Digital Repository of Music Academy
Not a member yet
3080 research outputs found
Sort by
Stojan Stojanov Gančev, life and work
No full textStojan Stojanov Gančev (Ajtos, Bugarska, 28. 12. 1929. – Zagreb, 25. 12. 2018.) bio je operni pjevač (dramski tenor) te vokalni pedagog. Svoje formalno glazbeno obrazovanje je započeo 1954. godine na Muzičkoj akademiji u Sofiji u klasi profesora Hrista Brmbarova. Već 1957. je debitirao u Državnom glazbenom kazalištu u Sofiji u opereti Eine Nacht in Vendig Johana Straussa. Na opernoj sceni je po prvi puta nastupio kao Rodolfo u La bohѐme 1960. godine u Državnoj operi u Varni gdje je bio zaposlen sve do 1964. Ujesen iste godine je postao član Makedonskog narodnog kazališta, a 1969. član Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu gdje je djelovao kao solist do umirovljenja 1994. Osim angažmana u HNK-u u Zagrebu, bio je i stalan gost beogradske, novosadske, skopske, ljubljanske, osječke i sarajevske Opere s kojima je realizirao niz uspješnih projekata, a odlazio je i na gostovanja izvan granica tadašnje Jugoslavije. U karijeri je otpjevao više od 50 uloga, a one prema kojima je ostao najprepoznatljivi su: Otello (Otello), Radamѐs (Aida), Manrico (Il trovatore), Pollione (Norma), Herman (Pikovaja dama), Edgardo (Lucia di Lammermoor).
Ovaj rad se bavi kronološkim prikazom njegovog života, umjetničkog te pedagoškog djelovanja. Podaci o Stojanovljevom životu te umjetničkoj karijeri su izneseni paralelno na temelju njegove biografije koju je napisala Marija Barbieri za svoju knjigu Bugarski pjevači na hrvatskoj opernoj sceni koja je nadopunjena korištenjem arhivskih izvora, novinskih napisa i obiteljskih priča. Za potrebe ovog rada korištena je arhivska građa sa sljedećih lokacija: Državna agencija „Arhivi“ u Sofiji, Državni arhiv Varna, Arhiv Narodnog pozorišta Sarajevo, Muzej Narodnog pozorišta Beograd, Arhiv Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, Arhiv Hrvatskog narodnog kazališta Osijek te Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU Zagreb. Obrađeni podaci svjedoče o važnosti ovog umjetnika za kazališni život na području bivše Jugloslavije u drugoj polovici 20. stoljeća, a mogu poslužiti i za daljnja istraživanja Stojanovljeva života i djelovanja, kao i hrvatskog glazbenog i kazališnog života općenito.Stojan Stojanov Gančev (Ajtos, Bulgaria, December 28, 1929 – Zagreb, December 25, 2018) was an opera singer (dramatic tenor) and vocal pedagogue. He began his formal musical education in 1954 at the Music Academy in Sofia under the guidance of Professor Hristo Brmbarov. Already in 1957, he made his debut at the State Music Theatre in Sofia in Johann Strauss's operetta Eine Nacht in Venedig. He first appeared on the opera stage as Rodolfo in La bohème in 1960 at the State Opera in Varna, where he was employed until 1964. In the fall of the same year, he became a member of the Macedonian National Theatre, and in 1969, a member of the Croatian National Theatre Opera in Zagreb, where he worked as a soloist until his retirement in 1994. In addition to his engagement at the Croatian National Theatre Opera in Zagreb, he was a frequent guest at the opera houses in Belgrade, Novi Sad, Skopje, Ljubljana, Osijek, and Sarajevo, collaborating on numerous successful projects. He also participated in international tours outside the former Yugoslavia. Throughout his career, he performed more than 50 roles. Some of his most outstanding roles are: Otello (Otello), Radamès (Aida), Manrico (Il trovatore), Pollione (Norma), Herman (Pikovaja dama), and Edgardo (Lucia di Lammermoor).
This work provides a chronological overview of his life, as well as his artistic and pedagogical activities. Information about Stojanov's life and artistic career is presented in parallel based on his biography written by Marija Barbieri for her book Bugarski pjevači na hrvatskoj opernoj sceni and supplemented by archival sources, newspaper articles, and family stories. The research material for this work was gathered from the following locations: State Agency "Archives" in Sofia, State Archive Varna, National Theatre Sarajevo Archive, Museum of the National Theatre Belgrade, Croatian National Theatre Zagreb Archive, Croatian National Theatre Osijek Archive, and the Department for the History of Croatian Theatre at the Institute for Croatian Literature, Theatre, and Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb. The processed data bears witness to the significance of this artist for the theatrical life in the former Yugoslavia during the second half of the 20th century, and it can serve as a basis for further research into Stojanov's life and activities, as well as Croatian musical and theatrical life in general
Fantasy in piano literature
No full textPregled najznačajnijih fantazija u klavirskoj literaturi predstavljen je kroz izdvajanje elemenata karakterističnih fantaziji pojedinog stilskog razdoblja. U baroku fantazija je oblikovana u manjoj formi, služi kao improvizacijski oblik određen formom, najčešće kao uvod u veće djelo (fantazija i fuga kod Bacha), dok je u razdoblju klasike fantazija usko vezana uz sonatni oblik. Kasnije, Beethoven predstavlja novu ideju fantazije kojom ujedinjava višestavačno djelo, također vezano uz sonatu. Stjecanjem popularnosti u razdoblju romantizma, fantazija predstavlja novu slobodu izražavanja te se u njemu potpuno odmiče od sonatnog oblika, osim kod Schuberta.The overview of the most important fantasies in piano literature is presented through seclusion of elements that are characteristic to fantasies of certain stylistic periods. In baroque, fantasy was formed in a smaller form, and it serves as an improvisational genre determined by the shape, most often as an introduction to a larger work (Bach's fantasy and fugue), while in the classical period fantasy was closely related to the sonata form. Later, Beethoven introduced a new idea of fantasy that unifies the multi-movement work, also related to the sonata. Gaining popularity in the period of romanticism, fantasy represents a new freedom of expression, and it completely departs from the sonata form, except for Schubert
Registers and passages of the singing voice
No full textGlavna okosnica diplomskog rada pod naslovom Registri i passaggi pjevačkoga glasa pokušaj je da se detaljno raščlane svi registri ljudskog glasa s ciljem postizanja ujednačenosti. Ovu kompliciranu temu koja je posebno važna za operne pjevače pokušala sam kroz različite autore svesti na ono za što mislim da je najbliže mom stavu i razmišljanju. Iako se mišljenja autora razlikuju, sve zaključke o anatomskim, fiziološkim i tehničkim karakteristikama i mogućnostima moguće je donekle dokučiti i spoznati analizom vlastitog iskustva. Uvidom u karakteristike koje se pojavljuju učestalo i konzistentno kod neiskusnih pjevača prilikom nepravilne upotrebe prijelaza među registrima, tj. passaggia moguće je odrediti mehanizme kojima možemo pomiriti i premostiti razlike između teške i lake registracije u glasu. Započet ću pojašnjenjem pojmova registar i passaggio, te njihovim razvojem kroz povijest, a nakon toga se malo detaljnije baviti postupcima bitnim za rješavanje problema vezanih uz njih.The main focus of the thesis entitled Registers and Passaggi of the Vocal Voice is to analyze in detail all the registers of the human voice in order to achieve vocal unity. This is a complex topic that is particularly important for opera singers, so through analyzing various authors, I have attempted to distill the information that is closest to my own beliefs and thoughts. While opinions among authors may differ, conclusions regarding anatomical, physiological, and technical characteristics and possibilities can be partly discerned and understood through personal experience. By examining the characteristics that frequently and consistently appear in inexperienced singers when improperly using passaggio, it is possible to determine mechanisms that can reconcile and bridge the differences between heavy and light vocal registration. I will begin by explaining the terms voice registers and passaggio, as well as their development throughout history, and then delve a bit more into the pedagogical procedures that are important for resolving issues related to them
Mental preparation for public performance
No full textSastavni dio svakog glazbenika podrazumijeva i javni nastup, odnosno izvedbu pred publikom. U ovome radu ću istražiti koliko je važna mentalna priprema za javni nastup, odnosno koliko mentalnim radom možemo poboljšati postupak vježbanja i nastupanja. Bavit ću se i tremom kao pojavom kod glazbenika te istražiti koliko mentalni rad može utjecati na psihičke i fizičke simptome treme. Proučit ću i razne metode za smanjivanje treme, kako pred sam nastup, tako i one koje se mogu prakticirati u svakodnevnom vježbanju. Istražit ću i u kolikoj mjeri motivacija utječe na proces pripreme za javni nastup i na koji način se suočiti s mogućim posljedicama neuspjeha.An integral part of any musician is public performance, that is, performing in front of an audience. In this paper, I will explore the importance of mental preparation for public performance, that is, how much mental preparation can improve the practice and performance process. In addition, I will address the phenomenon of stage fright and examine the extent to which mental work can influence the psychological and physical symptoms of stage fright. I will also examine various methods of reducing nervousness, both before the performance itself and those that can be used in daily practice. Also, I will explore the extent to which motivation affects the process of preparing for a public performance and how to deal with the possible consequences of failure
Matej Mihaljević, violina : diplomski ispit
No full textPrvi i drugi dio diplomskog ispita Mateja Mihaljevića (violina), studenta Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi dio ispita održan je na Muzičkoj akademiji u dvorani Lhotka 12. 6. 2023.
Program: J. S. Bach: Partita br. 2 u d molu (Chaconne); 2. Johannes Brahms: Koncert za violinu i orkestar u D- duru, Op. 77 (Allegro non troppo – Adagio – Allegro giocoso, ma non troppo vivace).
Drugi dio ispita održan je na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 26. 6. 2023.
Program: 1. Wolfgang Amadeus Mozart: Koncert za violinu i orkestar u A-duru, K.219 (I.st Allegro aperto-adagio-alegro aperto); 2. Tomislav Uhlik: Djetinjasta sonata za violinu i klavir; 3. Eugène Ysaÿe: Sonata za violinu solo u d-molu op. 27, „Ballade“; 4. César Franck: Sonata za violinu i klavir u A-duru.
Klavirska pratnja: Tibor Naglić, v. umj. sur. Mentor: izv. prof. art. Marco Graziani
The impact of music therapy on people suffering from malignant diseases
No full textTema diplomskog rada sadržana je u naslovu: Utjecaj muzikoterapije na osobe oboljele od malignih bolesti. Muzikoterapija se ponajprije koristi u liječenju psihičkih poremećaja i psihičkih bolesti, no ona uvelike pomaže osobama koje su doživjele moždani udar, imaju poteškoća sa sluhom, boluju od malignih bolesti i dr. U prvom dijelu diplomskog rada govori se općenito o malignim bolestima, navedene su neke od vrsta malignih bolesti te ponešto o svakoj od njih (simptomi, kako nastaju, koje organe zahvaćaju itd.) i tretmani liječenja istih. Srednji dio diplomskog rada obuhvaća muzikoterapiju kao paramedicinsku disciplinu. Govorit će se o nastanku muzikoterapije te razvoju kroz njenu povijest, definirati će se što muzikoterapija jest, metode kojima se muzikoterapeuti služe tijekom tretmana te kako muzikoterapija utječe na ljudski organizam. Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti i pronaći
odgovor na pitanje kako muzikoterapija pomaže pacijentima u suočavanju s malignom bolesti, emocijama, kako i na koji način pomaže bolesniku podnijeti bol koju prouzrokuje maligna bolest, te kako utječe na kvalitetu bolesnikovog života.The topic of the thesis is contained in the title: The influence of music therapy on people suffering from malignant diseases. Music therapy is primarily used in the treatment of mental disorders and mental illnesses, but it greatly helps people who have suffered a stroke, have hearing problems, suffer from malignant diseases, etc. In the first part of the thesis, malignant diseases are discussed in general, some are listed from the types of malignant diseases and something about each of them (symptoms, how they occur, which organs they affect, etc.) and treatments for treating them. The middle part of the thesis includes music therapy as a paramedical discipline. The origin of music therapy and its development through its history will be discussed, what music therapy is, the methods used by music therapists during treatment and how music therapy affects the human body will be defined. The aim of this thesis was to investigate and find an answer to the question of how music therapy helps patients in dealing with malignant diseases, emotions, how and in what way it helps the patient bear the pain caused by malignant disease, and how it affects the patient's quality of life
Lucija Družinec, flauta : drugi dio diplomskog ispita
No full textPrvi dio snimke drugog dijela diplomskog ispita Lucije Družinec (flauta), studentice Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ispit je održan na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 21. 6. 2023. Klavirska pratnja: Viktor Čižić, umj. sur. Mentor: nasl. red. prof. art. Renata Penezić. Program: 1. Vito Žuraj: Tango; 2. Lowell Liebermann: Sonata za flautu i klavir op. 23 (Lento con rubato – Presto energico); 3. Luciano Berio: Sequenza za flautu solo; 4. Sergej Sergeevič Prokofʹev: Sonata za flautu i klavir op. 94 (Moderato – Scherzo – Andante – Allegro con brio)
The Magic Flute with special reference to the role of Tamino
No full textOperu Čarobna frula skladao je Wolfgang Amadeus Mozart 1791. godine, a libreto je napisao Emanuel Schikaneder. Ovo glazbeno – scensko djelo u dva čina skladano je u formi Singspiela, tradicionalnog oblika njemačke opere koji između pjevanih arija ima umetnute govorne dijelove. Navedena opera obiluje mističnim elementima, metaforama i simbolikom, a detaljnijom analizom djela možemo primijetiti brojne značajke pokreta Slobodnih zidara čiji su članovi bili obojica – skladatelj i libretist. Glavna tenorska uloga u ovoj operi jest princ Tamino. Pokušavajući spasiti ljubav svog života dolazi do prosvjetljenja i saznanja koja mu iscrtavaju davno znanu činjenicu kako nije sve crno – bijelo te nikada ne smijemo uzeti činjenice „zdravo za gotovo“ bez promišljanja. Ovaj rad zamišljen je kao sažet biografski opis Mozartova života, analiza opere i simbolike koju ona sakriva u sebi te kratki pregled vokalno – tehničkih zahtjeva uloge Tamina.Opera The Magic Flute was composed by Wolfgang Amadeus Mozart in 1791. The libretto was written by Emanuel Schikaneder. This musical and scenic work is a Singspiel, a traditional form of German opera which has spoken parts inserted between sang arias, consisting of two acts. The above opera is full of mystical elements, metaphors and symbolism and whit a detailed analysis we can also notice numerous features of the Freemasonry movement whose members were both the composer and the librettist. The main tenor part in this opera is the one of prince Tamino. Trying to save the love of his life, he comes to an enlightenment and knowledge that underline the old – known fact that not everything is black and white and that we can never take facts for granted and not reflect on them. This paper is intended as a summarised description of Mozart’s life, an analysis of the opera and the symbolism that it hides and a short overview of the vocal and technical requirements of Tamino's role
Lovro Ticl, truba : prvi dio diplomskog ispita
No full textDrugi dio snimke prvog dijela diplomskog ispita Lovre Ticla (truba), studenta Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ispit je održan na Muzičkoj akademiji u dvorani Huml 6. 4. 2023. Klavirska pratnja: Linda Mravunac-Fabijanić, umj. sav. Mentor: red. prof. art. Dario Teskera. Program: 1. Joseph Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru (Hob. VII/1); 2. Orkestralna sola
Formal analysis of Scriabin's sonata op. 6
No full textU ovom radu će se govoriti o prvoj od deset Skrjabinovih sonata za klavir. Cilj je pojasniti i detaljno prikazati formalnu i harmonijsku analizu svakog zasebnog stavka. Kroz navedenu analizu, rad će se baviti tehničkim i pijanističkim poteškoćama, kao i interpretativnim pitanjima. U narednim poglavljima će biti govora i o Skrjabinovom životu, njegovom radu i djelu, kao i par riječi o interpretacijama i osobnom mišljenju o sonati opus 6.This work will discuss the first of ten Scriabin's piano sonatas. The aim is to explain and provide a detailed presentation of the formal and harmonic analysis of each individual movement. Through the mentioned analysis, the paper will address technical and pianistic challenges, as well as interpretative questions. The following chapters will also touch upon Scriabin's life, his and oeuvre, as well as a few words on interpretations and personal opinions regarding sonata opus 6