University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
2. Šumarska TREEbina
No full text2. Šumarska TREEbina u organizaciji Ureda za studente i unapređenje nastave Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.
Uvaženi gosti druge TREEbine FŠDT; Vanja Peleš mag. ing. urb.silv., književnica Ana Horvat, dipl. iur. i prof. dr. sc. Darko Bakšić
Spatial distribution of euroasian beaver (Castor fiber L.) and suggested protection measures aimed at sustainable coexistence with humans within Working unit "Varaždinske podravske forests"
No full textDo unatrag otprilike 150 godina dabar (Castor fiber L.) je bio domicilni član faune Hrvatske, a kako je nestao, reintroduciran je u njegova prirodna staništa od 1996. do 1998. godine, čime je ova vrsta vraćena na popis hrvatske faune i divljači. Dabar je vrsta koja je ujedno zaštićena i ugrožena, prema tome važnost osmišljavanja i donošenja te učinkovita provedba plana gospodarenja dabrom od krucijalne je važnosti za očuvanje staništa ove vrste. U cilju postizanja održivog suživota dabra i čovjeka, od jednake je važnosti pravovremeno provođenje mjera prevencije i zaštite kako bi se spriječile moguće štete koje dabar može prouzročiti. Cilj ovoga rada bio je - na temelju evidentiranih aktivnosti - utvrditi prisutnost i prostorni raspored dabrovih nastamba, procijeniti brojno stanje dabrove populacije te postojanja rizika od nastanka šteta na području obuhvata Gospodarske jedinice Varaždinske podravske šume. Ciljevi su također uključivali procjenu opasnosti (mala, umjerena, velika) od nastanka šteta kao posljedica dabrovih aktivnosti na istraživanom području te predlaganje adekvatnih mjera zaštite. Terestrički obilazak ukupno pet ploha (dužine 1,54 km), koji je uključivao pregled vodotoka te zone uskog obalnog pojasa (širine cca 20 m), utvrđena je prisutnost triju dabrovih nastamba, dva tunela, 80 dabrovih staza i pet brana. Na temelju utvrđenih znakova prisutnosti procijenjeno je da istraživano područje koristi ili da na njemu obitava približno 37 jedinki (potencijalno šest familija). Na većini transekata utvrđene su dominantno stare grizotine te slaba aktivnost dabrova. Najveća aktivnost dabrova utvrđena je na plohi 5 (transektu 5a). U ovisnosti od blizine objekata (poljoprivrednih površina, cesta, nasipa i dr.) na kojima bi dabrovi svojom aktivnošću mogli prouzročiti neki vid oštećenja, za dvije je plohe (Ploha 2 i Ploha 3) procijenjena potencijalno velika opasnost nastanka šteta, za dvije plohe (Ploha 4 i Ploha 5) procijenjena je umjerena opasnost te za jednu plohu mala opasnost (Ploha 1). Predložene mjere zaštite s obzirom na viđeno stanje na istraživanom području bile su: ograđivanje pojedinačnih stabala žičanom ogradom, ograđivanje poljoprivrednih usjeva (elektro) ogradom, primjena kamenih gromada na nasipima radi sprječavanje kopanja jama i tunela te sprječavanje začepljenja propusta konstrukcijom željeznog kaveza. Potencijalno nastale rupe i tunele na poljskim putevima također potrebno je ispuniti radi sprječavanja sekundarne štete. S obzirom da je na istraživanom području dabar konfliktna, ali ujedno i strogo zaštićena te ciljna vrsta ekološke mreže, poduzimanje odgovarajućih i racionalnih mjera zaštite i prevencije štete, temeljni je preduvjet je postizanja održivog suživota s čovjekom.About 150 years ago, the eurasian beaver (Castor fiber L.) was a native species of the Croatian fauna, and as it disappeared, it was reintroduced to its natural habitats from 1996. to 1998., which returned this species to Croatian fauna and wildlife list. The beaver is a species that is both protected and endangered, therefore the importance of designing and adopting and effectively implementing a beaver management plan is crucial for the preservation of the habitat of this species. In order to achieve sustainable coexistence between beaver and humans, it is equally important to implement prevention and protection measures in order to prevent possible damage that beavers can cause. The aim of this work - based on recorded beaver activities - was to determine the presence and spatial distribution of beaver lodges, to assess the quantity of the beaver population and the possible beaver-damage risk in the area of Varaždin Podravina Forest Management Unit. One of the aims was also to propose protection measures against the negative consequences of beaver activities and to. The objectives also included assessing the damage risk (low, moderate, high) as a result of beaver activities in the research area and proposing adequate protection measures. A terrestrial survey of five different plots (1.54 km in lenght), which included an inspection of the watercourse and the narrow coastal zone (approx. 20 m wide), determined the presence of three beaver lodges, two tunnels, 80 beaver trails and five dams. Based on recorded signs of beaver presence, it was estimated that the study area is inhabited by approximately 31 individuals (potentially around five families). On most transects at experimental plots, mainly old gnawing marks and low beaver activity were determined. The highest beaver activity was determined on plot 5 (transect 5a). Depending on the proximity of different objects (agricultural areas, roads, embankments, etc.) on which beavers could cause some type of damage through their activity, two plots (Plot 2 and Plot 3) were assessed as potentially high risk of damage, two plots (Plot 4 and Plot 5) were assessed as moderate risk, and one plot was assessed as low risk (Plot 1). Proposed protection measures within research area included fencing individual trees with a wire fence, fencing agricultural crops with an electric fence, using boulders on embankments to prevent digging pits and tunnels, and preventing clogging of culverts with the construction of an iron cage. Beaver holes and tunnels on roads also need to be filled in order to prevent secondary damage. Taking into account that the beaver is a “conflict species” within research area, but is also strictly protected and target species of the ecological network, taking appropriate and rational protection and damage prevention measures is a fundamental prerequisite for achieving sustainable coexistence with our own species
Determination of the working time structure in a primary wood processing company
No full textRad se bavi se analizom tehnološkog procesa u primarnoj preradi drva, s posebnim fokusom na strukturu radnog vremena. Istraživanje je provedeno u tvrtki Strizivojna hrast d.o.o., a cilj je bio odrediti udjele različitih kategorija radnog vremena u ukupnom vremenu rada. Korištena je metoda trenutačnih opažanja, pri čemu su promatrana radna mjesta u slučajno odabranim vremenskim razmacima. Rad se bavi različitim komponentama radnog vremena, kao što su osnovno tehnološko vrijeme, pomoćno vrijeme, glavno vrijeme obrade, dodatno vrijeme (uključujući osobno i stvarno dodatno vrijeme), te vrijeme izrade. Na temelju prikupljenih podataka izrađeni su izračuni i tablice koje prikazuju strukturu radnog vremena i dopunske koeficijente. Zaključak rada naglašava važnost točnih i realnih rezultata jer se oni koriste u planiranju proizvodnih kapaciteta.The paper deals with the analysis of the technological process in primary wood processing, with a special focus on the work structure time. The research was conducted in the company Strizivojna hrast d.o.o., and the goal was determine the shares of different categories of working time in the total working time. The method of current observations was used, whereby workplaces were observed in randomly selected time intervals. The paper deals with different components of working time, such as basic technological time, auxiliary time, main processing time, additional time (including personal and actual additional time), and production time. Calculations and tables showing the structure were made on the basis of the collected dana workinghours andadditional coefficients. The conclusion of the paper emphasizes the importance of accurate and realistic results because they are used in production capacity planning
Morphological variability of common hawthorn (Crataegus monogyna L.) and almond-leaved pear (Pyrus spinosa Forsk.) in Istria and northern Dalmatia
No full textOvaj završni rad istražuje morfološku varijabilnost listova i moguću hibridizaciju između dvije vrste iz porodice Rosaceae: običnog gloga (Crataegus monogyna Jacq.) i krušvine (Pyrus spinosa Forssk.). Ove dvije vrste su taksonomski povezane i ispunjavaju mnoge preduvjete za uspješnu hibridizaciju, što nas je potaknulo na istraživanje mogućnosti postojanja hibrida nazvanog ×Pyrocrataegus. Istraživanje je provedeno duž istočne obale Jadrana, gdje su obje vrste široko rasprostranjene i često rastu zajedno u otvorenim šumama te na rubovima šuma i napuštenim poljoprivrednim površinama. Ispitivanje morfološke varijabilnosti temeljilo se na morfometrijskoj analizi sedam populacija koristeći deset morfoloških svojstava listova. Općenito, rezultati su pokazali veliku varijabilnost unutar i između istraživanih populacija, kao i jasnu diferencijaciju između dviju vrsta. Istraživanjem je utvrđeno i nekoliko intermedijarnih jedinki, s listovima nalik krušvini i glogu, što je upućivalo na moguću hibridizaciju između istraživanih vrsta. Međutim, kako je ponekad heteroblastija prisutna u vrsta iz roda Pyrus, s izbojcima koji imaju režnjaste listove slične glogu, dimorfizam bi također mogao biti rezultat ponovnog pojavljivanja juvenilnih listova na odraslim biljkama putem pomlađivanja. Za donošenje konačnog zaključka o postojanju hibridnih jedinki između ove dvije vrste, u sljedećem istraživanju potrebno je uključiti DNA markere i mnogo veći uzorak, posebno morfološki intermedijarnih jedinki po populaciji
Methodology for determining the abundance of phytopathogenic fungi and other biotic and abiotic pests in plant protection survey in forestry in Croatia
No full textOd početka 80ih godina 20. st. Hrvatski šumarski institut (HŠI) (tada Šumarski institut), u okviru jedne od svojih djelatnosti, uključen je u praćenje brojnih abiotskih i biotskih ugroza koji mogu imati negativan utjecaj na stabilnost šumskih zajednica u državnim šumama Hrvatske. U okviru nekadašnje Dijegnozno-prognozne službe (DPS), a danas Izvještajno prognoznih poslova (IPP), HŠI - uz pomoć šumarske stručne operative (tvrke Hrvatske šume d.o.o) - participira u nastojanju održavanja stabilnosti šumskih ekosustava Hrvtske, na način da izvještava tj. dijagnosticira stanje vitalnosti šuma kroz utvrđivanje uzroka šteta, i determinaciju štetnog čimbenika te prognozira pojavnost štetnika ili daljnjega tijeka razvoja bolesti ili pak kretanja dinamike populacje štetnika i sl. Cilj ovog završnog rada jest pružiti pregled načina tj. metodologije utvrđivanja brojnosti fitopatogenih gljiva te ostalih biotskih i abiotskih štetnika za potrebe izrade IPP-a u šumarstvu Hrvatske. Važnost metodologije ogleda se u vjerodostojnosti podataka, a preispitivanje načina na koji se prikupljaju podaci o ugrozama kojima su šume izložene, dodatno je opravdano iz perspektive aktualnih ekoloških, (pr. klimatskih), ali i socioloških prilika koje stavljaju pred nas, i čitav živi svijet, sve više zahtjeve i brzu adaptaciju dinamičnim prilikama
Impact of long-lasting drought on photosynthesis of Croatian pedunculate oak (Quercus robur L.) provenance
No full textOvim radom istražen je utjecaj dugotrajne suše na stopu fotosinteze (asimilacije CO2) hrvatskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) s područja Koške, Repaša, Karlovca i Otoka. Istraživanje je provedeno na pomlatku uzgojenom iz sjeman koji je tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja bio izložen utjecaju urednog zaljevanja (kontrolni tretman) i utjecaju suše s ponovnim zalijevanjem (sušni tretman). U oba tretmana na istraživanim biljkama mjerena je stopa fotosinteze. Prema dobivenim rezultatima suša ima negativan utjecaj na stopu fotosinteze svih populacija (promatrano tijekom sušnog perioda) koja se nakon ponovnog zaljevanja i/ili popuštanja suše vrlo dobro oporavlja kod svih populacija, a najbolje kod populacije Repaš (promatrano tijekom post-sušnog razdoblja, nakon ponovnog zaljevanja)
CROFOR 2024; Croatian Forestry Forum : Aktualni izazovi u gospodarenju šumskim ekosustavima
No full textDrugi Croatian Forestry Forum održan je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije 22. ožujka 2024. na temu „Aktualni izazovi u gospodarenju šumskim ekosustavima“. Na panelu su sudjelovali: mr. spec. Krešimir Žagar dipl. ing., direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma d.o.o. dr. sc. Ivan Balenović, znanstveni savjetnik pomoćnik ravnateljice, predstojnik Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr. sc. Andreja Đuka, prodekanica šumarskog odsjeka Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Ivan Ambroš, direktor Centra kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj, Vinkovci Krasnodar Sabljić, dipl. ing. voditelj UŠP Vinkovci, Hrvatske šume d.o.o
Change in carbon stocks in forest ecosystems in the area of Srednji Velebit
No full textŠumski ekosustavi imaju vrlo važnu ulogu u globalnom ciklusu ugljika. Šumska vegetacija koristi ugljikov dioksid za fotosintezu te rastom i prirastom pohranjuje ugljik u samu vegetaciju, uz određenu pohranu u tlu, te pohranu u vidu mrtve organske tvari. Šume su spremnici ugljika i ključni su za ublažavanje klimatskih promjena. Sa šumskim ekosustavima na području Srednjeg Velebita gospodari se preborno i raznodobno. Cilj istraživanja je utvrditi promjene zaliha ugljika u različitim šumskim ekosustavima s obzirom na načine gospodarenja šumskim sastojinama. Modelirat će se rast i razvoj šumskih sastojina na vremenski period do 60 godina. Izračunati će se zaliha ugljika u nadzemnoj i podzemnoj biomasi, mrtvom drvu te promjene zalihe ugljika s obzirom na promjene u načinu gospodarenja sastojinama
Analysis of secondary crown pruning on sustainable long term development of urban trees
No full textStabla u urbanim sredinama imaju veliku važnost za gradsko stanovništvo zbog pozitivnog utjecaja na okoliš ublažavajući brojne negativne čimbenike prisutne u urbanom području. Jedan od važnijih postupaka njege drveća u urbanim sredinama je orezivanje krošnje. Cilj orezivanja krošnje kod stabala u urbanom području je razvitak i održavanje prirodnog habitusa krošnje čime se osiguravaju povoljne biomehaničke karakteristike i vitalnost stabala. Kod mnogih stabala u gradovima zbog nepravilno izvedenih i intenzivnih postupaka orezivanja krošnje, ona se nalaze u nepovoljnom i neprirodnom stanju. Posljedica takvog orezivanja razvoj je sekundarne krošnje koja habitusom ne odgovara prirodnoj krošnji vrste. Sekundarna krošnja kod analiziranih stabala podijeljena je u 3 skupine ovisno o broju razina grananja, odnosno stupnju razvoja krošnje.
Stabla 1. skupine: to su stabla sa slučajnim rašljama na dvije razine koja su u prošlosti bila šubarena ili ovršena, a njihova sadašnja sekundarna krošnja odstupa od klasičnih umjetnih oblika krošnje te usmjerenim orezivanjem teži prema (polu)prirodnom obliku krošnje. Stabla 2. skupine: to su stabla sa slučajnim rašljama na tri razine čija se krošnja nakon orezivanja većeg intenziteta u određenoj mjeri razvija prema (polu)prirodnom obliku. Stabla 3. skupine: su stabla sa slučajnim rašljama na četiri razine čija je krošnja nakon većeg intenziteta u određenoj mjeri razvija prema (polu)prirodnom obliku.
Za istraživanje su odabrane dvije vrste drveća: Celtis australis L. – obični koprivić i Platanus x hispanica Munchh. (Platanus x acerifolia) – javorolisna platana, hibridna platana.
Terensko istraživanje na stablima sa sekundarnom krošnjom je provedeno na tri lokacije: Lokacija 1-Drvored koprivića u ulici Murve (Novigrad), lokacija 2- Platane u Ulici Franje Markovića (Križevci) i lokacija 3- Drvored koprivića u Kolodvorskoj ulici i Ulici Starih statuta (Pula).
Usporedbom analiziranih drvoreda vidljivo je kako ona stabla kod kojih su orezivane pretežno manje grane (1. skupina, 2. skupina), kod kojih je intenzitet orezivanja bio manji (2. skupina) te koja imaju slobodniji podzemni prostor rasta imaju bolje zdravstveno stanje i bolje kalusiranje rana.
Kako bi očuvali stabla u urbanom okolišu potrebno je propisati odgovarajuće načine kojima bi se kod takvih stabala buduće orezivanje usmjerilo ka razvoju sekundarne krošnje koja je prvenstveno povoljna za stablo, ali i koja u najvećoj mjeri vrši pozitivne funkcije stabla u urbanoj sredini. Prema tome, oblik prirodnog habitusa stabla određuje smjer u kojem treba ići dugoročni razvoj stabla sa sekundarnom krošnjom, dok je cilj određen ograničenjima zatečenog stanja.Trees in urban environment are of great importance for the city population due to their positive impact on the environment, mitigating numerous negative factors present in urban area. One of the most important tree care procedure for trees in urban areas is pruning. The goal of tree pruning in urban areas is development and maintenance of natural crown habitus which ensures good biomechanical characteristics and vitality of the trees. Many trees in urban areas are in unnatural state due to improperly preformed and intensive pruning procedures. Consequence of tree pruning of that kind is presence of secondary crown that does not correspond to the natural tree crown habitus.
The secondary crown of the analyzed trees is divided into 3 groups depending on the number of branching levels, i.e. the degree of development of the canopy.
Trees of the 1st group: these are trees with random bifurcations on two levels that were pruned or pollarded in the past, and their current secondary crown deviates from the artificial forms of the crown and tends towards the (semi) natural form of the crown by directional pruning. Trees of the 2nd group: these are trees with random forks on three levels, the crown of which, after severe pruning intensity, develops to a certain extent according to its (semi) natural shape. Trees of the 3rd group: are trees with random forks on four levels, whose crown after severe pruning intensity develops to a certain extent according to its (semi) natural shape.
Two species of trees were chosen for the research: Celtis australis L. – European nettle tree and Platanus x hispanica Munchh. (Platanus x acerifolia) – sycamore, hybrid sycamore.
Field research on trees with a secondary canopy was conducted in three locations: Location 1 - European nettle tree alley in Murve Street (Novigrad), location 2 - Plane trees alley in Franje Markovića Street (Križevci) and location 3 - European nettle tree alley in Kolodvorska Street and Starih Statuta Street (Pula).
By comparing the trees in analyzed alleys, it is evident that, those trees where smaller branches were pruned (group 1, group 2), where the intensity of pruning was less (group 2) and which have more underground growth space have better health and better callusing of wounds.
In order to preserve trees in the urban environment, it is necessary to prescribe appropriate methods for future pruning goals of such trees with an aim to develop secondary crown that is favorable for the tree, but also enables better provision of ecosystem services of the urban tree. Therefore, the shape of the tree's natural habitus determines the direction in which the long-term development of the tree with the secondary crown should go, while the goal is determined by the limitations of the current state
European wildcat (Felis silvestris) managment in Republic of Croatia
No full textDivlja mačka (lat. Felis silvestris) vrsta je mačaka i jedan od važnih predatora u ekosustavu Republike Hrvatske. Ova srednje velika mačka naseljava raznolika staništa, od šumskih i planinskih područja do mediteranske makije, izbjegavajući pritom jadranske otoke. Specifična je po svom prugastom krznu koje joj omogućuje kamuflažu te kitnjastom repu s tamnim kolutovima. Divlja mačka vodi samotnjački način života i najaktivnija je noću, kada lovi male životinje poput glodavaca i ptica. U Hrvatskoj je njezina populacija ugrožena uslijed gubitka staništa, lova i križanja s domaćim mačkama, zbog čega je nužno očuvanje njenih prirodnih staništa i zaštita preostalih populacija. U ovome završnom radu analizirat ću biologiju, ekologiju i upravljanje populacijom divlje mačke te njezinu ulogu u šumama Hrvatske