Repository of Arts Academy
Not a member yet
641 research outputs found
Sort by
Sakralna baština otoka Brača
No full textŽupne crkve otoka Brača oslikavaju društveni položaj zajednica na otoku uglavnom u novom vijeku. Tome je razlog činjenica da je većina današnjih mjesta nastala spuštanjem stanovništva na obale tek od 15. stoljeća nadalje. Kako su nastala priobalna naselja, tako su se s vremenom nove župe odvajale od starih župa u unutrašnjosti te su se gradile nove župne crkve. Taj proces počinje sa 16. stoljećem, kada se grade prve faze župnih crkava. Ipak najizrazitiji biljeg na župnim crkvama otoka Brača ostavilo je vrijeme baroka (17. i 18. stoljeće). Tada su podizane, proširivane i preuređivane mnoge bračke župne crkve. Barok je kao omiljen stil na Braču dugo trajao. Među graditeljima tog razdoblja najdublji je trag ostavio Ignacije Macanović, trogirski graditelj koji je radio na crkvama u Gornjem Humcu i Nerežišćima. Jedno su od dojmljivih obilježja baroka na otoku su zvonici sa završnom lukovicom, kakvi su izgrađeni u Pučišćima, Donjem Humcu i Sutivanu.The parish churches of the island Brač reflect the social position of the island's communities mainly in the early modern period. This is due to the fact that most of these settlements were established by the population migrating to the coast starting with the 15th century onwards. As the coastal settlements emerged, new parishes were separated from the older ones in the island's interior and new parish churches were built. Nevertheless, the (17th and 18th century), Baroque period left the most impressive mark on the parish churches on Brač. Many parish churches were erected, enlarged or rebuilt at the time. Baroque as a favorite style on the island lasted for a long time. Ignacije Macanović, a builder from the Trogir who worked on the churches in Gornji Humac and Nerežišća, left the deepest trace. One of the impressive features of Baroque on the island is a bell tower with a cupola, built in Pučišća, Donji Humac, and Sutivan
Metode prezentiranja izvornog izgleda muzejskih predmeta
No full textTema ovog diplomskog rada sažima sve metode prezentiranja izvornog izgleda predmeta s naglaskom na predmete u postavima muzeja i galerija. Temelji se na ideji prezentiranja nedokučivog izvornog stanja koje ne može i ne smije biti prezentirano na originalu jer se kosi s etičkim načelima struke. Sve metode predstavljene u ovom radu baziraju se na izradi novih predmeta (kopija i replika) kako bi se izbjeglo pretjerano restauriranje na originalnim umjetninama ili kulturnim dobrima. Kategoriziranjem na tradicionalne i suvremene metode daje se naglasak na način izrade kopija. U tradicionalnim metodama veliku ulogu igraju izvorne i tradicionalne tehnike i tehnologije izrade koje se u današnje doba zanemaruju zbog napretka industrije i tehnologije. Kako bih izučila što više tehnika izrade na različitim materijalima za praktičan dio rada odabrana je izrada dugog turskog noža - jatagana.Subject matter of this graduate thesis sumarises all the methods of presenting an original object appearance, focusing on objects in museums and galleries. It is based on the idea of presenting an unreachable original state that cannot and should not be presented on the original, according to the principles of the professional ethics. All the methods presented in this research are based on the making of new items (copies and replicas) in order to avoid over-restoration of original works of art or cultural goods. The technology of making copies is emphasized by categorizing the methods as traditional or contemporary. Traditional methods play an important role in the original and traditional techniques, nowadays neglected due to the advancement of industry and technology. In order to master as much techniques of making in different materials as possible, for the practical part of this graduate thesis we selected prodaction of a long Turkish knife - Yatagan
Makarsko primorje u ranom srednjem vijeku
No full textTema ovog završnog rada je Makarsko primorje u srednjem vijeku s naglaskom na vidljive i dobro očuvane ostatke datirane iz tog razdoblja. Srednji vijek obuhvaća opširni pojam vremena koji se s vremenom mijenja u okviru graditeljstva, stanovništva i društvenih normi i političkih stanja. Zahvaljujući velikom utjecaju kršćanstva na području Makarskog primorja kroz srednji vijek i buduća razdoblja sačuvani su veliki dijelovi manjih i većih građevina. Karakteristična crkvena gradnja predstavlja jednobrodne crkvice s preslicom i malom apsidom na začelju, često smještene na značajnim uzvišenim lokacijama čak i uz prethodne temelje starijih građevina. Lokacije crkvica, tumula, gradina i ostataka temelja danas nesačuvanih građevina predstavljaju centar za buduće nadogradnje, naseljavanja i istraživanja. U prvom dijelu rada iznose se arheološka nalazišta kroz povijesna razdoblja koja su prethodila srednjem vijeku. Navode se lokacije nalazišta uz materijalne ostatke osim toga važnu ulogu ima i usmena predaja i zapisane značajne godine djelovanja različitih vladara tog područja. Slijedi topografija zapadnog i istočnog dijela Makarskog primorja s konkretnijim primjerima iz svakog naselja koji daje uvod za nadolazeći naslov; Sakralna arhitektura. Navedenim i opisanim crkvicama, te prijašnjim naslovima objašnjeni su titulari crkvica i pojedini toponimi
Moje kazalište - Tahar Ben Jelloun: Dijete od pijeska - DIPLOMSKA PREDSTAVA Moje kazalište - Dijete od pijeska - Cirkuske tehnike u glumačkom procesu
No full textU ovom radu govori se o osobnom motivu u odabiru djela za diplomsku predstavu i odluci da će se raditi fizička predstava. Komentira se proces rada, ispreplitanje cirkuskih s glumačkim tehnikama u svrhu postizanja uvjerljivosti iskazivanja životnog puta osobe koja se našla u iznimno teškim okolnostima, kojoj je zapriječeno da živi kao osoba koja rodno zapravo jest, žena. Tema izuzetno aktualna u današnjem svijetu, rastrganom rodnim problemima. Priča o transformaciji, praćena dubokim duševnim prijeporima i silinom emocija. Priča za koju su trebala posebna scenska sredstva i posebna vještina iskaza
a) Konzervatorsko - restauratorski zahvat na polikromiranim i pozlaćenim okvirima kanonskih tablica iz župne Crkve uzašašća Gospodinova u Pakoštanima b) Boje za retuš na bazi Aquazola 500
No full textRad ne sadrži sažetak
Harmonijska i formalna analiza 24. preludija op. 11 Aleksandra Skrjabina
No full textGlazbeni jezik Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina poslužio je kao tema za mnoge filozofske i teoretske rasprave i analize. Skrjabinov glazbeni jezik nije jedinstven već svako njegovo razdoblje skladanja označava i nov glazbeni jezik. Zbirka 24 preludija op. 11 pripada ranoj fazi skladanja, u kojoj se prepoznaju utjecaji F. Chopina i F. Liszta. Do sada su se uglavnom inozemni autori bavili Skrjabinom, i to ponajprije njegovim kasnijim djelima. Među njima su: Zofia Lissa, Hermann Danuser, Carl Dahlhaus i Hermann Erpf. Najviše su se istraživali pojmovi poput mističnog akorda, Klangzentruma, svjetlosnog glasovira koji se svi vežu za njegovi kasni rad. Nedostaje istraživanja o glazbenim minijaturama iz rane faze, jer iako se radi o stilu kasnog romantizma, Skrjabin uistinu sklada na sebi svojstven način. Ovaj magistarski rad istražuje Skrjabinov glazbeni jezik koji se veže za zbirku 24 preludija op. 11. Cilj je analizom svih preludija pojedinačno, doći do jedinstvenih motivskih, ritamskih i harmonijskih postupaka skladanja koji objedinjuju ove preludije. Također, istraživanjem dokazujemo ima li ranija faza skladanja elemente kasnije, te radi li se o postepenom razvoju istih elemenata gdje ranija faza unaprijed određuje i anticipira kasniju fazu, ili se ipak radi o dva različita glazbena jezika iz dvije faze. U nedostatku slične literature na hrvatskom jeziku, ovaj magistarski rad moći će poslužiti bilo teoretičarima bilo izvođačima. Razumjeti glazbeni jezik Aleksandra Skrjabina vrlo je kompleksno i zahtjevno, a posebno kada se o njemu čita na stranom jeziku. Analiza Preludija omogućuje jasan prikaz kraja 19. stoljeća, ali i lakše razumijevanje stoljeća koje slijedi, jer se zasniva na kompozicijskim tehnikama čiju je osnovu postavio Skrjabin. Također, jasna analiza preludija pridonijet će i boljoj izvedbi istih, jer instrumentalistu pruža bolju predodžbu o glazbenom materijalu. Na taj će način znati što istaknuti, kako frazirati i što je karakteristično za određeni preludij