Repository of Arts Academy
Not a member yet
641 research outputs found
Sort by
Tradition as the foundation of a new compositional theory; Paul Hindemith: Ludus tonalis
No full textPaul Hindemith jedan je od najznačajnijih skladatelja i teoretičara glazbe 20. stoljeća. U burnom vremenu traganja za novim idejama i putevima glazbe, s ciljem stvaranja vlastite skladateljske teorije, Hindemith se vraća ishodištima i prirodnim svojstvima glazbenog materijala. Smatrajući kako se razvoj glazbe mora temeljiti na tradicionalnim osnovama koje se mogu integrirati sa suvremenim idejama, Hindemith na čvrstim temeljima tradicije stvara svoju skladateljsku teoriju. U prvom dijelu ovog magistarskog rada detaljno je izložena Hindemithova skladateljska teorija, dok u drugom dijelu promatramo njegove skladateljske principe na primjeru fuga iz ciklusa Ludus tonalis. Kroz detaljnu analizu fuga cilj je utvrditi u kojoj se mjeri one naslanjaju na baroknu fugu, odnosno koje tradicijske značajke skladatelj zadržava, a koje zamjenjuje vlastitim izražajnim i tehničkim sredstvima. U trećem poglavlju kratko je prikazana primjena Hindemithove tehnike skladanja na isječke iz fuga spomenutog ciklusa, s ciljem propitivanja njegovih skladateljskih principa u praktičnom smislu. Proučavanje Hindemithove glazbe bit će zanimljivo svima onima koji su zaljubljenici u zvuke glazbe starih majstora, kao i onima koji su otvoreni prema novim idejama; njegova glazba idealan je prikaz sinteze starog i novog, odnosno rađanja nove misli na temeljima stare.Paul Hindemith is one of the most significant composers and music theorist of the 20th century. In a turbulent time of searching for new ideas and ways of music development, with the aim of creating his own compositional theory, Hindemith observed the nature of musical material. Considering that the development of music must be based on traditional foundations that can be integrated with contemporary ideas, Hindemith creates his own compositional theory on the solid foundations of tradition. First part of this master's thesis presents Hindemiths’ compositional theory, while the second part brings observation on his compositional principles in fugues of the Ludus tonalis piano cycle. Purpose of detailed analysis of the fugues is to determine which traditional features the composer retains, and which ones he replaces with his own expressive and technical means. Third chapter brings brief presentation on the use of Hindemith's compositional technique on excerpts from the fugues of the Ludus tonalis cycle, with the aim of examination his compositional principles in a practical sense. Studying Hindemith’s music may be interesting to all those who are fond of the sounds of the music of old masters, as well to those who are open to new ideas, because his music represents a synthesis of old and new musical thought
Themes in Pop Art
No full textU završnom radu obrađuju se teme kojima su pop umjetnici preokupirani u svojim djelima. Obrađeni su vodeći američki i britanski pop umjetnici te su njihova umjetnička djela grupirana po temama. Pop umjetnici slikaju predmete široke potrošnje i iz popularnih medija pri ćemu predmeti iz svakodnevnog života i popularne osobe dobivaju status umjetničke ikone. Pop umjetnici su u ikonografiju suvremene umjetnosti unijeli najveću količinu novih ikona, ali su i pridonijeli rušenju posljednjih ostataka ikonografijske hijerarhije, dajući boci Coca-Cole istu tematsku vrijednost koja je nekad pripadala figuri čovjeka. Pop-art teme su pozitivne i vrckave, ali često s prikrivenom kritikom suvremenog društva. Pop-art je prihvatio reklamne i ilustrativne konvencije kao dio komercijalne pozadine i uveo ih u umjetnost. Tako su umjetnost postale reklame, strip, novinske ilustracije, hrana i odjeća, filmske zvijezde, pin-up djevojke, automobili, autoceste, benzinske postaje i sam novac. Teme pop-arta vezane su uz sve ono što je popularno. Obuhvaćaju gotovo sve aspekte suvremenog života i općenito se mogu svrstati u tematske cjeline kao što su moderni američki mitovi i ikone, erotika, masovna kultura - masovni mediji, strip, glazba, moda i grafiti, potrošačka kultura, riječi, simboli i znakovi, stvarni ambijenti, remek-djela povijesti umjetnosti i umjetnik kao ikona.The final paper deals with the themes that preoccupied pop artists in their works. Leading American and British pop artists were covered and their artworks were grouped according to theme. Pop artists paint consumer goods and from popular media as well, whereby objects from everyday life and popular individuals gain the status of art icons. Pop artists introduced the greatest number of new icons into the iconography of contemporary art, but also contributed to the demolition of the last remnants of iconographic hierarchy, giving a Coca-Cola bottle the same thematic value that once belonged to the human figure. Pop art themes are positive and giddy, but often with a covert critique of contemporary society. Pop art accepted advertising and illustrative conventions as a part of the commercial background and introduced them into art. In this way, commercials, comics, newspaper illustrations, food and clothing, movie stars, pin-up girls, cars, highways, gas stations and money itself became art. Pop art themes are related to everything that is popular. They cover almost all aspects of modern life and can generally be classified into thematic units such as modern American myths and icons, erotica, mass culture – mass media, comics, music, fashion and graffiti, consumer culture, words, symbols and signs, real ambiences, masterpieces of art history and the artist as an icon
Per hour
No full textSatnica je rad koji ispituje dominantni monopoli koje zapadne modne marke, specifično one koje se bave brzom modom (H&M, Topshop, Forever21, Zara), imaju nad azijskim zemljama u razvoju i loše radne uvjete i niske plaće koje su radnici u njihovim tvornicama prisiljeni trpjeti. Naslovni rad također istražuje dublje implikacije koje dolaze s prevlasti koje zapadnjačke modne marke drže, poput dominacije kapitalizma, utjecaja globalizma i potiskivanja određenih kulturalnih identiteta, kontrast između načina na koje je odjeće izložena u trgovinama i njenog porijekla nehumanog predznaka; fizička i ljudska prisutnost koju odjeća sadrži dok putuje s jednog kontinenta na drugi; iskorjenjivanje lokalne tekstilne i modne industrije i ambivalentnost većine potrošača prema svim tim spomenutim problemima. Svaki artikl odjeće korišten u ovom radu ima na sebi ispisanu statistiku koja prikazuje satnicu prosječnog radnika u zemlji u kojoj je artikl proizveden a statistike su otisnute kič-tehnikom bedazzling, čime autor humorno transformira odjeću iz predmeta pokrivanja u predmet razotkrivanja. Svi odabrani artikli su boje ljudske kože, što ukazuje na ljudsku prisutnost iza proizvoda i ni jedan artikl nema nikakav kulturalni simbol, što ukazuje na potiskivanje kulturalnog identiteta. Odjeća je posložena na način koji imitira način na koji je posložena u modnim trgovinama, uključujući i izložbeni namještaj, a time se promatrače ''koristi'' kao dio rada, kao ''glumce'' koji igraju uloge potrošača, dok se savijenu i složenu odjeću koristi kao refleksiju na radnike i njihove očajne situacije. Na kraju rad dolazi do zaključka da su ostatci kolonijalnog iskustva još uvijek prisutni u aspektima modernog kapitalizma i globalizma i da ti sustavi pridodaju potiskivanju kulturalnog identiteta azijskih zemalja u razvoju i disparitetu između bogatih i siromašnih zemalja. Još jedan zaključak do kojeg rad dolazi je da ambivalentnost zapadnjačkih potrošača prema ovakvim problemima i njihova volja, pa čak i radost da nastave sudjelovati u ovakvom sistemu (unatoč tome što su neki od njih svjesni odakle njihova odjeća dolazi), također doprinosi disparitetu između razvijenih i nerazvijenih zemalja i lošim radnim uvjetima koje su radnici prisiljeni trpjeti, jer za mnoge od njih nema drugog izbora.Per hour is an artwork that examines dominant monopolies that Western fashion brands, specifically ones dealing in fast fashion (H&M, Topshop, Forever21 and Zara), have on Asian developing countries as well as poor working conditions and low wages enforced on workers in their factories. The titular piece also explores the deeper implications that come from the supremacy held by Western fashion brands, such as the dominance of capitalism, the influence of globalism and the suppression of certain cultural identities, the contrast between the way clothing is displayed in stores and its inhumane origins, the physical and human presence that clothing contains as it travels from one continent to another, the eradication of the local textile and fashion industry and the ambivalence of most consumers in relation to the aforementioned problems. Each item of clothing used in this piece has statistics written on it showing hourly wage of the average worker in the country where the item was produced and this information is printed using the kitsch technique of bedazzling, thus humorously transforming the clothing from the subject of coverage to the subject of exposure. All selected items are in the colors of human skin, which indicates the human presence behind the product and no item has any cultural symbol, which indicates the suppression of cultural identity. Clothing is arranged in a way that mimics the manner of its display in fashion stores, including exhibition furniture, thus treating the observers as a part of the work (as actors playing consumer roles) and using bent and folded clothing as a reflection of the workers and their desperate situation. In the end, the piece concludes that remnants of the colonial experience are still present in aspects of modern capitalism and globalism and that these systems add to the suppression of the cultural identity of Asian developing countries and to the disparity between rich and poor countries. Another conclusion that the work comes to is that the ambivalence of Western consumers towards such problems and their will, and even the pleasure of continuing to participate in such a system, despite some of them being aware of where their clothes come from, also contributes to the disparity between developed and underdeveloped countries and the poor working conditions that workers are forced to suffer, as for many of them there is no other choice
Antonín Dvořák: Elements of Nationalism in Classical Music
No full textU ovom sam diplomskom radu istražila poveznicu između politike i umjetnosti – glazbe u periodu nacionalnog buđenja; naglasila važnost glazbe u tom odnosu te se osvrnula na skladatelja kojeg se smatra prvim češkim nacionalnim skladateljem koji je postigao svjetsku slavu - Antonína Leopolda Dvořáka. Odabrala sam ovu temu kako bih bolje razumjela djelo koje ću izvesti na diplomskom koncertu – Koncert za violinu i orkestar u a – molu, Op. 53. Metode kojima sam se koristila su: proučavanje literature, slušanje djela te tematike i sviranje koncerta. Uočavanje uzročno-posljedičnih veza u nastajanju djela tog doba pomoglo mi je u interpretaciji prethodno navedenog koncerta. Dvořákova djela predstavljaju jednu potpuno novu povijesnu situaciju: podigao je kulturalnu vrijednost svoje nacije na europsku razinu te je predstavio i šire. Njegova glazbena ostavština jedan je od bedema europske kulturne baštine.In this Master's thesis I conducted the research to find the connection between politics and arts – music in the period of national awakening; I highlighted the importance of music in that background and referred to one of the composers who is considered to be the first Czech composer to achieve worldwide recognition by composing music with national elements - Antonín Leopold Dvořák. I chose this subject to better understand the piece that I will perform at my Master's graduation concert – Concert for Violin and Orchestra in A – minor, Op. 53. The methods I used are: studying the literature, listening to the pieces from that theme field and playing the concert. Recognizing causal link in issuing the piece of that specific period helped me in my interpretation of the violin concerto I previously mentioned. Dvořák’s works represented an entirely new historical situation: he raised the cultural value of his nation to the European level and exported it worldwide. His musical legacy is one of the bastions of European cultural heritage