Repository of the University of Rijeka, Faculty of Law
Not a member yet
3385 research outputs found
Sort by
RIGHT TO RESPECT FOR HOME AND PROTECTION OF PROPERTY
No full textOvaj rad analizira pravo na poštovanje doma i pravo na mirno uživanje vlasništva u kontekstu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP, Konvencija), pri čemu se posebna pažnja posvećuje praksi Europskog suda za ljudska prava (ESLJP, Europski sud). Pravo na poštovanje doma zaštićeno je člankom 8. EKLJP-a, dok je pravo na mirno uživanje vlasništva sadržano u članku 1. Protokola br. 1. Sudska praksa ESLJP-a pokazuje kako su ova prava često predmetom balansiranja između pojedinačnih interesa i općeg dobra odnosno javnog interesa, pri čemu Europski sud naglasak stavlja na načelo razmjernosti koji se kod članka 8. ispituje u okviru testa nužnosti u demokratskom društvu, dok se kod čl. 1. Pr. 1. ispituje samostalno. Kroz analizu ključnih presuda ESLJP-a, rad prikazuje kako isti interpretira ova prava u različitim kontekstima, uključujući eksproprijaciju, deložacije i ograničenja vlasničkih prava od strane države. Također se razmatraju kriteriji koje Europski sud primjenjuje kako bi utvrdio je li došlo do povrede prava, uključujući postojanje zakonitosti miješanja i legitimnih ciljeva, adekvatnost kompenzacije i proceduralne zaštite dostupne pojedincima. Ključne razlike bit će detaljnije objašnjene u nastavku rada kao i sam zaključak o cjelokupnoj temi.This thesis analyses the right to respect for one's home and the right to peaceful enjoyment of property in the context of the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms (ECHR), with particular attention paid to the case-law of the European Court of Human Rights (ECtHR). The right to respect for one's home is protected under Article 8 of the ECHR, while the right to peaceful enjoyment of property is enshrined in Protocol No. 1, Article 1. The case-law of the ECtHR shows that these rights are often subject to a balancing act between individual interests and the general good or public interest, with the European Court placing emphasis on the principle of proportionality, which in Article 8 is examined within the framework of the test of necessity in a democratic society, while in Article 1, Pro. 1, it is examined independently. Through an analysis of key judgments of the ECtHR, the thesis shows how the European Court interprets these rights in different contexts, including expropriation, evictions and restrictions on property rights by the state. It also examines the criteria that the European Court applies to determine whether a right has been violated, including a legitimate aim, the adequacy of compensation and the procedural protection available to individuals. The key differences will be explained in more detail in the rest of the thesis, as well as the conclusion on the overall topic
Novosti u području zaštite vina zemljopisnim oznakama prema Uredbi EU-a 2024/1143 od 11. travnja 2024.
No full textMeđu oznakama kvalitete nalaze se i one kojima se štite razni poljoprivredni proizvodi,
uključujući vino. Pravni režim uvođenja i uporabe tih oznaka odražava javne (gospodarske,
zdravstvene, kulturne i dr.) politike na određenom području. Zajednička poljoprivredna
politika EU-a već desetljećima ima za cilj osnažiti zaštitu kvalitete proizvoda i osigurati
konkurentske prednosti raznih poljoprivrednih proizvoda. Vina zbog svojih specifičnosti
uživaju poseban pravni režim koji je posljednjih desetak godina dobio novu dimenziju, a
nedavno je dodatno ojačan novom Uredbom EU-a 2024/1143. U radu se analiziraju nova
zakonska rješenja, ukazuje na njihov kontekst te razmatraju potencijalne prednosti i
nedostaci
SELF-DETERMINATION REFERENDUMS
No full textOvaj diplomski rad ima za cilj istražiti različite
dimenzije referenduma o samoodređenju,
analizirati pravne i političke okvire koji ih reguliraju te proučiti pobliže provedbu i
organizaciju istih. Prvotno, rad započinje općenito o referendum im a, zatim se prelazi na
provedbu i proces referenduma o samoodre đenju, analizira se pravo naroda na samoodređenje
u međunarodnom pravu, te se prelazi na primjere uspješno odnosno neuspješno provedenih
referenduma o samoodređenju. D ublj im razumijevanje m tih procesa, možemo bolje sagledati
kako referendumski rezultati ob likuju političku dinamiku i kako utječu na međunarodne
odnose Uz temeljitu analizu povijesnih primjera i suvremenih događaja, istražit ćemo kako se
referendumski procesi o samoodređenju odvijaju u različitim kontekstima i koja je uloga
prava u reguliranju samog instituta refere nd uma o samoodređenj uThis diploma thesis aims to explore the different dimensions of the referendum on self
determination, analyze the legal and political frameworks that regulate them and also to study
their implementation and organization in more detail. First, the thesis be gins with
referendums in general, then moves t o the implementation and process of referendums on
self determination, analyzes the right of peoples to self determination in international law, and
then adresses examples of successfully and unsuccessfully con ducted referendums on self
determination. Through a deeper understanding of these processes, we can better see how
referendum results shape political dynamics and how they affect international relations. Along
with a thorough analysis of historical example s and contemporary events, we will explore
how referendum processes on self determination take place in different contexts and what is
the role of law in regulating the very institution of referendum on self determination
PROHIBITION OF DISCRIMINATION ACCORDING TO ARTICLE 14 OF THE EUROPEAN CONVENTION ON HUMAN RIGHTS: DISCRIMINATION TEST
No full textOvaj rad objašnjava najbitnije činjenice vezane uz zabranu diskriminacije prema čl. 14. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, s posebnim naglaskom na test diskriminacije. Najprije se navode najbitnije činjenice vezane uz Konvenciju, počevši od datuma njezina nastanka pa do njezina sadržaja i svrhe. Navodi se definicija diskriminacije te se pobliže objašnjavaju njezini glavni oblici. Podrobnije se analizira sama zabrana diskriminacije prema čl. 14. Konvencije, odnosno detaljizira se njezina priroda. Drugim riječima, objašnjavaju se aspekt autonomnosti, nesamostalna pravna priroda te supsidijarnost navedenoga članka. Pažnja se posvećuje i osnovama zabrane diskriminacije, onima koje čl. 14. izričito navodi i onima koje tamo nisu navedene. Ukratko se objašnjava i čl. 1. Protokola br. 12. uz Konvenciju, kako bi se i prije svega, dobila cjelovita slika zabrane diskriminacije u konvencijskom pravu. Fokus rada stavljen je na test diskriminacije koji se provodi kako bi se utvrdilo je li došlo do povrede čl. 14. Konvencije. Detaljnije se objašnjavaju pitanja koja Europski sud za ljudska prava postavlja sam sebi kod donošenja presude u predmetima vezanima uz zabranu diskriminacije i što sve treba uzeti u obzir kada na ta pitanja treba dati odgovor. Navedena objašnjenja prikazuju se kroz šaroliku sudsku praksu koja ujedno predstavlja putokaz za donošenje daljnjih presuda.This paper explains the most important facts related to the prohibition of discrimination under Article 14 of the Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms, with a special emphasis on the discrimination test. First, the most important facts related to the Convention are stated, starting from the date of its creation to its content and purpose. The definition of discrimination is stated and its main forms are explained in more detail. The prohibition of discrimination under Article 14 of the Convention is analyzed in more detail, that is, its nature is detailed. In other words, the aspect of autonomy, the dependent legal nature and the subsidiarity of the aforementioned article are explained. Attention is also paid to the bases of the prohibition of discrimination, those that Article 14 explicitly states and those that are not stated there. Article 1 of Protocol No. 12 to the Convention is also briefly explained, in order to, first of all, obtain a complete picture of the prohibition of discrimination in Convention law. The focus of the paper is placed on the discrimination test that is carried out in order to determine whether there has been a violation of Article 14 of the Convention. It explains in more detail the questions that the European Court of Human Rights asks itself when making a judgment in cases related to the prohibition of discrimination and what should be taken into account when answering these questions. The above explanations are presented through a diverse case law that also represents guidance for making further judgments
DEVELOPMENT OF CIVIL SOCIETY IN THE REPUBLIC OF CROATIA SINCE DEMOCRATIC CHANGES
No full textRazvoj civilnog društva predstavlja važnu ulogu u razvoju demokracije i društvenog napretka države. Ono samo po sebi obuhvaća različite organizacije, udruge i inicijative koje djeluju izvan državnog okvira i nastoje zagovarati interese građana, promicati društvene promjene i javne interese, ali i zalagati se za opće dobro. Takve organizacije su česti pokretači pozitivnih promjena jer se zalažu za ljudska prava, socijalnu pravdu, zaštitu okoliša te veću transparentnost rada institucija. Povijesno gledano, u Hrvatskoj se civilno društvo razvijalo kroz nekoliko važnih faza – od humanitarne pomoći tijekom Domovinskog rata, preko institucionalnog jačanja i usklađivanja s europskim standardima, do profesionalizacije nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine. Današnji pravni okvir civilnog društva u Hrvatskoj temelji se na zakonima koji reguliraju rad udruga, zaklada i drugih neprofitnih organizacija. Ključne institucije, poput Ureda za udruge Vlade RH i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, osiguravaju financijsku i administrativnu podršku. Financiranje se najvećim dijelom osigurava iz državnog i lokalnog proračuna, europskih fondova te kroz donacije privatnog sektora. Europske integracije dodatno su potaknule razvoj civilnog sektora otvaranjem pristupa EU fondovima i jačanjem suradnje s organizacijama iz inozemstva. Unatoč napretku, civilno društvo i dalje se suočava s brojnim izazovima – od niskog povjerenja javnosti, preko regionalnih razlika u razvijenosti sektora, do složenih birokratskih procedura. Za razvoj civilnog društva kroz budućnost, važno je osigurati financijsku održivost organizacija, unaprijediti zakonski okvir, razviti bolju suradnju s gospodarstvom i medijima te uključiti više mladih u rad civilnog društva. Ako se ti procesi nastave, civilno društvo može i dalje imati značajan utjecaj na demokratizaciju i stabilnost Hrvatske, pridonoseći izgradnji pravednijeg i uključivijeg društva.The development of civil society is a key element in democratization and social progress. Civil society includes organizations, associations, and initiatives that operate independently of the government, advocating for citizens' interests, promoting social change, and working for the public good. It also plays an important role in strengthening democracy and contributing to a fairer and more just society. Its main functions include defending human rights, promoting social justice, protecting the environment, and ensuring transparency in institutions. In Croatia, civil society has gone through several phases—starting with humanitarian aid during the Homeland War, followed by institutional strengthening and alignment with European standards, and eventually professionalization after joining the European Union in 2013. The legal and institutional framework of civil society in Croatia is based on laws regulating associations, foundations, and other non-profit organizations. Key institutions, such as the Government Office for Cooperation with NGOs and the National Foundation for Civil Society Development, provide financial and administrative support. Funding comes from national and local budgets, European Union funds, and private sector donations. European integration has had a strong impact on the growth of civil society, providing access to EU funding, fostering cooperation with European NGOs, and strengthening organizational capacities. However, challenges such as low public trust, regional inequalities, and bureaucratic obstacles still limit further progress. In the future, it will be essential to improve financial sustainability, enhance legal frameworks, strengthen cooperation with the private sector, and increase media involvement in promoting civil society. By encouraging active participation from citizens and young people, civil society can continue to support democracy and social stability in Croatia, making it a more inclusive and resilient society
DELIMITATION BETWEEN THE REPUBLIC OF CROATIA AND THE NEIGHBORING STATES, WITH SPECIFIC REFERENCE TO THE DELIMITATION WITH THE REPUBLIC OF SLOVENIA IN THE BAY OF PIRAN
No full textNakon raspada Jugoslavije 1991. godine, izbio je spor o morskim i kopnenim granicama između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Navedeni spor nije jedini koji se bavi problematikom utvrđivanja granica jer danas postoji veliki broj otvorenih graničnih pitanja na svim kontinentima. Samo Europa broji 41 granični spor od kojih se najveći broj koncentrira na Balkanu. Međutim, čini se kako Republika Hrvatska ipak zadržava vodeću poziciju s njezinim nedovršenim teritorijalnim razdiobama. Na Jadranu, Republika Hrvatska dijeli morske granice s Italijom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom, dok na kopnu bilježi granice duge 2028 kilometara. Dakle, sa Slovenijom i Mađarskom dijeli kopnenu granicu na sjeveru, Crnom Gorom na jugu, Srbijom na istoku te naposljetku Bosnom i Hercegovinom na jugoistoku. Unatoč značajnom vremenskom odmaku od stjecanja neovisnosti i samostalnosti, Republika Hrvatska sa svoje četiri susjedne države, od ukupno šest, nije uspjela postići dogovor o razgraničenju njihovih međudržavnih granica, a tamo gdje je on i postignut, dolazi do odbijanja ili pak prekoračenja njegove primjene. Takva praksa država Zapadnog Balkana u znatnoj je mjeri nepoželjna s obzirom da povećava rizik od percepcije tih država kao nepouzdanih aktera u međunarodnim odnosima.After disintegration of Yugoslavia in 1991, a dispute over maritime and land borders arose between the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia. Mentioned dispute is not the only one that deals with the issue of border delimitation, as there are currently numerous unresolved border defining questions across all continents. Europe alone accounts for 41 border disputes, the majority of which are concentrated in the Balkans. However, it appears that the Republic of Croatia is maintaining a leading position due to its unfinished territorial divisions. Along the Adriatic Sea, the Republic of Croatia shares maritime borders with Italy, Slovenia, Bosnia and Herzegovina, and Montenegro, while Croatia's land borders extend for 2,028 kilometers. Thus, Croatia shares land borders with Slovenia and Hungary to the north, Montenegro to the south, Serbia to the east, and finally Bosnia and Herzegovina to the southeast. Despite the significant time gap since gaining independence and sovereignty, the Republic of Croatia did not succeed in reaching agreements on border delimitation with four of its six neighboring countries. Where such agreements have been reached, there have been instances of their rejection or their implementation is overstepped. Such a practice among Western Balkan states is highly undesirable, as it exposes them to the risk of being perceived as unreliable actors in international relations
GENERAL PARTNERSHIP
No full textJavno trgovačko društvo (j.t.d.) predstavlja klasični oblik društva osoba u hrvatskom trgovačkom pravu, koji se temelji na osobnom angažmanu i međusobnom povjerenju članova. Za razliku od društava kapitala, članovi j.t.d.-a osobno, neograničeno i solidarno odgovaraju za obveze društva, što dodatno pojačava značaj njihove lojalnosti i savjesnog postupanja. Rad analizira pravnu prirodu i značajke j.t.d.-a s naglaskom na osnivanje, prava i obveze članova, vođenje poslova, zastupanje prema trećima, pravne odnose među članovima, kao i razloge i posljedice prestanka društva te tijek likvidacijskog postupka. Također se obrađuju pitanja istupanja članova, njihove odgovornosti nakon prestanka članstva i zastare potraživanja. Kroz sustavno razmatranje normativnog okvira (Zakona o trgovačkim društvima) i pravne prakse, rad nudi cjelovit uvid u funkcionalnost i izazove ovog oblika trgovačkog društva u suvremenom gospodarskom kontekstu.A general partnership (j.t.d.) is a classic form of a partnership in Croatian commercial law, based on personal commitment and mutual trust of its members. Unlike capital companies, members of a j.t.d. are personally, unlimitedly and jointly liable for the company's obligations, which further enhances the importance of their loyalty and conscientious conduct. The paper analyzes the legal nature and characteristics of a j.t.d. with an emphasis on the establishment, rights and obligations of members, management of business, representation towards third parties, legal relations between members, as well as the reasons and consequences of the company's termination and the course of the liquidation procedure. It also addresses the issues of members' withdrawal, their liability after the termination of membership and the statute of limitations. Through a systematic examination of the normative framework (the Companies Act) and legal practice, the paper offers a comprehensive insight into the functionality and challenges of this form of company in the contemporary economic context
WORKS OF THE OFFICE OF THE ADMINISTRATIVE COURT IN RIJEKA
No full textCilj i predmet ovoga završnoga rada bit će prikaz poslova pisarnice sudske uprave Upravnog suda u Rijeci. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Ovaj rad se bavi Upravnim sudom u Rijeci i poslovima pisarnice sudske uprave Upravnoga suda u Rijeci. Cilj rada je pobliže objasniti poslove pisarnice sudske uprave Upravnoga suda u Rijeci. Stranke i javnost su jako zainteresirani za rad sudbene vlasti i rješavanje njihovih predmeta. Svrha i smisao rada pisarnice sudske uprave je vođenje svih poslova usko povezanih s poslovima sudske uprave, koji se obavljaju u uredu predsjednika suda. Osobita pozornost je posvećena radu u sustavu eSpis sukladno Pravilniku o radu u sustavu eSpis.The aim and subject matter of this final paper will be to present the work of the Registry Office of the Administrative Court in Rijeka. In the Republic of Croatia, the state government is established on the principle of the three-division of powers into the legislative, executive and judicial authorities. The judicial authority is exercised by the courts. The judiciary is autonomous and independent. Courts judge on the basis of the Constitution, the law, international treaties and other valid sources of law. This paper deals with the Administrative Court in Rijeka and the clergy's office of the Administrative Court in Rijeka. The aim of the paper is to clarify the work of the Registry Office of the Administrative Court in Rijeka. The parties and the public are very interested in the work of the judiciary and the handling of their cases. The purpose and purpose of the Registry of the judicial Administration is to conduct all activities closely related to the tasks of the judicial Administration, which are carried out in the office of the President of the Tribunal. Particular attention was paid to work in the eSpis system in accordance with the Ordinance on work in the eSpis system
SETTLEMENT IN CARTEL INFRINGEMENT PROCEEDINGS UNDER EU AND CROATIAN COMPETITION LAW
No full textU ovom diplomskom radu razradit će se instrument nagodbe u postupku utvrđivanja kartela u pravu tržišnog natjecanja te će se kroz praksu utvrditi njezina učinkovitost. Počevši od samog pojma nagodbe te pravnih izvora sve do primjene u nacionalnoj i europskoj praksi. Kako bi se instrument nagodbe razlikovao od sličnih instrumenata, u ovome radu biti će pojašnjena razlika pokajničkog programa te preuzimanja mjere poduzetnika. Strana i domaća literatura te pravni predmeti Komisije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecana korišteni su prilikom pisanja ovoga rada u svrhu boljeg razumijevanja same primjene i cilja provođenja nagodbenog postupka. Cilj ovog diplomskog rada je objasniti pojam nagobe, razraditi sam provedbeni postupak, obratiti pozornost na njezine pozitivne elemente, no prikazati i negativnu stranu njezine primjene u kontekstu nacionalnog i europskog prava tržišnog natjecanja. U radu se ukazuje na nedostatak prakse u hrvatskome pravu stoga je analiza prakse koncentrirana na odluke Komisije.This thesis will elaborate the settlement procedure as a way of detecting cartels in competition law and determine its assectivness through practise. Starting from the very concept of settlement and legal sources to its application in nacional and european practice. In order to differentiate the settlement procedure form similar instruments, this thesis will clarify the difference between the leniency program and committment decisions by undertakings. Foreign and domestic literature, as well as legal cases from the European Union and the Croatian Competition Agency, have been used in the writing of this thesis to gain a better understanding of the implementation and purpose of this instrument. The aim of this thesis is to explain the concept of settlement, elaborate on its implementation process, highlight its benefits but also present its cons and its implementation in national and European law. The thesis highlights the lack of practice in Croatian law therefore, the application of this instrument will follow the practice of European Commission
ASSOCIATIONS OF PUBLIC INTEREST IN A COMPARATIVE PERSPECTIVE
No full textUdruge od javnog interesa su neprofitne organizacije koje djeluju u korist zajednice, fokusirajući se na društveno korisne aktivnosti poput obrazovanja, zdravstva, zaštite okoliša, kulture, sporta ili socijalne skrbi. Njihov pravni status osigurava im pristup različitim oblicima financijske potpore, uključujući državne subvencije i donacije, pod uvjetom da ispunjavaju stroge kriterije transparentnosti, odgovornosti i pravilnog upravljanja sredstvima. Predmet ovog rada je komparativna analiza udruga od javnog interesa u različitim zemljama, s naglaskom na pravne okvire, financijske mehanizme i praksu upravljanja. Cilj rada je istražiti pravne okvire, financijske mehanizme i praksu upravljanja u udrugama od javnog interesa u različitim zemljama, s posebnim osvrtom na Francusku, Njemačku i Sloveniju. Detaljnije će se analizirati kako se ove udruge reguliraju u različitim pravnim sustavima, s posebnim naglaskom na specifične izazove s kojima se suočavaju i na uvjete koje moraju ispuniti kako bi zadržale svoj status i pristup financiranju. Posebna pažnja bit će posvećena analizi ključnih karakteristika koje doprinose učinkovitosti njihovog rada, kao i najboljim praksama koje mogu poslužiti kao model za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti u drugim kontekstima. Rad će pružiti temeljitu analizu pravnih i financijskih okvira u spomenutim zemljama, s ciljem identificiranja preporuka za unapređenje sustava udruga od javnog interesa.Public interest associations are non-profit organizations that operate for the benefit of the community, focusing on socially beneficial activities such as education, healthcare, environmental protection, culture, sports, or social welfare. Their legal status ensures access to various forms of financial support, including government subsidies and donations, provided they meet strict criteria for transparency, accountability, and proper management of resources. The subject of this paper is a comparative analysis of public interest associations in different countries, with an emphasis on legal frameworks, financial mechanisms, and management practices. The aim of the paper is to examine the legal frameworks, financial mechanisms, and management practices of public interest associations in various countries, with a special focus on France, Germany, and Slovenia. A more detailed analysis will be conducted on how these associations are regulated in different legal systems, with a particular focus on the specific challenges they face and the conditions they must meet to maintain their status and access to funding. Special attention will be paid to analyzing key characteristics that contribute to the effectiveness of their work, as well as best practices that can serve as models for improving transparency and accountability in other contexts. The paper will provide a thorough analysis of the legal and financial frameworks in the mentioned countries, aiming to identify recommendations for improving the public interest association system