumarstvo. Jedna od mogućih aplikacija ove suvremene tehnologije je i prilikom projektiranja šumskih cesta. Naime, iako je Republika Hrvatska uložila značajna sredstva u izgradnju šumskih cesta, još uvijek ima nedovoljno otvorenih šumskih površina na kojima je potrebno planirati te projektirati šumske ceste. U tu svrhu, provedeno je istraživanje mogućnosti primjene bespilotne letjelice za potrebe prikupljanja terenskih podataka nužnih za provedbu faze projektiranja šumskih cesta. Na području Uprave šuma podružnica Delnice, šumarija Vrbovsko, G.J „Miletka“, u odsjecima 44c i 44d bespilotnom letjelicom DJI Mavic 3 Enterprise snimljena je trasa planirane šumske ceste u dužini od 860,9 m. Temeljem snimljenih aerofotografija generiran je oblak točaka naknadno klasificiran automatskom i ručnom klasifikacijom iz kojega su izrađena dva digitalna modela terena istraživanog područja. Daljnjim analizama utvrđivane su sličnosti/razlike u prostornim podacima koordinate (Z) na terenskim točkama pri izmjeri normalnih poprečnih profila šumske ceste.Operational forestry is increasing implementation of new technologies, such as unmanned aerial vehicles. One of the possible applications of this modern technologies is for forest road design. Although the Republic of Croatia has invested significant funds in the construction of forest roads, there are still insufficient open forest areas (areas with low accessibility) where it is necessary to plan and design forest roads. For this purpose, possibility of using an unmanned aerial vehicle for field data survey necessary in forest road design was tested. The route of the planned forest road in the length of 860.9 m was recorded by the DJI Mavic 3 Enterprise unmanned aerial vehicle in the area managed by Forestry Administration Delnice, Forest office Vrbovsko, management unit "Miletka", sections 44c and 44d. A point clouds were generated based on aerial photographs, classified automatically and manually, and used for creating two digital terrain models of the researched area. Further analyses determined the similarities/differences in the spatial data of Z coordinates at field points, calculated cut and fill volume
3. Šumarska TREEbina
No full text3. Šumarska TREEbina u organizaciji Ureda za studente i unapređenje nastave Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Uvaženi gosti treće po redu TREEbine FŠDT, jesu Nella Faltak bacc.ing.silv., dr.sc. Tomislav Dubravac i Darko Posarić, dipl. ing. šum.
Resistance of beech wood longitudinal joints to bending loads
No full textPrimjena drvne sirovine ograničena je dimenzijama elemenata koje dobijemo primarnom obradom trupaca. U drvnotehnološkoj praksi služimo se njihovim međusobnim lijepljenjem u veće cjeline kako bi povećali njihovu upotrebnu vrijednost. Kod dužinskog spoja to je najteže ostvariti, a u DI praksi najpouzdaniji se dužinski spoj izvodi zupcima. Iako je dužinski spoj našao široku primjenu u raznim konstrukcijama i proizvodima, kao što su namještaj, građevinska stolarija, razni lamelirani nosači i masivne ploče, njegova je primjena i dalje ograničena jer je znatno slabiji od cjelovitog drva. Cilj rada je savojnim opterećenjem proućit različite dužinski lijepljene spojeve drva bukve i vidjeti mogu li se utvrditi njihovi najznačajniji čimbenici
The enhanced of the GIS model by introducing remote sensing products
No full textPark prirode Papuk jedan je od najmlađih parkova prirode u Hrvatskoj, te zauzima površinu od 33 600 ha. Obuhvaća gotovo cijelo papučko i dijelom krndijsko područje Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Na sjevernim obroncima Papuka prostire se GJ Drenovačka planina, Uprave šuma podružnice Slatina, šumarije Čačinci. Cilj ovog diplomskog rada je poboljšanje postojećeg GIS-modela uvođenjem satelitske snimke kao važnog sloja u GIS-u te izradom digitalnog modela reljefa (DMR). Povezivanjem baze podataka unutar poboljšanog GIS modela dobiti će se podloge za precizniju i kvalitetniju analizu podataka, modeliranje te praćenje promjena stanja unutar GIS modela istoga područjaPapuk nature Park is one of the youngest nature parks in Croatia, with an area of 33,600 ha. It covers almost all of Papuk and partly Krndija County of Pozega-Slavonia and Virovitica-Podravina. On the northern slopes of Papuk lies GJ Drenova Mountain, the forest administration of the Slatina branch, the Čačinci Forest Department. The aim of this thesis is to improve the existing GIS model by incorporating satellite imagery as a crucial layer in the GIS, as well as creating a Digital Elevation Model (DEM). By integrating a database within the enhanced GIS model, more accurate and high-quality data analyses, modeling, and monitoring of changes in the state of the area within the GIS model will be enabled
Effects of trenching on root stability and secondary xylem production of urban sessile oak trees (Quercus petraea (Matt.) Liebl.)
No full textUrbana stabla u gradovima sve su češće izložena građevinskim zahvatima u njihovoj neposrednoj blizini. Građevinski zahvati mogu oštetiti nadzemne, ali i podzemne dijelove stabla. Specifična oštećenja nastaju zbog zamjene podzemne infrastrukture iskopima u zoni korijena kojima se dio korijena oštećuje i uklanja. Takvi zahvati za posljedicu mogu imati fiziološki stres, smanjenje stabilnosti i smanjeni rast. Dugoročno, posljedice za stablo mogu ishoditi smanjenim životnim vijekom.
Istraživanje je provedeno park-šumi Dotrščina na dvanaest stabala hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.). Stabla su oštećivana na dva metra, jedan metar od debla i uz samo deblo. Ponovljenim poteznim testom ispitivan je utjecaja oštećivanja i uklanjanja korijena na stabilnost stabala, dok je metodom mikro izvrtaka ispitivan utjecaj oštećenja na formiranje sekundarnog ksilema.
Rezultati istraživanja utjecaja oštećenja na stabilnost stabala ukazuju da iskopi uz samo deblo značajno utječu na smanjenje stabilnosti, dok se s povećanjem udaljenosti iskopa od debla utjecaj na stabilnost smanjuje.
Analizom anatomskih karakteristika sekundarnog ksilema (udio, promjer i površina lumena traheja) nije utvrđeno da su oštećivanja korijenskog sustava utjecala na lumene traheja prvoga goda.Urban trees are increasingly exposed to construction. Construction operations can damage above ground and underground parts of the tree. Specific damage occurs due to the replacement of underground infrastructure with excavations in the root zone. Excavations can cause damage on the root system. Such interventions can result in physiological stress, reduced stability, and reduced growth of the tree. In the long term, the consequences for the tree can result in a reduced lifespan.
The research was conducted in the Dotrščina park-forest on twelve sessile oak trees (Quercus petraea (Matt.) Liebl.). The trees were damaged two meters from the trunk, one meter from the trunk and tangential to the trunk.
The impact on stability damaging the roots was investigated using a pulling test, while the impact on the formation of secondary xylem was investigated using the microcoring technique.
The results of the research on the impact on stability show that excavation tangential to the trunk significantly affects the stability, while increasing the distance of the excavation from the trunk reduces the impact on stability.
Analyzing the anatomical characteristics of the secondary xylem (area, diameter, and surface of the tracheal lumen) did not determine that damage to the root system affected the tracheal lumen
The influence of laboratory sample nominal particle size on results of physical analysis of solid biofuels
No full textKakvoća čvrstog biogoriva određena je značajkama čvrstog biogoriva koje ovise o tipu i vrsti ulazne sirovine iz kojeg se proizvode. Način utvrđivanja kakvoće čvrstih biogoriva određen je normama, a u Republici Hrvatskoj primjenjuju se HRN EN ISO norme. Uzorkovanje i pripremu uzoraka potrebno je provesti na način koji će osigurati reprezentativnost uzorka, te preciznost i točnost provedenih analiza. Cilj ovog istraživanja je utvrditi ovisi li ponovljivost rezultata ispitivanog čvrstog biogoriva o nominalnoj veličini čestica ispitivanog uzorka. Provedeno je usitnjavanje uzoraka na nominalnu veličinu čestica 2,0 mm, 1,0 mm i 0,5 mm. Na tako pripremljenim uzorcima provedena je gravimetrijska analiza određivanja tehničkog masenog udjela vode, a metodom žarenja uzoraka utvrđen je udio pepela. Rezultati istraživanja upućuju na određene zakonitosti udjela pepela s obzirom na vrstu sirovine ali isto tako i s obzirom na nominalnu veličinu čestica ispitivanog uzorka. Udio pepela je bio uglavnom veći ukoliko je analiza provedena na uzorku koji je prethodno bio pripremljen na način da je nominalna veličina čestice bila < 0,5 mm. Na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti kako postoje određena statistički značajna odstupanja u rezultatima s obzirom na nominalnu veličinu čestice ispitivanog uzorka ali su odstupanja unutar dozvoljenih granica propisanih korištenom normom za određivanje udjela pepela