Digital Repository of Music Academy
Not a member yet
3080 research outputs found
Sort by
Lucija Marinović, viola : prvi dio diplomskog ispita
No full textTreći dio snimke prvog dijela diplomskog ispita Lucije Marinović (viola), studentice Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ispit je održan na Muzičkoj akademiji u dvorani Huml 4. 9. 2023. Klavirska pratnja: Tibor Naglić, v. umj. sur. Mentor: prof. art. Krešimir Petar Pustički
Josip Boštjančić, violončelo : prvi dio diplomskog ispita
No full textPrvi dio diplomskog ispita Josipa Boštjančića (violončelo), studenta Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.
Ispit je održan na Muzičkoj akademiji u dvorani Stančić 22. 9. 2023.
Klavirska pratnja: Domagoj Gušćić, v. umj. sur.
Mentor: nasl. doc. Branimir Pustički
Program: 1. Ludwig van Beethoven: Sonata za violončelo i klavir br. 3 u A-duru, op. 69 ; 2. Niccolò Paganini: Varijacije na Moses temu ; 3. Miroslav Šlik: Elegija za violončelo i klavir
Ela Radman Mršić, violončelo : drugi dio diplomskog ispita
No full textTreći dio snimke drugog dijela diplomskog ispita Ele Radman Mršić (violončelo), studentice Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.
Ispit je održan na Muzičkoj akademiji u dvorani Huml 27. 6. 2023.
Klavirska pratnja: Nadia Varga Modrić, v. umj. sur.
Mentor: prof. art. Krešimir Lazar
Program: 1. Gaspar Cassadó: Ples zelenog đavla ; 2. Vlado Sunko: Ispovid šesta ; 3. Sergej Rahmaninov: Sonata za violončelo i klavir u g-molu, op. 19 (Lento-Allegro moderato – Allegro scherzando – Andante – Allegro mosso
Application of popular music in formal and informal learning contexts on the example of the album Bookends by Simon and Garfunkel
No full textRad se bavi raščlambom formalnih, neformalnih i informalnih konteksta učenja glazbe s naglaskom na ulogu popularne glazbe u obrazovanju mladih. Cilj rada je pridonijeti osvještavanju i razvoju raznih mogućnosti primjene pedagogije popularne glazbe različitim kontekstima cjeloživotnog učenja. Za primjer je korišten kultni album Bookends američkog dua Simon & Garfunkel, konceptualno djelo iz 1960-ih čije su svevremenske teme i danas aktualne. U radu se daju prijedlozi pedagoških rješenja za njegovu primjenu u školama, radionicama nastalima u sklopu kreativnih partnerstva u zajednici, a napravljena je i edukativna glazbena radijska emisija za mlade koja je emitirana na zagrebačkom Radiju Student. Uz nju je provedeno kvalitativno istraživanje s mladima kako bi se utvrdilo postoji li edukativni potencijal radijskih emisija u glazbenom životu mladih.This thesis deals with the analysis of formal, non-formal and informal contexts of music learning with an emphasis on the role of popular music in youth education. Its’ goal is to contribute to the development of applying popular music pedagogy to different lifelong learning contexts. Simon & Garfunkel’s album Bookends was used as an example. A conceptual piece whose timeless themes are still relevant today. This thesis also offers suggestions for pedagogical solutions for its application in school and workshops created as part of creative partnerships in the community. For the purposes of this paper, an educational radio show for young people was made and broadcast on Radio Student, a local student radio station based in Zagreb. Alongside it, qualitative research was conducted to determine whether educational potential of radio broadcasts exists in the musical life of young people
Differences in the interpretation of Chopin's Preludes on the piano of his era and the modern piano
No full textPreludiji op. 28, Fryderyka Chopina, zbirka je koja sadrži 24 preludija u svim dur i mol tonalitetima. Objavljena je u lipnju 1839. godine, a skladana je na klaviru potpuno drugačijem od današnjeg. Karakteristike tog klavira i usporedba s modernim klavirom prikazani su u ovome radu. Predočena je interpretativna analiza svih preludija i uspoređene su dvije referentne izvedbe na dva različita klavira. Jedna je izvedba na Erardu iz 1839., a druga na klaviru Steinway & Sons modela D. Cilj rada bio je omogućiti uvid u zvuk i interpretaciju Preludija približan onome koji je Chopin čuo te ga usporediti s današnjim zvukom.The Preludes, Op. 28 by Fryderyk Chopin is a collection that consists of 24 preludes in all major and minor keys. It was published in June 1839 and composed on a piano that is completely different from the modern piano. The characteristics of that piano and a comparison with the modern piano are presented in this paper. An interpretative analysis of all the preludes is provided, and two reference performances on two different pianos are compared. One performance is on an 1839 Erard piano, and the other is on a Steinway & Sons Model D piano. The aim of this paper was to provide insights into the sound and interpretation of the Preludes, closely resembling what Chopin heard, and to compare it with the sound of today
Monika Jukić, saksofon : diplomski ispit
No full textPrvi i drugi dio diplomskog ispita Monike Jukić (saksofon), studentice Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi dio ispita održan je na Muzičkoj akademiji u dvorani Lhotka 27. 5. 2022.
Klavirska pratnja: Lucija Bašić, umj. sur.
Program: 1. Aleksandr Glazunov: Concerto op. 109; 2. Orkestralna sola.
Drugi dio ispita održan je na Muzičkoj akademiji u dvorani Stančić 5. 7. 2023.
Klavirska pratnja: Ivan Batoš.
Program: 1. G. Tudor: Četvrttonski valcer; 2. J. Demersseman: Fantaisie; 3. J. Brahms: Sonata op. 120, br. 1; 4. P. Swerts: Klonos.
Mentor: nasl. doc. art. Tomislav Žužak
Formal and Interpretative analysis of the Sonata in c-minor op.111 by Ludwig van Beethoven
No full textU ovom ću se radu usredotočiti na jednog od najvažnijih i najutjecajnijih skladatelja u povijesti klavira, Ludwiga van Beethovena. Primarna tema ovog rada će biti njegove kasne sonate (op.101 u A-duru, op.106 u B-duru, op.109 u E-duru, op.110 u as-molu i op.111 u c-molu) s naglaskom na formalnu i interpretativnu analizu sonate op.111 u c-molu. U uvodu ću objasniti razlog uzimanja ove teme te njezine ciljeve, a u drugom ću poglavlju dati uvid u njegov život i stvaralaštvo s posebnim naglaskom na njegov način života u kasnim godinama života. Treće će poglavlje opisivati nastanak zadnjih pet sonata te njihov utjecaj na razvoj pijanizma, a u sljedećem poglavlju fokusirat ću se isključivo na njegovu zadnju sonatu kroz formalnu i interpretativnu analizu. U zaključnom poglavlju osvrnut ću se još jednom na cijeli rad i postignute ciljeve.In this work, I will focus on one of the most important and influential composers in the history of piano, Ludwig van Beethoven. The primary focus of this work will be his late sonatas (op.101 in A major, op.106 in B-flat major, op.109 in E major, op.110 in A-flat minor i op.111 in C minor) with an emphasis on the formal and interpretive analysis of the sonata op.111 in C minor. In the introduction, I will explain my reasons for taking this theme and its goals. In the second chapter titled „Ludwig van Beethoven“, I will give an insight in his life and work with an emphasis on his life in his late years. Third chapter will be about his last three sonatas and their influence on the development of piano. In the next chapter i will focus solely on the formal and interpretative analysis of his last sonata. The concluding chapter will be a summary of the work and achieved goal
Meri Anastasov, violina : diplomski ispit
No full textPrvi i drugi dio diplomskog ispita Meri Anastasov (violina), studentice Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi dio ispita održanje na Muzičkoj akademiji u dvorani Lhotka 15. 6. 2023.
Program: 1. M. Miletić: Ples za violinu solo; 2. W. A. Mozart: Koncert za violinu br. 4 u D-duru (Allegro); 3. J. S. Bach: Partita br. 2 u d-molu (Chaccone); 4. C. Franck: Sonata za violinu i klavir u A-duru.
Drugi dio ispita održan je na Muzičkoj akademiji u dvorani Stančić 29. 6. 2023.
Program: 1. Pablo de Sarasate: Introdukcija i Tarantela, op. 43; 2. Johannes Brahms: Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 77.
Klavirska pratnja: Renata Hil, umj. sav. Mentor: nasl. doc. Martin Draušnik
Children's and Youth Orchestras in Croatia: past, present, future
No full textRad se bavi djelovanjem orkestara djece i mladih u Republici Hrvatskoj unutar formalnog i neformalnog odgojno-obrazovnog konteksta. Obradom načina stjecanja glazbenog znanja kroz skupno muziciranje u ansamblima unutar školskog sustava i u udrugama civilnog društva, u tekstu se ukazuje na važnost skupnog muziciranja na cjelokupni razvoj djece i mladih. Navode se primjeri orkestara djece i mladih u općeobrazovnim i glazbenim školama te u institucijama koje su u prošlosti omogućile i potaknule njihov rad i razvoj. U radu se analizira situacija današnjih orkestara djece i mladih u Hrvatskoj, čime se daje doprinos daljnjem razvoju skupnog orkestralnog muziciranja u sklopu različitih odgojno-obrazovnih konteksta.This thesis deals with the activities of children's and youth orchestras in the Republic of Croatia within formal and non-formal educational contexts. Elaborating on ways of acquiring musical knowledge through group music making in ensembles within the school system and in civil society associations, the text points out the importance of group music-making on the overall development of children and young people. Examples of children's and youth orchestras in general education and music schools and institutions that have enabled and encouraged their activity and development in the past are cited. This thesis analyzes the situation of today's children's and youth orchestras in Croatia, which contributes to the further development of collective orchestral music in different educational contexts
Psychological and terminological aspects of rhythmic entrainment
No full textU ovome radu cilj je bio obraditi pojam entrainmenta u njegovim terminološkim i psihološkim aspektima. Pojam sam susrela u literaturi iz psihologije glazbe, ali bez valjanog prijevoda na hrvatski jezik. Tijekom definiranja naslova rada, termin smo prevele kao „usklađivanje ritma”. Međutim, s obzirom na kompleksnost i širinu njegova značenja i primjene, ostaje nedoumica treba li ga uopće prevoditi ili ostaviti na engleskome jeziku kao specifičan terminus technicus u različitim područjima primjene. Kako su u vrijeme određivanja teme rada bile na snazi različite mjere vezane uz borbu s minulom pandemijom, odlučile smo se za pregledni rad umjesto empirijskog istraživanja jer bi osim navedenih ograničenja došlo i do ograničenja u vezi uporabe specifične neuroznanstvene aparature. Međutim, različita su istraživanja poduzeta i poduzimana u različitim specijaliziranim institutima diljem svijeta, i to ne samo unazad tri godine, već unazad dva do tri desetljeća. U brojnoj literaturi određen je članak Martina Claytona i suradnika iz 2005. godine kao ishodišna točka za definiciju pojma entrainmenta i metodologiju njegova istraživanja. Pokušava se prikazati u kojim se smjerovima otišlo u istraživanju entrainmenta u glazbi nakon ovoga članka. Osobito u posljednjem desetljeću tehnološki napredak omogućuje eksplozivan rast i razvoj neuroznanosti koja inter- i transdisciplinarno povezuje najrazličitija područja pa tako i muzikološka istraživanja, istraživanja pokreta i plesa, a sve temeljeno i pomognuto snažnim mogućnostima matematičkih i računalnih analiza.This thesis aims to present the notion of entrainment in its terminological and psychological aspects. Initially, I was introduced to it while reading the literature on the psychology of music, but it did not have a viable equivalent in the Croatian language. When we were defining the title of the thesis, we translated it as „rhythm coordination.” Nevertheless, considering the complexity and width of its meaning and application, the dilemma remains over whether this term should even be translated into Croatian or remain in its present English form as a specific technical term with different application areas. Furthermore, as various anti-pandemic measures have been in effect in Croatia during the process of defining the subject of the thesis, we have decided to settle on a review paper instead of an empirical investigation since our constraints would be twofold; on the one hand, we would have had the anti-pandemic measures and on the other, severe lack of the opportunity to use specific neuroscientific apparatus. Despite our constraints, different research has been conducted across various specialized institutes worldwide, not only during the last three years but also during the past couple of decades. In the vast literature I have encountered during the research, I have decided to take the article from 2005 by Martin Clayton and collaborators as a seminal point for the definition of entrainment and the subsequent methodology for its investigation. Following that decision, the thesis concept has been conceived of as an attempt to present the directions that rhythmic entrainment research has taken after this seminal article. We are witnesses to the explosive growth and development of neuroscience, especially during the past decade, and we see that both through the inter- and transdisciplinary approach, it connects the most differing areas, including the musicological research, movement and dance research, and all of that based and facilitated by powerful mathematical and computational analysis