University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Analysis of business production activities based on example from wood industry company
No full textDanašnje suvremeno poslovanje prije svega temelji se na procesu stvaranja dodatne vrijednosti za kupca u cilju rješavanja njegovih "problema". Poduzetništvo podrazumijeva povezivanje i međusobnu koordinaciju proizvodnih i poslovnih čimbenika tvrtke. Poduzeće je proizvodno-poslovno - financijski sustav u kojem upravljačke strukture svojim odlukama usmjeravaju poslovanje željenom cilju, koji podrazumijevaju optimalno poslovanje i ostvarivanje dobiti. Drvno industrijske tvrtke čine značajnu okosnicu postizanja uspješnosti hrvatskog gospodarstva, stoga je vrlo važno pratiti njihove poslovno-proizvodne aktivnosti. U svezi s tim, cilj ovog završnog rada je analizirati poslovno-proizvodne aktivnosti na odabranom primjeru drvnoindustrijske tvrtke
Dani otvorenih vrata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije 24. i 25. travnja 2020.
No full textprogram DO
Dani otvorenih vrata 13. i 14. svibnja 2022. Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Sveučilište u Zagrebu
No full textprogram DO
Ljetna sjetva sjemena ukrasnog drveća
No full textMnogi vrtlari amateri ali i profesionalni uzgajivači i rasadničari ne znaju puno o sjetvi sjemena koja je ključni čimbenik u životu svake biljke. Kaže se kako sve počinje i završava sa sjemenom. Kad se govori o sjetvi sjemena tada nas asocijacije vode u proljeće ili jesen a vrlo malo u ljeto ili zimu. Naime, sjeme općenito dozrijeva svakoga mjeseca u godini, ovisno o vrsti i geografskom porijeklu. U Republici Hrvatskoj nije razvijen jedinstveni kalendar dozrijevanja i sakupljanja šumskog sjemena ali i najvažnije pravodobni monitoring koji počinje još za vrijeme cvatnje i oprašivanja i nastavlja se do vremena utvrđivanja zrelosti sjemena za sakupljanje. Ukoliko izostane monitoring, sjeme nam propada i ostajemo bez njega u rasadničkoj proizvodnji ali gubimo i sjeme kao robu koja ima sve veću cijenu na tržištu, posebno ukoliko se radi o rijetkim vrstama drveća i grmlja. Nekada je Turopolju postojao obavezni običaj unutar Plemenite općine turopolje (POT) kako su plemići išli na sv. Bartola 24. kolovoza u šumu da se vidi da li će biti uroda žira jer je tada glavni prihod bila žirovina s autohtonom turopoljskom svinjom. Ukoliko žira nije bilo na stablima niti otpaloga crvljivoga i bolesnoga na tlu, moralo se pripremati za prihranu svinja tijekom oštrih i dugačkih zima. Postoji stara podjela sjemena listača prema dozrijevanju u određeno godišnje doba. Navedena podjela vrsta prema vremenu dozrijevanja uglavnom više nije prihvatljiva jer se klima izuzetno brzo mijenja i izostaju tipična četiri godišnja doba. Postoje vrste koje dozrijevaju u proljeće i njih nema puno (klonovi i vrste topola i vrba, brijestovi), vrste koje dozrijevaju u ljetu uglavnom svi prepoznajemo a to su dud, divlja trešnja, breze, rana sremza, karagana i još njih nekoliko. Najveći broj vrsta dozrijeva u jesen i otpada odmah nakon dozrijevanja (bukva, hrastovi, lijeska, orah) ili otpadaju poslije prvih ranih jesenskih mrazeva što je teško danas točno utvrditi. Sjeme nekih vrsta ostaje dugo na stablu i preko zime (platana, neki javori, neke mahunarke poput judinog drva). Sjeme je općenito najbolje sijati u vrijeme sabiranja i njegove zrelosti. Na taj način sjeme prolazi kroz prirodne uvjete kakvi su slični onima na terenu ali nikada nisu isti kao na primjer u rasadniku ili Vašem vrtu. To je velika prednost ljetne sjetve jer ne moramo voditi brigu o čuvanju sjemena i smanjujemo troškove npr. hladno-suhog čuvanja u hladnjačama. Oduvijek je nedostatak ljetne sjetve bila suša i pripeka pa su se ljudi bojali sijati sjeme u to doba. Danas je posebno naglašen manjak kiše tijekom ljetnih mjeseci pa se sjeme isušuje ukoliko zasijanu površinu ne zalijevamo. Osušivanjem sjemena ono gubi vlagu, sjemena ljuska postaje sve tvrđa i takvo sjeme ulazi u sekundarnu ili induciranu dormantnost pa preleži ili miruje jednu godinu ili čak propada ukoliko se sadržaj vlage u sjemenu spusti iznad određene donje granice za njegovu životnu sposobnost ili vitalitet. Pripeka je pojam za izuzetno visoke ljetne temperature koje mogu biti tako visoke da se izazove mortalitet embrija ili klice. Iz tih razloga jako je važno kod ljetne sjetve brinuti se o zasijanim površinama, bilo da se radi na otvorenim gredicama, Dunemannovim lijehama ili raznim posudama. Ljetna sjetva se još naziva i ivanjska jer se sjeme sije oko rođendana sv. Ivana Krstitelja a to je 24. lipanj. Osim vremena sjetve vrlo je važna količina posijanog sitnog sjemena u gramima po kvadratnom metru ili dužnom metru ili u slučaju krupnog sjemena broj sjemenki ili plodova po jedinici površine. Treći važan čimbenik je dubina sjetve. Kaže se odavna kako se sjeme sije na dubinu od 2 do 3 promjera sjemenke na manjem dijelu ali u slučaju ljetne sjetve zbog površinske suše tla i pripeke sjeme se može i treba posijati nešto dublje gdje su mu prirodno povoljniji uvjeti a imat ćemo i manju brigu. Četvrti važan faktor je odabir prikladnog supstrata za prekrivanje sjemena koji u slučaju ljetne sjetve mora imati važnu osobinu da se utjecajem atmosferilija ne zbija i ne stvara pokoricu pošto je sjeme od sjetve do nicanja dugo u tlu. Zadnji i vrlo važan čimbenik kod ljetne sjetve je malčiranje ili zastiranje površine tla nekim organskim materijalima čime se održavaju povoljniji mikroklimatski uvjeti u zoni sjemena a isto tako sjeme je zaštićeno od napada ptica. I na kraju ostaje briga oko zasijane površine sve do proljeća. Plodovi koji dozrijevaju ljeti uglavnom imaju mesnati arilus ili usplođe u kojem se nalaze tvari koje potiču mirovanje sjemena ilii dormantnost a poznati su kao antihormoni. Najpoznatija je apscizinska kiselina (ABA) koje ima više funkcija na biljci a dobivena je i sintetskim putem. Kako bi se uklonili antihormoni često se u praksi radi uklanjanje usplođa ili maceracija (bez fermentacije) što je moguće prije i zatim ispiranje sjemena i sjetva. No navedeno pravilo ne vrijedi za sve vrste (crni orah, dud, …). Na jednom vlastitom istraživanju sjemena divlje trešnje objasnit ću kako je upravo ljetna sjetva sjemena bez usplođa dala najbolje rezultate rasadničke klijavosti. Divlja trešnja je dobar izvor prehrane ptica, listopadno stablo relativno brzog rasta, rasprostranjena je u Europi i Kavkazu pa sve do sjeverne Afrike na rubovima šuma, u visini do 1700 m n.v. Ime vrste 'avium' znači ptica, ukazuje da ih ptice rado jedu, tako kod nas jedan od naziva je i ptičarica ili ptičja trešnja. Jestivi su plodovi, slatkastog okusa, a koriste se svježi, te za izradu sokova, pekmeza. Peteljke, jednogodišnji izboji i listovi koriste se za kuhanje čaja,bogati su C vitaminom i keratoninom. Jako je popularan čaj od peteljki trešanja koji izvrsno djeluje na kamenac u bubrezima i može se bez opasnosti koristiti; šaka peteljki u 1 litru vrele vode, prokuhati 2 minute, ostaviti 15 minuta da se ohladi, procijediti i piti u gutljajima tijekom 24 h. Trešnju je čovjek za ishranu rabio od neolitika . Koštice su otrovne, sadrže glikozid amigdalin koji razvija cijanovodik. Drvo je tvrdo i teško. Trešnja sadrži amigdalin u svim djelovima osim u zrelim plodovima koji su fantastično ljekoviti. Neki narodi u svijetu poznati su po maloj stopi oboljevanja od tumora, tako i narod Hunzi u Pakistanu, a oni su oduvijek u svojoj prehrani koristili amigdalin. U Japanu i Kini se u davna vremena trešnjinim cvijetom izražavala ljubav i simpatija, a inače cvijet trešnje je simbol nevinosti. Osim toga od trešnje se prave likeri kao i korigensi okusa i boje namirnica. Već 300 god. pr.Kr. kod slavnog Teofrasta spominju se kulture trešanja i višanja, dok je rimski posjednik Licinius Luculus godine 74. pr.Kr. donio prve sadnice trešanja sa obala Crnog mora i to iz okolice grada Kerasosa (danas Kerasonda) u Rim, potom se tijekom 1. st. rasprostranjuje diljem Rimskog carstva, što možemo saznati iz ostavštine velikog Plinija. Oko 100. godine trešnja stiže u srednju Europu, da bi danas imali preko 1500 sorti u svijetu. Stari Grci su trešnju zvali keratos, pa otud i latinski cerasea, a u osnovi je možda grč. keros= rog (zbog tvrdoće drva). Grci su zaslužni za uzgoj a Rimljani za rasprostranjenje trešnje. U Japanu postoji praznik koji slavi cvjetanje trešanja (sakura), potom festival rascvjetanih trešanja (hanami), a cvijet trešnje je u Japanu simbol duha samuraja. U Japanu također postoji izreka da jedan cijeli život nije dovoljan da se pronađe idealan trešnjih cvijet, jer su po ljepoti svi savršeni. Japanska trešnja ili na japanskom "sakura", odličan je izbor za dekoraciju svakog vrta. Pendulaste forme japanske trešnje nastaju cijepljenjem na generativne podloge divlje trešnje na standardizirane visine što ovisi o funkciji biljke u prostoru gdje će rasti i razvijati se. Bijeli cvjetovi koji se pojavljuju prije i nešto za vrijeme listanja na sadnicama divlje trešnje rado posjećuju pčele i na taj način je oprašuju. Divlja trešnja dozrijeva ljeti kada se i sakupljaju plodovi ali u zrelom stanju s crvenim usplođem (egzokarp). Divlja trešnja pripada u skupinu neklimakterijske šumske voćkarice što znači da plodovi ne dozrijevaju nakon branja sa stabala. U istu skupinu pripada višnja, agrumi, jagode, grožđe i dr. Važno je da se nakon sakupljanja plodovi ne fermentiraju jer se tada razvija toplina koja nepovoljno utječe na sjeme. Isto tako sakupljanje nezrelih plodova se nikako ne preporučuje jer takvo sjeme ima vitalitet i klijavost nula posto. Na sljedećem primjeru prikazat ću sve moguće načine predsjetvene pripreme i vremena sjetve divlje trešnje iz svjetske literature i pojasniti što se događa s ljetnom sjetvom ove vrste i zašto daje najbolje rezultate. U istraživanju je bilo uključeno sljedećih 10 tretiranja x 4 ponavljanja po 100 sjemenki po tretiranju što jr iznosilo 4000 komada sjemenki. 1. A-Ljetna sjetva s arilusom 30.06.2015. 2. B-Ljetna sjetva bez arilusa 01.07.2015. 3. C-Ljetna sjetva bez ariulusa s flotacijom 16.07.2015. 4. D-Jesenska sjetva bez arilusa 16.10.2015. 5. E-Jesenska sjetva bez ariulusa s flotacijom 16.10.2015. 6. F-Proljetna sjetva stratificiranog sjemena po Grisez, 1974, hladna stratifikacija 90-125 dana na 3°C. Uvjeti stratifikacije kao pod 8. 7. G-Proljetna sjetva stratificiranog sjemena s prethodnom flotacijom po Grisez, 1974, hladna stratifikacija 90-125 dana na 3°C. Uvjeti stratifikacije kao pod 8. 8. H-Proljetna sjetva stratificiranog sjemena po Joley (California), toplo-vlažni i hladno vlažni postupak, 3 tjedna na 21°C i 15 tjedana na 5°C. Prije stratifikacije močenje sjemena 48 h u vodi. Stratifikacija s medijem i kontroliranom temperaturom (omjer prosijanog treseta i pijeska 1:1). Omjer medija i sjemena 3:1. Voda ne smije izlaziti između prstiju kad se sjeme s medijem lagano pritisne. Povremeno dodavati vlagu uz pomoć prskalice te prozračivati sjeme okretanjem, u početku 2-3 x tjedno a kasnije svaki tjedan. 9. I-Proljetna sjetva stratificiranog sjemena. Sjeme držati 2 tjedna na 20°C -6 tjedana na 3°C -2 tjedna na 20°C -2 tjedna na 3°C, 2 tjedna na 20°C, 8 tjedana na 3°C sve do početka klijanja. Zadnji period držanja sjemena do početka klijanja na 3°C može potrajati do 16 tjedana. 10. J-Stratifikacija bez medija, tzv. „gola stratifikacija“ s kontrolom temperature i vlažnosti. Odredi se sadržaj vlage u sjemenu. Iz težine sjemena i sadržaja vlage izračuna se količina vode potrebna za sadržaj vlage od 28-30%. Sjeme se šprica vodom jedan ili više dana na temperaturi od 20°C. Mogu se dodati fungicidi na bazi bakra ali nakon primjene vode. Zabilježi se težina sjemena i kontejnera i sjeme se drži na određenom sadržaju vlege motrenjem težine tijekom stratifikacije i po potrebi se dodaje voda. Sjeme se zbog aeracije i kondenzacije vlage na dnu povremeno miješa. Temperature su iste kao kod metode 6. Sjeme se prije sjetve može staviti na bubrenje ukoliko se ne sadi u mokre uvjete. Za određivanje sadržaja vlage u sjemenu sjeme se raspolovi i suši u sušioniku 17 sati na 103°C. Suši se do konstantne temperature. Mokro-suho x 100/mokro = sadržaj vlage u sjemenu MC1=sadržaj vlage u sjemenu (%) na osnovu težine u svježem stanju W1-poznata težina kod MC1 W2 =W1 x (100-MC1)/(100-MC2) Sadržaj vode koji se treba dodati sjemenu kako bi se održao potrebni sadržaj vlage iznosi: W2-W1 MC2-željeni sadržaj vlage W2-W1=težina vode koje se mora izgubiti sušenjem W2=težina sjemena kod čuvanja pri željenom sadržaju vlage Sjeme je posijano u proljeće 01.04.2016. godine Najveća rasadnička klijavost sjemena (2016.) divlje trešnje utvrđena je upravo u slučaju ljetne sjetve sjemena bez arilusa (77,50%) i sjemena bez arilusa s obavljenom flotacijom (77,25%), najmanju klijavost imalo je sjeme iz proljetne sjetve sa stratifikacijom (0,75%), stratifikacijom s prethodnom flotacijom (2,00%) i stratifikacijom bez medija (0,25%). Sjeme divlje trešnje ima dvostruku dormantnost i to fizičku zbog nepropusnosti perikarpa za vodu i izmjenu plinova i dormantnost zbog nerazvijenog embrija. U mesnatom dijelu nalaze se inhibitori klijanja i kada se nakon sakupljanja oni uklone maceracijom plodova nema više kemijskih inhibitora za klijanje. Sjeme nakon sjetve prolazi najprije kroz toplo-vlažni period a to je ljeto i jesen čime se djelovanjem mikroorganizama stanjuje perikarp i sjeme postaje spremno za klijanje zbog fizičke dormantnosti. Nakon toga nastupa zimsko razdoblje koje savladava dormantnost embrija i on u proljeće već u ožujku počinje s nicanjem. Dakle, na ovom primjeru se vidi kako sjeme koje dozrijeva ljeti „voli“ toplo-vlažni a onda hladno-vlažni postupak jer je on identičan uvjetima u prirodi zbog čega ova vrsta i opstaje. Rasadničari samo trebaju znati oponašati što je moguće više prirodne uvjete kojima je izloženo sjeme i uspjeh je zagarantiran. Pošto sjeme posijano ljeti ranije počinje s klijanjem od onoga posijanoga u proljeće sadnice već u prvoj vegetaciji imaju veće visine. I eto nam kvalitetnih generativnih podloga za cijepljenje desetaka kultiviranih sorti koje se uzgajaju u Republici Hrvatskoj. Cijep na podlozi divlje trešnje daje veću bujnost i dulje živi za razliku kad je podloga sjemenjak rašeljke ili neke druge vegetativne podloge
Analysis of supply and demand of forest assortments
No full textPostavljeni cilj rada je utvrditi utjecaj ponude i potražnje na formiranje cijena šumskih proizvoda ostvarenih putem javnih nadmetanja. Šumski proizvodi se djele prema obujmu prihoda na glavne i sporedne. Vrijednost glavnih šumskih proizvoda će mo procjeniti sa sadašnjom sječivom vrijednosti. Kvalitetu šumskih proizvoda određujemo sortimnntnim tablicama prema sustavu hrvatskih normi. U rezultatima su prikazani prikupljenisekundarni podatci provedenih javnih nadmetanja Hrvatske šume d.o.o. u periodu od svibnja 2022 godnine do svibnja 2023 godine. Analizirane su ponuđene i ostvarene cijene šumskih sortimenata furnira i pilanskih trupaca I-III klase za običnu bukvu (Fagus sylvatica), hrast lužnjak (Quercus robur) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia)
Analysis of separate waste collection and preparation for recycling in the municipality of Gornji Kneginec
No full textProblematika nastanka i zbrinjavanja otpada veliki su problemi današnjice i svakodnevno se radi na smanjenju količine otpada koja završi u prirodi, a procesi odvojenog prikupljanja i recikliranja sastavni su dio uspješne uspostave sustava gospodarenja otpadom. Rad se bavi analizom planova i stratategija gospodarenja otpadom koji se izrađuju prema smjernicama Europske unije. Također se bavi ocjenom stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području općine Gornji Kneginec u zakonodavnom okviru. Sadrži podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva. Krajnji cilj održivog gospodarnja otpadom na području općine je, u najvećoj mogućoj mjeri, sprječavanje nastanka otpada. Na ostvarivanju cilja sustavno se radi kroz izradu planova gospodarenja otpadom, donošenjem novih zakona te educiranjem stanovništva, što i dokazuju podaci o postupnom smanjenju količine otpada odložene na odlagalište
Strukturna obilježja i prve prorede u mladim sastojinama hrasta lužnjaka
No full textProrjeda je šumskouzgojni postupak njege sastojine koji se obavlja od razvojnog stadija starijeg mladika (koljika) do razvojnog stadija stare sastojine. Prorjedama odabiremo stabla koja u sastojini ostaju te ona koja se uklanjaju. S obzirom na klimatske promjene, mijenjaju se i prilike u šumama, a time i doba prve prorjede i intenzit same. Svaka je sastojina sama za sebe glede stanišnih i drugih prilika, te se uvidom u njezinu struktruru i pravodobnim i pravilnim šumskouzgojnim postupcima, među kojima je prorjeda najvažnija može pomoći u rastu i razvoju odabranim stablima budućnosti, formirati optimalna strkutura, povećati njezina kakvoća, vitalitet biološka raznolikost i sposobnost prirodne obnove
Chinese quince - decorative and useful neglected fruit tree (2)
No full textKineska dunja je otporna kada se uzgaja u kontinentalnoj klimi s dugim vrućim ljetima, ali na primjer u hladnijoj klimi Velike Britanije gdje izbojci ne uspiju odrvenjeti, uzgoj je pouzdan samo na maksimalno do -5 °C. U tom slučaju biljke najbolje rastu na zidu okrenutom prema jugu i takva stabla uspiju kvalitetno dozoriti. Sadnice podnose laku presadnju a isto tako i kao velika stara stabla. Pripada u skupinu dugovječnih vrsta. U Haejuu, Sjeverna Koreja, dvije kineske dunje posađene 1910. godine nacionalni su spomenici, budući da su vjerojatno najviši primjerci te vrste u zemlji. Stabla kineske dunje mogu narasti u visinu od 10 do 18 metara što se odnosi na prirodna staništa ili od 3 do 6 m izvan svoga areala, krošnja je ovalnog oblika širine od 2, 0 do 4, 5 m, gusta, s mnogobrojnim listovima koji su na izbojku naizmjenično raspoređeni, jednostavni dužine od 6 do 12 cm i širine od 3 do 6 cm s nazubljenim rubom. Cvjetovi su pojedinačni, promjera od 2, 5 do 4, 0 cm, s pet blijedo ružičastih latica a cvatnja je sredinom proljeća. U vrijeme cvatnje dekorativni su listovi s cvjetovima. Plod je krupan (može narasti i preko 1 kg) i jajolikog oblika dužine od 12 do 18 cm s pet pretinaca ; odaje intenzivan slatki miris u vrijeme zrenja sredinom kasne jeseni. Po okusu je tvrd i opor, iako nakon razdoblja mraza omekša i postane manje opor. Na ljestvici jestivosti od 2-5 pripada u skupinu 2, za druge upotrebe isto je u skupini 2 dok je u medicinske svrhe (ljestvica od 1 do 5) svrstana na najnižu skupinu 1. Kineska dunja se ne smatra korovnom ili invazivnom vrstom drveća što je pozitivna odlika kod selekcije za urbane prostore kao ukrasna voćna vrsta. Plodovi se u jesen stavljaju u prostorije u zdjelu zbog vrlo aromatičnog i ugodnog mirisa slično kao i kod obične dunje i imaju vrlo široki spektar uporabe i prerade u džemove, pekmeze, želee, rakije, likere, čajeve itd. a mogu se i osušiti na suncu i koristiti za kompot ili kao čips. Kineska dunja se može kuhati pri čemu se dobro slaže s jabukom. Plodovi se mogu jesti i u sirovom stanju kao slatkiš, kandirani ili konzervirani u sirupu. Liker se radi slično kao i s običnom dunjom. Plodovi se nakon berbe ne smiju prati već se samo detaljno obrišu čistom krpom ili papirnatim ubrusom i odstrane nekrotični i oštećeni dijelovi. Zatim se prerežu uzdužno, izvade sjemenke a mesnata pulpa se nareže na širinu oko 3 mm i veličinu nokta. Zatim se tako izrezani stave u rakiju lozovaču i drže na suhom i tamnom mjestu na sobnoj temperaturi najmanje od 6 do 7 tjedana. Osobno iskustvo je da se boja i okus likera dobiju guljenjem korice s nekoliko plodova i što duljem vremenskom razdoblju močenja u rakiji. Puno je zdraviji i kremastiji liker ako se umjesto šećera dodaje ekološki livadni med koji se dobro ljubi s dunjom zbog svoje boje. Dunja inače slabije od nekog drugog voća otpušta boju u likerima i zato ju med dodatno poboljšava. U liker se zbog okusa može dodati i jedan štapić cimeta. Odnosi su približno na 1 kg isjeckane dunje ide jedna litra lozovače i 350 g šećera i jedan štapić cimeta. Osim ovakvog načina spravljanja likera u Americi se radi najprije esencija od usitnjenih plodova s korom i šećerom koji se drži na suncu od jeseni sve do proljeća. Kad se napravi lijepi gusti šećerni sirup žute boje dodaje se votka zbog neutralnosti okusa i to do željenog postotka alkohola. Likeri od dunje se ne kvare kao neki s jako mesnatim i kašastim plodovima i nema taloga ili je on vrlo mali. Kako bi se održala postojanost likera, talog se mora ukloniti a liker držati na tamnom mjestu. Liker od dunje se može smatrati prigodnim likerom za vrijeme božićnih blagdana jer unosi svojim osebujnim mirisom i okusom dašak jeseni u zimske dane. Puno je intenzivnijeg okusa od likera obične dunje. Uživa se u prozirnim ovalnim čašicama. Plod sadrži antitusivana svojstva, nekoliko medicinski aktivnih sastojaka uključujući organske kiseline plus flavonoide rutin i kvercetin. U Koreji se koristi za liječenje astme, prehlade, upale grla, mastitisa i tuberkuloze. Od plodova kineske dunje se može napraviti i sok kao bezalkoholno piće i pomiješati ga s đumbirom čime se dobije kvalitetan napitak. U Koreji se voće koristi za pravljenje mogwa-cheonga (konzervirane dunje) i mogwa-cha (čaja od dunja). U tradicionalnoj kineskoj medicini plodovi se intenzivno koriste za liječenje reumatoidnog artritisa. Ekstrakti fitokemikalija u plodovima imaju antioksidativna i antivirusna svojstva. Drvo se u Japanu često koristi za izradu jeftinog shamisena. Kineska dunja se također uzgaja kao ukrasno stablo pri čemu je posebno dekorativno u jesenskom aspektu u godinama dobrog uroda kada grane doslovno vise do poda od težine lijepih žutih plodova. Lišće nekih genotipova u jesen poprima prekrasnu crvenkastu boju s mnogo različitih nijansi boja u pigmentaciji lista. Kora se kod starih stabala ljušti i tijekom cijele godine je dekorativna, puno ljepša od obične dunje jer posjeduje šare sive, zelene, narančaste i smeđe boje. Preporučuje se u krajobraznoj ili pejzažnoj arhitekturi kao stablo niskog rasta u vrtovima za cvijet koji je upadljiv, mirisan i medonosan te privlači kukce. Također radi se o vrsti dunje krupnog ploda sa zanimljivom dekorativnom korom. Dobar je izbor za male površine uređenja krajobraza. U svijetu, a posebno u Republici Hrvatskoj sadnice kineske dunje se rijetko prodaju ili se uopće ne prodaju u rasadnicima i vrtnim centrima. Poznato je samo nekoliko stabala koja već fruktificiraju u privatnim vrtovima na području Zagreba a posađena su u dekorativne svrhe ali rastu i u botaničkom vrtu PMF-a. Dobar urod ne događa se svake godine, postoje godine bez ikakvoga uroda ili one s vrlo slabim dok je posebno fascinantan puni urod kada se mnoštvo žutih plodova objesi po granama sve do tla. Grane podnose bez problema težinu plodova iako je ponekad potreban i potporanj. Do danas se u Hrvatskoj kineska dunja nije raširila kao ukrasna voćna vrsta na javnim zelenim površinama u urbanim sredinama ali i u privatnim vrtovima. Kao voćka u voćarstvu je gotovo nepoznata i ne postoji voćnjak s kineskom dunjom. Upravo je cilj ovog preglednog članka pobuditi svijest šumara, urbanih šumara i agronoma za poticanjem uzgoja i sadnjom ove vrijedne i otporne vrste koja bi značajno doprinijela ljepoti krajobraza, kao hrana za divlje životinje i divljač ali i u ljudskoj prehrani kao hrana i lijek. Još jedna zanimljivost je samo drvo kineske dunje koje je tvrdo, tamnocrvene boje i koristi se za okvire za slike
Drought impact on the specific leaf area of common beech and sessile oak
No full textSpecifična lisna površina (SLA) je odnos površine lista i mase njegove suhe tvari. To je važna funkcionalna značajka čija je veličina odraz prilagodbi biljaka na različite okolišne čimbenike, prije svega na sušu. Međutim, u literaturi je vrlo malo podataka o specifičnoj lisnoj površini kod našeg šumskoga drveća te utjecaju suše na nju. Sobzirom na to, u ovom je radu istraživan utjecaj suše na SLA kod dvije provenijencije mladih biljaka obične bukve i hrasta kitnjaka uzgojenih u pokusnom nasadu fakulteta. Dobiveni rezultati pokazuju kako se pomladak hrasta kitnjaka bolje prilagodio sušnim uvjetima zbog njegove prirodne prilagođenosti sušnim staništima. Stoga se smatra kako ćeu budućnosti kitnjak biti konkurentniji od bukve te je time potisnuti iz njenog dosadašnjeg staništa. Međutim, obična bukva, zahvaljujući svojoj fenotipskoj plastičnosti ima dobre izglede za što bolju prilagodbu na nadolazeće klimatske promjene
Snow as an ecological factor in forest ecosystems
No full textSnijeg je jedan od klimatskih elemenata koji igraju značajnu ulogu u određivanju klime i vremenskih prilika na određenom području. Cilj ovog završnog rada je prikazati ulogu snijega, koristi i štete te trend broja dana sa snijegom i maksimalnih visina snijega na Velebitu za visinske meteorološke postaje. U svrhu određivanja značaja snijega te analize trenda broja dana sa snijegom i maksimalnih visina snijega, provedeno je istraživanje ovog klimatskog elementa na tri meteorološke postaje unutar dva vegetacijska pojasa na sjevernom i srednjem Velebitu deskriptivnom statistikom podataka o broju dana sa snijegom i maksimalnih visina snijega uz korištenje Mann-Kendall trend testa i neparametarske Spearman Rank korelacije. Kao rezultat istraživanja, u pretplaninskom vegetacijskom pojasu zabilježen je statistički značajan trend smanjivanja broja dana sa snijegom i maksimalnih visina snijega