University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Analysis of errors i the production of cut veneer by ABC method
No full textU suvremenim tržišnim uvjetima, tvrtke se svakodnevno nalaze u situacijama u kojima je potrebno racionalizirati proizvodnju. ABC metoda, poznata je pod različitim nazivima: ABC analiza, Pareto analiza, Pareto dijagram te Dijagram prioriteta. U ovom radu, prikazana je ABC metoda proizvodnog programa tvrtke koja se bavi preradom drva i proizvodnjom višeslojnih podova. Upotrebom ABC metode, analizirane su greške trupca koje nastaju tijekom tehnološkog procesa proizvodnje. Također, određeno je koji trupac ima najbolje iskorištenje u proizvodnji rezanog furnira
Trends in the number of Alpine Dachsbrackes in the Republic of Croatia according to the records of the Croatian Hunting Association : Systematics of dogs
No full textPrema FCI klasifikaciji pasa, alpski brak jazavčar spada u skupinu 6 – goniči, sekciju 2. –
krvosljednici. Ova pasmina izvrsnog osjetila njuha pogodan je za lov u gorskim područjima.
Međutim, podaci s terena govore kako se koristi i u ostalim regijama. U Hrvatskoj se ova
pasmina već dugo vremena koristi u lovu. No, ne zna se trend brojnosti i prostorna
distribucija uzgajivačnica te lovaca koji ga koristi. Stoga je svrha ovog završnog rada načiniti
analizu brojnosti ove pasmine tijekom posljednjih lovnih godina. Analizom će se usporediti
brojnost uzgajivačnica i registriranih pasa između Hrvatskog kinološkog i lovačkog saveza.According to the FCI classification of dogs, the Alpine Dachshund belongs to group 6 – hounds, section 2. –
blood descendants. This breed with an excellent sense of smell is suitable for hunting in mountainous areas.
However, data from the field shows that it is also used in other regions. In Croatia, this
the breed has been used in hunting for a long time. However, the number and spatial trend is not known
distribution of kennels and hunters who use it. Therefore, the purpose of this final paper is to make
analysis of the abundance of this breed during the last hunting years. The analysis will compare
the number of kennels and registered dogs between the Croatian Kennel and Hunting Association
ANALYSIS OF CLIMATE SENSITIVITY OF COMMON BEECH IN THE DINARIC ALPS
No full textAnaliza klimatske osjetljivosti obične bukve (Fagussylvatica) na području Dinarida istražuje reakcije ovog ekološki i ekonomski važnogstablana promjene klimatskihuvjeta, uključujućitemperatureioborine.Istraživanja pokazuju da obična bukva, iako prilagodljiva, postaje osjetljivija na klimatske stresove poput suše, osobito u južnim dijelovima Europe. Na temelju podataka dobivenih iz modela poput ClimateEU, analiza sezonskih varijacija i dugoročnih promjena ukazuje na smanjenje prirasta stabala u sušnim razdobljima i na porast učestalosti klimatskih ekstrema, što bi moglo značajno utjecati na ekosustavDinaridaubudućnosti
Looking for the best tool fixture for the CNC woodworking machine
No full textZagrijavanje alata glavni je čimbenik koji utječe na kvalitetu obrade. Alat je sa CNC strojem povezan prihvatnikom koji pomaže u odvodnji topline generirane prilikom obrade. U ovom diplomskom radu povedeno je istraživanje gdje se mjerila temperatura prihvatnika prilikom obrade višeslojne furnirske ploče. Korišteno je 12 vrsta prihvatnika različitih vrsta, izvedbi, elastičnih čahura, steznih matica i drugo. Obrada se vršila pri širini rezanja od 1 mm, 3 mm, 6 mm i 12 mmTool heating is the main factor affecting machining quality. The tool is connected to the CNC machine by a tool holder that helps transfer the heat generated during processing. In this thesis, research was conducted where the temperature of the tool holder was measured during the processing of a multi-layered veneer panel. 12 types of tool hoders of different types, designs, elastic bushings, clamping nuts and others were used. Processing was carried out at a cutting width of 1 mm, 3 mm, 6 mm and 12 mm
Influence of addition of lignin on properties and quality of wood pellets made from penduculate oak (Quercus robur L.) raw material
No full textS ciljem poboljšanja svojstava i kvalitete peleta ovim radom ispitan je utjecaj dodatka i povećanja dodatka lignina na svojstva i kvalitetu peleta od sirovine hrasta lužnjaka. Tj. cilj ovog rada je odrediti utjecaj dodatka i povećanja dodatka lignina na sadržaj vode, udio pepela, ogrjevnu vrijednost, mehaničku čvrstoću, nasipnu gustoću te dimenzije peleta za 0 %, 5 %, 10 %, 15 % i 20 % dodatka lignina u peletima od sirovine hrasta lužnjaka. Smjese za peletiranje pripremljene su miješanjem određenog udjela usitnjenog lignina s jednom litrom vode te dodavanjem sječki hrasta lužnjaka. Sadržaj vode određen je gravimetrijskom metodom, sadržaj pepela žarenjem peleta u mufolnoj peći, ogrjevna vrijednost izgaranjem u kalorimetru, mehanička izdržljivost pomoću pelet testera, nasipna gustoća pomoću posude protresanjem i vaganjem te duljina i promjer peleta pomoću pomičnog mjerila te mikrometra. Sadržaj vode peleta s dodatkom lignina veći je od kontrolnih peleta. Razlog može biti utjecaj lignina na usporavanje isparavanja vode pri peletiranju. Povećanjem dodatka lignina blago se povećava količina vode u smjesi jer dodavani lignin sadrži vodu. Sadržaj pepela peleta povećava se dodatkom i povećanjem dodatka lignina zbog korištenja nepročišćenog ili nedovoljno pročišćenog lignina te visokog udjela minerala u pšeničnoj slami iz koje je deriviran lignin. Dodatak lignina i povećanje njegovog udjela povećava donju ogrjevnu vrijednost pri 0 % vode jer lignin ima veću ogrjevnu vrijednost od drvne sirovine. Peleti s 5 %, 10 %, 15 % i 20 % dodatka lignina imaju redom 0,43 %, 0,87 %, 1,09 % i 1,30 % veću donju ogrjevnu vrijednost pri 0 % vode od kontrolnih peleta. Dodatak lignina povećava mehaničku izdržljivost peleta jer lignin ima ulogu vezivnog sredstva. No zbog veće mehaničke izdržljivosti i veće elastičnosti peleta dobivene dodavanjem lignina peleti se teže lome i manje su kompaktni zbog čega imaju manju nasipnu gustoću. Promjer peleta povećava se povećanjem dodatka lignina zbog elastične relaksacije peleta te mogućeg primanja vode iz zraka. Duljine peleta s dodatkom lignina veće su od duljine kontrolnog peleta radi veće mehaničke izdržljivosti. Moguća su poboljšanja u vidu smanjenja sadržaja vode peleta promjenom načina dodavanja lignina te smanjenja sadržaja pepela s čišćom sirovinom.With the aim of improving the properties and quality of the pellets, this work examined the influence of the addition and increase of the lignin addition on the properties and quality of pellets made from oak raw material. Aim of this work is to determine the influence of addition and increase of lignin addition on water content, ash content, calorific value, mechanical strength, bulk density and pellet dimensions for 0 %, 5 %, 10 %, 15 % and 20 % addition of lignin in oak pellets. Mixtures for pelletizing were prepared by mixing a certain proportion of chopped lignin with one liter of water and adding oak chips. Water content was determined using the gravimetric method, ash content using a muffle furnace, calorific value using a calorimeter, mechanical durability using a pellet tester, bulk density using a container by shaking and weighing, and pellet length and diameter using a sliding scale and a micrometer. The water content of pellets with added lignin is higher than that of control pellets. The reason may be the effect of lignin on slowing down water evaporation during pelleting. Increasing the addition of lignin slightly increases the water content because the added lignin contains water. The ash content of pellets increases with the addition and increase of lignin due to the use of untreated or insufficiently purified lignin and the high content of minerals in the wheat straw from which the lignin is derived. The addition of lignin and an increase in its content increases the lower heating value at 0% water because lignin has a higher heating value than wood raw materials. Pellets with 5%, 10%, 15% and 20% lignin addition have 0.43%, 0.87%, 1.09% and 1.30% higher lower heating value at 0% water than control pellets, respectively. The addition of lignin increases the mechanical durability of pellets because lignin acts as a binder. However, due to the greater mechanical strength and greater elasticity of the pellets obtained by adding lignin, the pellets are more difficult to break and are less compact, which is why they have a lower bulk density. The diameter of the pellets increases with increasing lignin addition due to elastic relaxation of the pellets and possible uptake of water from the air. The lengths of the pellets with added lignin are greater than the length of the control pellet due to greater mechanical strength. Improvements are possible in terms of reducing the water content of the pellets by changing the method of adding lignin and reducing the ash content with cleaner raw materials
Stocks and stock changes of carbon in dead organic matter and soil in Croatia's forests
No full textRepublika Hrvatska potpisnica je Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Kyotskog protokola i Pariškog sporazuma prema kojima se obvezala jednom godišnje izraditi i dostaviti Nacionalno izvješće o inventaru stakleničkih plinova (engl. National Greenhouse Gas Inventory Report, NIR). Promjene zaliha ugljika u šumskim ekosustavima obračunavaju se u sektoru „Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo” (engl. Land Use, Land-Use Change and Forestry, LULUCF) za pet pohraništa ugljika: nadzemna i podzemna živa biomasa, mrtvo drvo, šumska prostirka i organska tvar tla. Procjena promjena zaliha ugljika u mrtvom drvu, šumskoj prostirci i tlu često je izostavljena zbog nedostatka dostupnih podataka i faktora promjene zaliha ugljika. Glavni cilj ovog istraživanja je omogućiti unaprjeđenje procjene zaliha u mrtvom drvu i šumskoj prostirci te procjene zaliha i promjena zaliha ugljika u mineralnom dijelu tla u šumama Republike Hrvatske. Ovo istraživanje uključuje postavljanje terenskog istraživanja za mrtvo drvo za deset vrsta drveća u tri biogeografske regije u Republici Hrvatskoj; sastavljanje nove nacionalne baze podataka o šumskoj prostirci; validaciju procesnog modela Biome-BGCMuSo (BBGCMuSo) verzija 4.0 za procjenu nacionalnih zaliha ugljika u mineralnom dijelu tla do dubine od 30 cm (SOC30), i treću izmjeru SOC30-a u pokusu kronosekvence hrasta lužnjaka, koja je zajedno sa dvije prethodne izmjere, poslužila za validaciju novije verzije modela BBGCMuSo v.6.2 za procjenu promjena zaliha SOC30-a. Zaliha ugljika u mrtvom drvu u Republici Hrvatskoj, procijenjena u ovom radu, manja je za 11–27 % u odnosu na vrijednost koja se trenutno koristi u NIR-u Republike Hrvatske. Korištenje nove nacionalne baza podataka o zalihama ugljika u šumskoj prostirci može povećati odlive CO2 iz ovog pohraništa ugljika za 5 % u odnosu na vrijednost koja se trenutno koristi u NIR-u Republike Hrvatske. Model BBGCMuSo može uspješno reproducirati prosječne zalihe SOC30-a za stratume šumskog zemljišta koji se koriste u NIR-u Republike Hrvatske, šume listača i šume četinjača, ali pri detaljnijoj stratifikaciji rezultata na razinu stratuma šumskog zemljišta × biogeografska regija smanjena je točnost modela. Kalibracija BBGCMuSo modela v.6.2 naglašava važnost korištenja skupova podataka različite vremenske rezolucije u kalibraciji procesnih modela. U šumi hrasta lužnjaka, predstavljenoj pokusom kronosekvence, trendovi izmjerenog i modeliranog SOC30-a, iako statistički neznačajni, suprotnog su smjera (negativan za izmjereni i pozitivan za modelirani SOC30). Dobiveni rezultati potencijalno mogu pridonijeti unaprjeđenju izračuna u NIR-u Republike Hrvatske.The Republic of Croatia, as a signatory country of the United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), Kyoto Protocol and Paris Agreement, has committed to annually report on greenhouse gas (GHG) emissions and removals in its National GHG Inventory Report (NIR). In the forest ecosystems, carbon stock changes need to be accounted for under the Land Use, Land-Use Change and Forestry (LULUCF) sector for five ecosystem carbon pools: above- and below-ground live biomass, dead wood (DW), forest floor and soil organic matter (SOM). The estimation of carbon stock changes in DW, forest floor and SOM pools is often omitted due to a lack of available activity data and carbon stock change factors. The main aim of this research is to facilitate the improvement of estimates of carbon stocks in DW and forest floor, as well as carbon stocks and carbon stock changes in SOM in forest ecosystems in Croatia. This research includes the implementation of a field experiment on DW for ten forest tree species distributed across three biogeographical regions (BGR) in Croatia; a compilation of a new national dataset on forest floor; a validation of the process-based model Biome-BGCMuSo (BBGCMuSo) version 4.0 for estimating national soil organic carbon stocks down to 30 cm depth (SOC30), and a third measurement of SOC30 in pedunculate oak chronosequence that will be used, with previous two measurements, for validation of the newest model version BBGCMuSo v.6.2 for estimating SOC30 changes. The estimate of carbon stock in the DW pool from this study is lower by 11–27% compared to the value currently used in the Croatian NIR. A newly compiled national database on forest floor carbon stocks can facilitate the increase of net CO2 removals for 5% under this carbon pool in the Croatian NIR. BBGCMuSo v.4.0 model was shown to be suitable for the estimation of the overall mean of SOC30 for deciduous and coniferous Forest land strata reported in the Croatian NIR, but disaggregation of the results with respect to biogeographical region decreased model accuracy. Calibration of the BBGCMuSo model v.6.2 highlights the importance of using different temporal resolution datasets in calibration of process-based models. In the pedunculate oak forest, represented by the chronosequence experiment, although there is no disagreement in trends between the measured and modelled SOC30, the trends were divergent (negative for measured and positive for modelled SOC30). The obtained results have the potential to contribute to the improvement of calculations in Croatian NIR
Protected saproxylic entomofauna of Bosiljevo castle forest park area
No full textU dvorcu Bosiljevo, povijesno važnom spomeniku parkovne arhitekture, gotovo dva stoljeća živjeli su Frankopani sve do 1671. godine kada su Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski pogubljeni u Bečkom Novom Mestu. Diplomski rad bit će dio suradnje FŠDT s Javnom ustanovom Natura Viva u Karlovcu koja gospodari parkom površine 9,67 ha. Cilj rada je pregledom park šume utvrditi prisutnost zaštićene saproksilne entomofaune na području parka s naglaskom na vrstama (Cerambyx cerdo, Lucanus cervus, Morimus funereus)
The role of decay fungi in declining narrow-levaed ash stands
No full textPoljski je jasen (Fraxinus angustifolia) posljednjih 13 godina najugroženija vrsta drveća u Hrvatskoj. Početak odumiranja uzrokovanog bolešću antraknoze i raka jasena zabilježen je 2011. godine, a koincidira s pojavom gljive Hymenoscyphus fraxineus. S obzirom da sastojine u kojima pridolazi kao glavna vrsta drveća prekrivaju više od 30 000 ha, posljedice njegovog odumiranja očituju se ogromnim ekološkim, biološkim i ekonomskim problemima. Osim navedene, oboljenja i odumiranje stabala uzrokuju i brojne druge vrste gljiva, a jedna od skupina jesu i gljive truležnice. Istraživanjem provedenim kroz dvije godine na području uprava šuma Zagreb, Sisak, Nova Gradiška i Vinkovci pregledano je 1000 živih stabala te utvrđena prisutnost gljiva truležnica, opservacijom njihovih plodišta, na njih 193. Ta stabla pokazuju stanovite simptome djelovanja gljiva truležnica, kao što su osipanje krošnje, puknuća kore, trulež debla i korijena. Najčešće evidentirane gljive jesu Coprinellus sect. micacei, Ganoderma adspersum, G. applanatum, G. resinaceum, Lentinus tigrinus te Schizopora paradoxa. Spomenuti taksoni uzrokuju teške simptome bolesti, a njihov učinak na poljski jasen pokazuju i posljedice nevremena 19. srpnja 2023. nakon kojeg se izvaljuje veliki broj stabala koja su sva redom na sebi imala plodišta barem jedne od tih vrsta. Zanimljivi su i nalazi nekih vrsta gljiva koje se obično ne smatraju parazitima, a ovim istraživanjem su potvrđene na živim stablima. To su Abortiporus biennis, Coprinellus micaceus, Coprinellus disseminatus, Daldinia concentrica, Phleogena faginea te Pallidohirschioporus biformis. Zaključno s time, gljive truležnice su uz već spomenutu bolest Hymenoscyphus fraxineus najveći biotski čimbenik koji dovodi do odumiranja poljskog jasena u Hrvatskoj.The narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia) has been the most endangered tree species in Croatia for the past 13 years. The onset of dieback caused by the disease anthracnose and ash dieback was reported in 2011, coinciding with the appearance of the fungus Hymenoscyphus fraxineus. Given that the stands where it is the dominant tree species cover more than 30,000 hectares, the consequences of its decline result in enormous ecological, biological, and economic problems. Besides the H. fraxineus, tree dieback is also contributed by numerous other fungal species, including decay fungi. In a two-year study conducted in the forest management areas of Zagreb, Sisak, Nova Gradiška, and Vinkovci, 1,000 living trees were inspected, and the presence of decay fungi was confirmed on 193 of them by observing their fruiting bodies. These trees exhibit certain symptoms of the effects of decay fungi, such as crown transparency, bark cracks, trunk and root decay. The most frequently recorded fungi were Coprinellus sect. micacei, Ganoderma adspersum, G. applanatum, G. resinaceum, Lentinus tigrinus, and Schizopora paradoxa. These taxa cause severe disease symptoms, and the impact on narrow-leaved ash was evident after the storm on July 19, 2023, which led to the uprooting of a large number of trees, all of which had fruiting bodies of at least one of these species. Interesting findings also include some fungal species that are not typically considered parasites, but were confirmed on living trees during this study. These are Abortiporus biennis, Coprinellus micaceus, Coprinellus disseminatus, Daldinia concentrica, Phleogena faginea, and Pallidohirschioporus biformis. In conclusion, decay fungi, along with the disease caused by Hymenoscyphus fraxineus, are the most significant biotic factors leading to the dieback of narrow-leaved ash in Croatia
Determining the sound absorption coefficient of a multi-layer wall
No full textSvijest o prednostima zelene gradnje, drvu i materijalima na bazi drva daje prednost primjene u mnogim industrijskim granama, zbog čega se nameće potreba za bržim i preciznijim određivanjem njihovih akustičnih svojstava. U ovom diplomskom radu pomoću impedancijske cijevi odredit će se koeficijent apsorpcije zvuka višeslojnog zida u frekventnom rasponu od 50 do 1600 Hz. Zid se sastoji od osam slojeva: dva sloja sendvič ploče, dva sloja OSB ploče, dva sloja staklene vune i dva sloja furnirske ploče. Odredit će se koeficijent apsorpcije zvuka za svaki sloj zasebno.Awareness of the advantages of green construction, wood and wood-based materials gives preference to application in many industrial branches, which is why there is a need for faster and more precise determination of their acoustic properties. In this thesis, the sound absorption coefficient of a multi-layer wall in the frequency range from 50 to 1600 Hz will be determined using impedance tubes. The wall consists of eight layers: two layers of sandwich panels, two layers of OSB panels, two layers of glass wool and two layers of plywood panels. The sound absorption coefficient will be determined for each separate layer
Change in carbon stocks in forest ecosystems in the area of Srednji Velebit
No full textŠumski ekosustavi imaju vrlo važnu ulogu u globalnom ciklusu ugljika. Šumska vegetacija koristi ugljikov dioksid za fotosintezu te rastom i prirastom pohranjuje ugljik u samu vegetaciju, uz određenu pohranu u tlu, te pohranu u vidu mrtve organske tvari. Šume su spremnici ugljika i ključni su za ublažavanje klimatskih promjena. Sa šumskim ekosustavima na području Srednjeg Velebita gospodari se preborno i raznodobno. Cilj istraživanja je utvrditi promjene zaliha ugljika u različitim šumskim ekosustavima s obzirom na načine gospodarenja šumskim sastojinama. Modelirat će se rast i razvoj šumskih sastojina na vremenski period do 60 godina. Izračunati će se zaliha ugljika u nadzemnoj i podzemnoj biomasi, mrtvom drvu te promjene zalihe ugljika s obzirom na promjene u načinu gospodarenja sastojinama