Repository of Faculty of Humanities and Social sciences, University of Split
Not a member yet
3473 research outputs found
Sort by
LIKOVI DIVOVA I PATULJAKA U SKANDINAVSKOJ MITOLOGIJI
No full textNordijska je mitologija jedna od istaknutijih mitologija što je vidljivo u njenoj zastupljenosti u popularnoj kulturi. Priče o postanku i kraju svijeta, bogovima, Vikinzima, bitkama, čarobnim predmetima i bićima ove mitologije daleko su poznate. Iako su bogovi i Vikinzi najčešće u središtu pažnje u mitovima, narodnim pričama i raznim medijskim oblicima, ipak, likovi divova i patuljaka predstavljaju neizostavan dio ove mitologije.
Cilj je ovoga rada likove iz priča skandinavske tradicijske književnosti (divove i patuljke) analizirati i komparirati s istim likovima u hrvatskoj usmenoj književnosti.
Divovi su najveći neprijatelji bogova. Okrutni su, veliki i snažni. Za razliku od nordijske mitologije i djela narodne književnosti područja Skandinavije, u hrvatskoj narodnoj književnosti su prikazani kao dobri likovi, spremni pomoći stanovnicima. Patuljci, s druge strane, predstavljaju izvrsne majstore koji su izradili gotovo sve bitne rukotvorine i predmete nordijske mitologije. Uglavnom su prikazani kao dobra bića.Norse mythology is one of the most prominent mythologies, as seen in its prevalence in popular culture. Stories of world creation and ending, gods, Vikings, battles, magical objects and beings of this mythology are well known. Even though gods and Vikings are most often in the spotlight in myths, folk tales and different media types, despite that, characters of giants and dwarfs represent an irreplaceable part of this mythology.
This work aims to analyze and compare characters from the stories of Scandinavian folk literature (giants and dwarfs) with the same characters in Croatian oral literature.
Giants are the greatest enemies of gods. They are ruthless, big and strong. Contrary to Norse mythology and works of folk literature from the Scandinavian area, in Croatian folk literature they are depicted as good characters, ready to help the residents. Dwarfs, on the other hand, represent excellent craftsmen who made nearly all the significant artifacts and objects of Norse mythology. They are mainly portrayed as kind creatures
STYLISTIC ANALYSIS OF JANKO POLIĆ KAMOV´SPOETRY
No full textOvaj rad bavi se primjenom različitih koncepata stila i stilističkih pristupa u analizi poezije Janka Polića Kamova. Prije analize i interpretacije pjesama prikazane su različite grane stilistike, različiti koncepti stila i retorika kao preteča moderne stilistike. Primijenjeni su koncepti francuskog profesora Antoinea Compagnona: stil je norma, stil je otklon i stil kao simptom. Kamovljev je stil istovremeno i norma i otklon zato što u pjesmi U deliriju formom i motivima pribjegava tradiciji, a u pjesmi Preludij piše o tjelesnosti u slobodnom stihu. Koncept stila kao simptoma (pojedinca) primjenjiv je na Kamovljevo stvaralaštvo zato što je autorov stil autentičan. Autentičnost stila pisanja produkt je književne naobrazbe i introspekcije pojedinca. Analiza se oslanja na pristupe lingvističke stilistike. Lingvostilistička analiza sastoji se od: otkrivanja stilema, njihova kategoriziranja te opisa funkcionalnosti stilema u kontekstu autorove poetike. Pri opisu funkcionalnosti stilema analiza nadilazi okvire lingvističke stilistike. Pjesma se ne promatra samo kao tekst odvojen od autora, već autorove motivske i stilske odabire tumači sagledavajući ih u kontekstu života autora.This paper deals with the application of different concepts of style and stylistic approaches in the analysis of the poetry of Janko Polić Kamov. Different branches of stylistics, concepts of style and rhetoric as a forerunner of modern stylistics are presented before the analysis and interpretation of the poems. We find the concepts of French professor Antoine Compagnon applied: style is a norm, style is a deviation and style is a symptom. Kamov's style is both a norm and a deviation at the same time, because in the poem U deliriju (In delirium) he resorts to tradition by using form and motifs, and in the poem Preludij (Prelude) he writes about physicality in free verse. The concept of style as a symptom (individual) is applicable to Kamov's work because the author's style is authentic. The authenticity of the writing style is a product of the literary education and introspection of the individual. The analysis relies on the approaches of linguistic stylistics. Linguistic analysis consists of: discovering stylems, their categorization and the description of the stylems' functionality in the context of the author's poetics. When describing the functionality of stylems, the analysis goes beyond the frame of linguistic stylistics. A poem is not only viewed as a text separated from the author, it interprets the author's motif and stylistic choices by looking at them in the context of the author's life
HERACLITUS
No full textCilj ovoga rada je sustavno pregledati život i sadržaj Heraklitove fragmentirane filozofije. U fragmentima pronalazimo teme promjenjivosti svijeta, logos kao počelo i opći zakon te da svako biće ima opreku bez koje ne može postojati. Temeljna stvarnost kojom je prožet svijet je logos, a uspoređuje ga s vatrom. Cijeli svijet je vječno goruća vatra koja se na mjestima pojačava, a na mjestima smanjuje. Vatru uzima kao temelj realnosti zbog njena nestabilna karaktera. Svijet je u konstantnom stanju netrpeljivosti, jer sve se opreke neprestano smjenjuju iz jedne u drugu.The aim of this paper is to systematically observe life of Heraclitus and his philosophy. In his fragments we can find subjects of the changing nature of the world, logos as the principle and the universal law, and that every entity has its opposition without which he cannot exist. The underlying reality that builds the world is logos and it is compared to the fire. The whole world is an eternal burning flame but it varies from places. The fire is the foundation because of its unpredictable nature. The world is in constant state of feud, because of the opposites which are constantly exchaning with one another
TIKTOK - NOVI OBLIK DRUŠTVENE PLATFORME I KOMUNIKACIJE
No full textNa temelju relevantne i dostupne literature prikazana je jedna od popularnijih društvenih
mreža danas TikTok. TikTok je društvena medijska platforma, a koja omogućava korisnicima
stvaranje, dijeljenje i pregledavanje kratkih videozapisa. Platforma se ističe po svojoj
jednostavnoj uporabi i naglasku na kreativnosti. Korisnici mogu stvarati različite vrst e sadržaja,
uključujući glazbene videozapise, humoristične skečeve, plesne izazove, obrazovne
videozapise i mnogo toga. TikTok se ponajviše ističe zbog algoritma koji analizira ponašanje
korisnika kako bi im ponudio sadržaj koji će ih vjerojatno zanimati.
Metodama analize i deskripcije ukazalo se na prednosti i mane te popularne društvene
platforme te kako se može koristiti u odgojno obrazovne svrhe. Također, provedeno je anketno
istraživanje čiji je cilj saznati: koliko djeca razre dne nastave koriste TikTok, koji sadržaj
gledaju, koliko često roditelji isti provjeravaju. Postavljene su tri hipoteze: Učenici
svakodnevno koriste TikTok. Učenici provode više od dva sata gledajući TikTok videozapise.
Roditelji rijetko provjeravaju sadrž aj koji djeca gledaju na TikTok aplikaciji.
Hipoteze
su postavljene prije samoga istraživanja, a rezultati su prikazani u radu.Based
on relevant and available literature, one of the popular social networks today will
be presented TikTok. TikTok is a social media platform that allows users to create, share, and
view short video clips. The platform stands out for its simplicity and emphasis on creativity.
Users can create various types of content, including music videos, comedic sketches, dance
challenges, educational videos, and much more. Tik Tok is particularly notable for its algorithm
that analyzes user behavior to offer content that is likely to interest them.
Methods of analysis and description will be used to highlight the advantages and
disadvantages of this popular social platform and h ow it can be used for educational purposes.
Additionally, a survey will be conducted to determine how often elementary school children
use TikTok, what content they watch, and how often parents check it. Three hypotheses have
been formulated: Students use TikTok daily. Students spend more than two hours watching
TikTok videos. Parents rarely check the content their children watch on the TikTok app. These
hypotheses were formulated before the actual research
TURKISH LOAN WORDS IN THE NOVEL "NA DRINI ĆUPRIJA"
No full textU ovom se radu pristupa orijentalnim posuđenicama pronađenim u Andrićevu djelu „Na Drini ćuprija“. Prvotno je navedena opća teorija o turcizmima i pozadina turskoga jezika, odnosno teoretske premise i zaključci koji su vezani za ideju jezika superstrata te njegovu položaju i izmjeni u procesu jezičnog posuđivanja. U zasebnim poglavljima se predstavlja kratka biografija i rad Ive Andrića, kao i nekoliko značajki vezanih za djelo Na Drini Ćuprija. Prikazani su turcizmi podijeljeni u sljedeće kategorije: graditeljstvo, geologiju, narodnu nošnju, antroponimske osobine, kuhinju i pribor, predmete, vjerske i vojne termine, ali i svakodnevicu likova u romanu. Značenjska polja u djelu se razlikuju u broju turcizama, koji je dominantan u kategoriji vezanoj za čovjeka i njegove osobine.This paper explores oriental loan words found in Andrić's novel Na Drini ćuprija. Initially it offers the key concepts about Turkish loan words and the background of Turkish language associated with the novel. Certain premises and conclusions derived from the text and research served a purpose to refer to the idea of source language, and its position and adaptation in the process of lexical borrowing. Turkish loan words from the text were divided into the next categories: architecture, geology, traditional clothing, anthroponimy, cuisine and dishes, inanimate objects, religious and military life, as well as the ones in connection with everyday-life of the fictional characters from the novel. Semantic fields differ in the number of turkish loan words, dominating in number in the category refered to humans and their characteristics
EMOCIONALNI ASPEKTI POREMEĆAJA U PREHRANI
No full textRad “Emocionalni aspekti poremećaja u prehrani” je temeljen na uzrocima i posljedicama poremećaja u prehrani s naglaskom na emocionalne aspekte istih. Prvo poglavlje se fokusira na sociološku perspektivu emocija. Emocije su objašnjene kroz razne sociološke teorije. Drugi dio prvog poglavlja se odnosi na sociološke pristupe prehrani ( funkcionalistički, strukturalistički i razvojni). Treće poglavlje nas uvodi u temu rada, navodeći i objašnjavajući razne uzroke pojave poremećaja u prehrani počevši od soci kulturalnih, preko obiteljskih i individualnih do kognitivnih. U zasebnom poglavlju je objašnjen strah koji dovodi do društva rizika o kojem govori Ulrich Beck. Četvrto poglavlje objašnjava emocije kroz perspektivu simboličkog interakcionizma, George-a Mead-a. U petom poglavlju je bilo riječi o društvenom aspektu jela sa osvrtom na kulturno - religiozne aspekte. Šesto poglavlje se fokusira na utjecaj modernog stila života i medija na razvoj slike tijela i prehrambenih navika. U sedmom poglavlju osvrnuli smo se na vezu između stila života i prehrambenih navika na pojavnost i liječenje depresije. Osmo poglavlje nam objašnjava što je to utješna hrana dok se u devetom poglavlju upoznajemo sa poremećajima u prehrani općenito. U desetom poglavlju naglasak je na emocionalnom prejedanju kao zasebnom poremećaju hranjenja. Emocionalno jedenje je objašnjeno kroz razne teorije te je navedena rodna razlika pojavnosti ovog poremećaja. Posljednje poglavlje se odnosi na to kako nezdrava slika tijela u adolescenciji dovodi do pojave poremećaja hranjenja u toj dobi. Drugi dio rada se odnosi na metodološke aspekte, rezultate i raspravu o provedenom istraživanju te literaturu.Thesis paper named “Emotional aspects of eating disorders” is based on causes and consequences of eating disorders with the main focus being on emotional aspects of them. First chapter is based on sociological perspective of emotions. In this chapter we have explained emotions using sociological theories. Second part of the chapter one is based on sociological views of feeding habbits ( funcitonal, structural and developmental) . Third chapter is introducing us to the main topic of this paper by explaining different causes of eating disorders, starting from sociocultural to family and personal to cognitive. Small part of that chapter is devoted to fear and its role in creating what we call a risk society defined by Ulrich Beck. Chapter five talks about social aspects of eating with a religious and cultural aspect to it. Chapter six is focused on effects of living in a modern era and the effects of media on a negative self image that lead to eating disorders. We talked about how modern lifestyle and eating habits cause depression in adults in chapter seven. Chapter eight tackles comfort food while in chapter nine we are introduced to eating disorders in general. Emotional eating is explained in chapter ten through different sociological theories. Last chapter talks about how negative body image in adolescents leads to eating disorders. Second part of the paper is focused on methodological aspects, results and discussion of the research and literature
IDA VON DÜRINGSFELDS REISEBESCHREIBUNG „AUS ITALIEN“
No full textDas Thema dieser Diplomarbeit ist die Reisebeschreibung der deutschen Autorin und Schriftstellerin Ida von Düringsfeld Reinsberg mit dem Titel Aus Italien. In dieser Arbeit werden die Urteile und Analysen der italienischen Regionen, die die Autorin um die Mitte des neunzehnten Jahrhunderts bereist hat. Im fokus sind vor allem die Eindrücke, die auf sie die italienische Natur, Kultur, Sitten, Traditionen, Kunst und die Einzigartigkeit der vielen italienischen Städten und Regionen gemacht haben. Die Ideen der Autorin in dieser Reisebeschreibung werden mit geschichtlichen, kulturellen und anthropologischen Analysen Italiens verbunden im Rahmen des europäischen, vor allem mittelmeerischen geographischen und kulturellen Raumes. Es wird auch eine Parallele gezogen zwischen den zwei Reisebeschreibungen Ida von Düringsfeld Reinsbergs, mit den Titeln Aus Italien und Aus Dalmatien.Tema ovog diplomskog rada je putopis njemačke književnice i spisateljice Ide von Düringsfeld Reinsberg pod naslovom Aus Italien. U ovom radu razmatraju se autoričini osvrti i analize na talijanske pokrajine kojima je proputovala sredinom devetnaestoga stoljeća. U fokusu su prije svega dojmovi koje je na nju ostavila talijanska priroda, kultura, običaji, tradicije, umjetnost i posebnosti mnogobrojnih talijanskih gradova i pokrajina. Ideje koje autorica iznosi u ovom putopisu povezuju se s povijesnim, kulturnim i antropološkim analizama Italije u okviru europskog, prije svega sredozemnog zemljopisnog i kulturnog prostora. Povlači se i paralela između dvaju putopisa Ide von Düringsfeld Reinsberg, naziva Aus Italien i Aus Dalmatien
Normative Dualities in Elementary School Textbooks and Workbooks
No full textU ovome su radu analizirane i istaknute tri normativne dvostrukosti: sastavljeno ili
rastavljeno pisanje zanijekanoga oblika prezenta glagola htjeti, pokriveno r te (ne)gubljenje d
i t u oblicima imenica s nepostojanim a koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka.
Svakomu je problemu posvećeno zasebno poglavlje uključujući pregled pravopisnih rješenja
koja su izložena u dvama dijelovima: od 1892. do 1990. te od 1990. do danas.
Potom su se navedene normativne dvostrukosti istraživale analizom osnovnoškolskih
udžbenika i radnih bilježnica od prvoga do četvrtoga razreda. Cilj je bio provjeriti postoje li
takve dvostrukosti, to jest jesu li udžbenici i radne bilježnice usklađene s rješenjima
Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je od 2013. preporučen za
uporabu u školama.
Analizom osnovnoškolskih udžbenika i radnih bilježnica potvrđena je uporaba
dvostruke pravopisne norme s većim udjelom sastavljenoga pisanja zanijekanoga prezenta
glagola htjeti, pisanja e iza pokrivenoga r te negubljenja d i t u oblicima imenica s
nepostojanim a koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka.Three normative dualities are investigated and underlined in this thesis: composed or
disassembled writing of the negated present form of the verb to want, covered r and (non)loss
of d and t in noun forms with unstable a ending in -dak, -tak, -dac, -tac, and -tka. Each
problem has its own chapter, which includes a summary of the spelling answers, divided into
two sections: from 1892 to 1990 and from 1990 to the present.
The investigation of the aforementioned normative criteria in primary school
textbooks and workbooks from first to fourth grade is covered in the following chapters. The
purpose of the thesis is to assess their usage and adherence to the recommendations made for
using Hrvatski pravopis in classrooms since 2013 by the Institute of Croatian Language and
Linguistics.
The analysis of elementary school textbooks and workbooks supported the use of a
double orthographic norm with a higher proportion of composed writing for the verb to want
in the negated present tense, writing e after the covered r, and not losing d and t in the forms
of nouns with unstable a that end in -dak, -tak, -dac, -tac, or -tka
The functions of music in the life of adolescents and their musical preferences
No full textGlazba ima važnu ulogu u životu adolescenata jer doprinosi njihovu kognitivnom razvoju, samopoimanju, vršnjačkoj socijalizaciji i društvenoj percepciji te im pomaže pri regulaciji raspoloženja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati funkcije koje glazba ima u životu adolescenata, njihove glazbene preferencije i osobine ličnosti kao važan faktor u procesu formiranja glazbenog ukusa, uz kontrolu sociodemografskih varijabli spola, školskog uspjeha i glazbenog obrazovanja sudionika.
U teorijskom dijelu disertacije uputilo se na čimbenike koji utječu na glazbene preferencije: osobine glazbe, osobine slušatelja, konteksti slušanja glazbe, mediji i osobine ličnosti. Objašnjeni su i teorijski modeli glazbenih preferencija: Interaktivna teorija glazbenih preferencija (LeBlanc, 1981), Recipročni model reakcije na glazbu (Hargreaves i sur., 2005) i Revidirani recipročni model reakcije na glazbu (Hargreaves i sur., 2012). Osobine ličnosti, kao značajan faktor koji vrši utjecaj na glazbene preferencije pojedinca, definirane su kroz nekoliko teorija ličnosti. Poseban naglasak stavljen je na Petfaktorski model ličnosti (Costa i McCrae, 1992) kao najpoznatiji model ličnosti koji se temelji na leksičkom pristupu, a koji je upotrjebljen u provedenom istraživanju. Model obuhvaća pet glavnih čimbenika osobnosti koji određuju ličnost: ekstraverzija/introverzija, neuroticizam-emocionalna stabilnost, ugodnost, savjesnost i intelekt (Dobrota i Reić Ercegovac, 2016).
U poglavlju o funkcijama glazbe problematiziraju se razlozi slušanja glazbe u adolescenciji, poruke koje mladi dobivaju preko glazbe te funkcije glazbe u prevenciji i intervenciji kod adolescenata. U okviru poglavlja o funkcijama glazbe primjenjuje se klasifikacija funkcija glazbe prema modelu Boer i sur. (2012) poznatom kao Respect-Music Scale koja obuhvaća deset faktora: funkcija društvenog povezivanja glazbom s prijateljima; funkcija društvenog povezivanja glazbom s obitelji; funkcija otpuštanja; emocionalna funkcija slušanja glazbe; glazba u funkciji plesa; pozadinska funkcija glazbe; glazba u funkciji fokusa; glazba u funkciji izražavanja političkih stavova; funkcija kulturnog identiteta i glazba u funkciji izražavanja osobnih vrijednosti.
Empirijsko istraživanje provedeno je u Splitu među maturantima I. gimnazije / Jezične, III. gimnazije / Prirodoslovno-matematičke, IV. gimnazije „Marko Marulić“ i V. gimnazije „Vladimir Nazor“. U istraživanju je sudjelovalo 295 učenika (Ž = 166, M = 129). Veći dio istraživanja proveden je sredinom drugog polugodišta 2019./2020. školske godine, nakon čega su škole zatvorene zbog globalne pandemije COVID-19 virusa, pa je drugi dio istraživanja (30 % upitnika) proveden početkom prvog polugodišta 2020./2021. Anketni se upitnik sastojao od četiriju dijelova: upitnik Osobine slušatelja, upitnik IPIP-50 Junior S (Mlačić i Goldberg, 2007), upitnik Respect-Music Scale (Boer i Fischer, 2011) te Upitnik glazbenih preferencija STOMP (Short Test of Music Preferences) (Rentfrow i Gosling, 2003).
Upitnik Osobine slušatelja sadržavao je 12 pitanja zatvorenog tipa kojima su prikupljeni podaci o sociodemografskim karakteristikama sudionika: dobi i spolu, školskom uspjehu, aktivnostima slobodnog vremena te glazbenom iskustvu adolescenata. U drugom dijelu anketnog upitnika ispitane su osobine ličnosti adolescenata upitnikom IPIP-50 Junior S (Mlačić i Goldberg, 2007) koji je sadržavao 50 tvrdnji kojima su opisana uobičajena ponašanja djece i mladih. Ovih je 50 tvrdnji podijeljeno na pet osobina ličnosti, pri čemu je svaku mjerilo 10 tvrdnji. Zadatak sudionika bio je da na ljestvici Likertova tipa procijene koliko se određena tvrdnja odnosi na njih. Treći dio upitnika odnosio se na funkcije glazbe u životu adolescenata i istražen je uz pomoć Respect-Music Scale te se sastojao od 45 tvrdnji. U odnosu na početnu verziju Skale izostavljeno je deset tvrdnji koje nisu bile dovoljno saturirane niti jednim od devet ekstrahiranih faktora. Konačna verzija skale sastojala se od 35 tvrdnji. Provedbom eksploratorne faktorske analize uz varimaks rotaciju ekstrahirano je devet faktora, jer su pozadinska funkcija glazbe i glazba u funkciji fokusa spojene u jedan faktor – fokusiranje. Devet ekstrahiranih korijena objasnilo je 73.399 % varijance funkcija glazbe. U četvrtom dijelu anketnog upitnika ispitane su glazbene preferencije adolescenata uz pomoć upitnika STOMP koji je sadržavao 16 glazbenih ulomaka podijeljenih u četiri glazbena stila: refleksno-kompleksni (klasična glazba, jazz, blues i folk); intenzivno-buntovni (rock, alternativna i heavy metal); veselo-konvencionalni (pop, country, religijska i filmska glazba); i energično-ritmični (rap/hip-hop, soul/funk i elektronička/plesna glazba) (Rentfrow i Gosling, 2003). Od svakog glazbenog stila izabrane su po četiri skladbe reprezentanti glazbenog stila. Skladbe istog stila nisu slušane jedna za drugom, a uz faktor sviđanja određene skladbe sudionici su zaokružili i poznatost pojedine skladbe. Primjenom eksploratorne faktorske analize provjerena je faktorska struktura upitnika Glazbenih preferencija sa svih 16 čestica, no dobivena struktura nije replicirala izvornu i očekivanu 4-faktorsku strukturu. Provjerom pouzdanosti četiriju pretpostavljenih faktora uočeno je da sve čestice energično-ritmičnog stila
imaju nisku pouzdanost te da jedna čestica veselo-konvencionalnog stila značajno narušava inače zadovoljavajuću pouzdanost tog faktora. Nakon izostavljanja tih pet čestica glazbenih ulomaka provedena je konfirmatorna faktorska analiza na tri faktora.
S obzirom na postavljeni cilj istraživanja, definirana su tri problema: 1) provjeriti faktorsku strukturu Upitnika funkcija glazbe i Skale glazbenih preferencija i njihovih metrijskih karakteristika; 2) ispitati povezanost između sociodemografskih značajki, osobina ličnosti, funkcija glazbe i glazbenih preferencija; 3) utvrditi pojedinačni doprinos sociodemografskih karakteristika, osobina ličnosti i funkcija glazbe u objašnjenju varijance glazbenih preferencija različitih glazbenih stilova. U skladu s navedenim problemima istraživanja oblikovana je hipoteza u kojoj se pretpostavilo da će sve skupine prediktora značajno doprinositi objašnjenju varijance glazbenih preferencija, da će funkcije glazbe biti pozitivno povezane s glazbenim preferencijama i s određenim osobinama ličnosti te da će osobine ličnosti, pogotovo otvorenost za iskustva, značajno doprinijeti objašnjenju varijance glazbenih preferencija. Također, jedno od polaznih očekivanja bilo je da će sudionice sve funkcije glazbe procjenjivati važnijima u odnosu na sudionike.
Rezultati istraživanja pokazali su povezanost svih glazbenih stilova sa sociodemografskim značajkama (spol i više ocjene) i sa svim funkcijama glazbe osim političke funkcije i funkcije kulturnog identiteta te s osobinama ličnosti od kojih su se najviše istaknule ugodnost i intelekt. Spol kao važna determinanta glazbenih preferencija u provedenom istraživanju pokazala je pozitivnu povezanost sa svim funkcijama glazbe osim političkom, funkcijom kulturnog identiteta i duhovnom. Što se tiče školskog uspjeha, ocjene su se u provedenom istraživanju pokazale kao sociodemografski faktor koji ima veliku povezanost s glazbenim preferencijama adolescenata. Glazbeno obrazovanje sudionika nije se pokazalo bitnim faktorom u vezi s glazbenim preferencijama, što se može objasniti relativno malim udjelom sudionika koji su imali glazbeno obrazovanje (16.6 %). Najveća povezanost između glazbenih preferencija i osobina ličnosti u provedenom istraživanju pokazala se u osobinama ugodnosti i intelekta. Ugodnost se istaknula kao najvažniji korelat glazbenih preferencija kao crta osobnosti koja je pokazala pozitivnu povezanost s osobinama savjesnosti i emocionalnom stabilnosti, dok se intelekt pokazao povezan s reflesivno-kompleksnim glazbenim stilom koji obuhvaća klasičnu i jazz glazbu. Socijalna se funkcija glazbe u provedenom istraživanju pokazala najvažnijom, i to kroz funkciju glazbe socijalnog povezivanja
s obitelji kroz sva tri glazbena stila. Budući da je 2020. bila godina proglašenja globalne pandemije virusa COVID-19, rezultat se pokazao očekivanim s obzirom na kontekst u kojem je provedeno istraživanje, jer je taj vremenski period bio bitno obilježen izrazito strogim mjerama poput zatvaranja (tzv. „lockdowna“), socijalne distance i zabrane društvenih događaja i okupljanja. Uz funkciju socijalnog povezivanja s obitelji, adolescentima se također istaknulo važnim i socijalno povezivanje s prijateljima, najviše kroz popularnu glazbu koja pripada veselo-konvencionalnom stilu.
Na temelju rezultata dobivenih istraživanjem može se zaključiti da je adolescentima gimnazijalcima glazba jako bitna. Glazba predstavlja važnu aktivnost njihova slobodnog vremena i vrijednosti koje proizlaze iz funkcija glazbe, glazbenih preferencija i osobina ličnosti sve su usmjerene na zajedništvo i socijalizaciju. S obzirom na to da su se društvene funkcije glazbe pokazale najvažnije u životu adolescenata, može se pretpostaviti da je grupni rad jedan od načina kako se ove vrijednosti mogu iskoristiti u nastavnom procesu. Kroz grupni rad bi se na satovima glazbene umjetnosti adolescentima pomoglo u njihovu sazrijevanju da bolje razumiju glazbu, a zatim i da se njome funkcionalnije koriste.Music plays a vital role in the life of adolescents contributing to their cognitive development, self-perception, peer socialization and social perception, and helping them regulate their mood. This research was aimed to examine the functions that music has in the life of adolescents, their musical preferences and personality traits as important factors in forming musical taste, while controlling for the sociodemographic variables of gender, school success and musical education of the participants.
In the theoretical part of the dissertation, the following factors influencing musical preferences were referred to: music characteristics, listener characteristics, music listening context, media and personality traits. Furthermore, these theoretical models of musical preferences were explained: Interactive Theory of Music Preferences (LeBlanc, 1981), Reciprocal-Feedback Model of Response to Music (Hargreaves et al., 2005) and Revised Reciprocal-Feedback Model of Response to Music (Hargreaves et al., 2012). Personality traits, as a significant factor influencing an individual’s musical preferences, have been defined through several personality theories. Special emphasis was placed on the Five-Factor Personality Model (Costa and McCrae, 1992) as the most famous personality model based on the lexical approach, which was used in the research. The model includes five main personality factors that determine personality: extraversion/introversion, neuroticism-emotional stability, agreeableness, conscientiousness and intellect (Dobrota and Reić Ercegovac, 2016).
The chapter on the functions of music addresses the reasons for listening to music in adolescence, the messages that young people receive through music, and the function of music in prevention and intervention in adolescents. In this chapter, we have applied the classification of the functions of music according to the model proposed by Boer et al. (2012) known as the Respect-Music Scale, which includes ten factors: the function of social bonding through music with friends; family bonding; venting; emotions; dance; background function; focus; politic; cultural identity and expressing personal values.
Empirical research was conducted in Split among graduates of three high schools: 1st Secondary School of Languages, 3rd Secondary School with Extended Program in Science and Mathematics,“Vladimir Nazor”. A total of 295 students participated in the research (F = 166, M = 129). Most of the survey was conducted in the middle of the second semester of 2019/2020, after which schools were closed due to the global pandemic of the COVID-19 virus, so the second part of the survey (30% of the questionnaire) was conducted at the beginning of the first semester of 2020/2021. The questionnaire consisted of four parts: the Listener Characteristics Questionnaire, the IPIP-50 Junior S Questionnaire (Mlačić and Goldberg, 2007), the Respect-Music Scale (Boer and Fischer, 2011) and the STOMP (Short Test of Music Preferences) Questionnaire (Rentfrow and Gosling, 2003).
The Listener Characteristics Questionnaire contained 12 closed-ended questions that collected data on the sociodemographic characteristics of the participants: age and gender, school performance, leisure activities and musical experience of adolescents. In the second part of the questionnaire, the personality traits of adolescents were examined using the IPIP-50 Junior S Questionnaire (Mlačić and Goldberg, 2007), which contained 50 items describing the usual behaviors of children and young people. These 50 statements are divided into five personality traits, each of which is measured by 10 items. The task of the participants was to evaluate on a Likert-type scale how much a certain item applies to them. The third part of the questionnaire referred to the functions of music in the life of adolescents. It contained the Respect-Music Scale and consisted of 45 items. Compared to the initial version of the Scale, ten statements were omitted that were not sufficiently saturated with any of the nine extracted factors. The final version of the Scale consisted of 35 statements. By performing exploratory factor analysis with varimax rotation, nine factors were extracted, because the background and the focus function of music were combined into one factor – focusing. The nine extracted roots explained 73.399 % of the variance of the music functions. In the fourth part of the questionnaire, the musical preferences of adolescents were examined with the help of the STOMP questionnaire, which contained 16 musical excerpts divided into four musical styles: reflexive-complex (classical music, jazz, blues and folk); intense-rebellious (rock, alternative and heavy metal); upbeat-conventional (pop, country, religious and film music); and energetic-rhythmic (rap/hip-hop, soul/funk and electronic/dance music) (Rentfrow and Gosling, 2003). From each musical style, four representative compositions of the musical style were chosen. Compositions of the same style were not listened to consecutively, and in addition to the factor of liking a certain composition, the
148
participants also indicated the familiarity of an individual composition. By applying exploratory factor analysis, the factor structure of the Music Preferences Questionnaire with all 16 items was verified, but the resulting structure did not replicate the original and expected 4-factor structure. By checking the reliability of the four assumed factors, it was observed that all items of the energetic-rhythmic style have low reliability and that one item of the upbeat-conventional style significantly impairs the otherwise satisfactory reliability of that factor. After omitting those five items of musical excerpts, a confirmatory factor analysis was conducted on three factors.
With regard to the set goal of the research, three problems were defined: 1) to check the factor structure of the Music Functions Questionnaire and Music Preferences Scale and their metrical characteristics; 2) to examine the connection between sociodemographic characteristics, personality traits, functions of music and musical preferences; 3) determine the individual contribution of sociodemographic characteristics, personality traits and functions of music in explaining the variance of musical preferences of different musical styles. In accordance with the mentioned research problems, a hypothesis was formulated according to which all groups of predictors will significantly contribute to the explanation of the variance of musical preferences, that the functions of music will be positively related to musical preferences and to certain personality traits, and that personality traits, especially openness to experience, will significantly contribute to the explanation of the variance of musical preferences. In addition, one of the initial expectations was that female participants would rate all functions of music as more important compared to male participants.
The results of the research showed that all musical styles are correlated with sociodemographic features (gender and higher grades) and all functions of music, except the political function and the function of cultural identity, and with personality traits, particularly agreeableness and intellect. Gender as an important determinant of musical preferences in the conducted research showed a positive correlation with all functions of music except political, the function of cultural identity and spiritual function of music. As for school success, it was found that grades are a sociodemographic factor that has a strong correlation with the musical preferences of adolescents. The musical education of the participants did not prove to be an important factor in relation to musical preferences, which can be explained by the relatively small proportion of participants who had a musical education (16.6%). The greatest correlation between musical
149
preferences and personality traits in the conducted research was shown in the traits of agreeableness and intellect. Agreeableness was the most important correlate of musical preferences as a personality trait positively correlated with the traits of conscientiousness and emotional stability, while intellect was shown to be correlated with a reflexive-complex musical style that includes classical and jazz music. The social function of music was found to be the most important, through the function of social bonding with the family in all three musical styles. Since 2020 was the year of the global pandemic of the COVID-19 virus, the result turned out to be expected considering the context in which the research was conducted, because that time period was significantly marked by extremely strict measures such as lockdown, social distancing and bans on social events and gatherings. In addition to social bonding with the family, social bonding with friends proved to be important for adolescents, mostly through popular music that belongs to the upbeat-conventional style.
Based on the results of the research, it can be concluded that music is very important to adolescents. Music represents an important leisure activity and the values that derive from the functions of music, musical preferences and personality traits are all aimed at togetherness and socialization. Social functions of music were found to be the most important in the life of adolescents; therefore, it can be assumed that group work is one of the ways in which these values can be used in teaching. Group work in music lessons could help adolescents mature and understand music better, and consequently to use it more functionally
Animalism in Children's Artistic Expression
No full textOvaj diplomski rad temeljen je na znanstvenim činjanicama i na provedenom
istraživanju. Na početku rada spominje se animalistika u likovnoj umjetnosti. Motiv životinje
prikazan je kroz povijesna razdoblja. Karakteristike njegovog prikazivanja za svako pojedino
umjetničko razdoblje i pravac ukratko su opisane i predstavljene u ovom dijelu rada.
Animalistički motivi su se u umjetnosti prikazivali još od doba špiljskog slikarstva, a njihov
razvoj pratimo sve do modernog doba umjetnosti u kojem umjetnici istražuju nesvakidašnje
načine izražavanja u prikazu životinja.
Nakon kratkog pregleda povijesnog prikaza animalističkih motiva slijedi poglavlje o
dječjem likovnom izražavanju općenito. Od trenutka rođenja dijete aktivno istražuje svoju
okolinu kako bi učilo o sebi i svijetu oko sebe. Kada dijete dostigne željeni stupanj
psihofiziološkog razvoja dolazi do likovnog istraživanja i izražavanja. Tijekom vremena
pokazalo se da se određeni oblici, pojave i interpretacije djece često pojavljuju u dječjem
likovnom izričaju, što možemo promatrati kao konstante i pravilnosti. Sudjelovanje u dječjim
umjetničkim aktivnostima od najranije dobi može imati mnoge pozitivne učinke. Potiču fokus
i razvoj koncentracije i koncentracije, opuštanje i lučenje hormona sreće u cijelom organizmu,
ali i razvoj kognicije, motorike, socijalnih vještina i kreativnosti. Kreativnost se razvija
korištenjem različitih materijala, eksperimentiranjem i rješavanjem problema u umjetničkom
procesu, što potiče razvoj divergentnog mišljenja. Kreativnost zauzima posebno mjesto u
području umjetnosti, te se može reći da bez kreativnosti nema umjetnosti.
Dječje likovno izražavanje treba poticati na njima prikladan način, bez bespotrebnog
uplitanja u njihov rad. Kontkst ustanove, kako materijalni tako i socijalni, bi trebao djecu
poticati i stvarati intrizičnu motivaciju za ovakvu vrstu izražavanja. Djeca uće čineći, istražuju,
igraju se i konstrukti su u stvaranju svog znanja. Treba uzeti u obzir i individualnost svakog
djeteta, njihove potrebe, želje, interese, mogućnosti i sposobnosti kako bi se što kvalitetnije
pristupilo djetetu kako u likovnim aktivnostima tako i općenito u cijelokupnom odgojno
obrazovnom procesu.
Kroz provedeno istraživanje u kojem je prikazano i analizirano 45 radova djece u dobi
od 3 do 7 godina prikazani su rezultati i zaključci istog. Djeca su crtala i slikala različite motive
životinja. Motivi su najčešće bili mačka ili pas, međutim ni oni se nisu često ponavljali. U
samostalnim aktivnostima su se više isticala mlađa djeca, kod kojih se pojavio malo veći broj
32
animalističkih motiva. Kod organiziranih aktivnosti prednjačila su djeca u dobi od 5 do 7 godina
kod kojih se pojavio veći broj radova s motivima životinja. Različit pristup ovoj temi se može
objasniti činjenicom individualnosti, ali i različitim pristupima odgajatelja, raznovrsnim
poticajima i okruženjem te kontekstom istraživanja. Razlike u prikazivanju motiva životinje po
dobi i prevladavanja animalističkih motiva kod određene dobi su se pojavile uslijed različitih
izbora i preferencija djece. Starija djeca više vole organizirane aktivnosti i u njima se bolje
snalaze. Rado prihvaćaju poticaje na koje mogu obzirom na svoj razvojni status lakše
odgovoriti. Mlađa djeca češće ne sudjeluju u organiziranim aktivnostima, ali se zato kod njih
motivi životinje pojavljuju uslijed slobodnog likovnog izražavanja.
Istraživanje je osim odgovora na postavljena istraživačka pitanja pokazalo raznovrsnost
i ljepotu dječjeg izražavanja i stvaranja. Radost koju djeca pokazuju kroz proces likovnog
izažavanja, postavljanje pitanja, manipuliranje poticajima, zajedničko riješavanje problema i
socijalzacija koja se događa pokazuju kako su likovne aktivnosti bitan dio odgojno obrazovnog
procesa. Kroz njih se djeca izražavaju, uče, stvaraju i razvijaju. One su često pokazatelj dječjeg
unutrašnjeg stanja, njihovih emocija, interesa i sposobnosti. Na osnovu njih može se uočiti i
potencijalni problem, a likovnost može poslužiti i kao sredstvo terapije kod riješavanja
određenih razvojnih poteškoća.This graduation thesis is based on scientific facts and research. At the beginning of the
work, animalistics in fine art is mentioned. The animal motif is shown throughout historical
periods. The characteristics of its presentation for each individual artistic period and direction
are briefly described and presented in this part of the work. Animalistic motifs have been shown
in art since the age of cave painting, and we follow their development all the way to the modern
age of art in which artists explore unusual ways of expression in the depiction of animals.
After a brief overview of the historical depiction of animalistic motifs, there follows a
chapter on children's artistic expression in general. From the moment of birth, the child actively
explores its environment in order to learn about itself and the world around it. When the child
reaches the desired level of psychophysiological development, art research and expression
begins. Over time, it has been shown that certain forms, phenomena and interpretations of
children often appear in children's artistic expression, which we can observe as constants and
regularities. Participation in children's art activities from an early age can have many positive
effects. They encourage focus and the development of concentration and concentration,
relaxation and the secretion of happiness hormones throughout the body, but also the
development of cognition, motor skills, social skills and creativity. Creativity is developed by
using different materials, experimenting and solving problems in the artistic process, which
encourages the development of divergent thinking. Creativity occupies a special place in the
field of art, and it can be said that without creativity there is no art.
Children's artistic expression should be encouraged in a way that suits them, without
unnecessary interference in their work. The context of the institution, both material and social,
should encourage children and create intrinsic motivation for this type of expression. Children
learn by doing, explore, play and are constructs in creating their knowledge. The individuality
of each child, their needs, wishes, interests, possibilities and abilities should be taken into
account in order to approach the child as qualitatively as possible both in art activities and in
general in the entire educational process.
Through the conducted research in which 45 works of children between the ages of 3
and 7 were presented and analyzed, the results and conclusions of the same were presented. The
children drew and painted different motifs of animals. The motifs were most often a cat or a
dog, but they were not repeated often either. Younger children stood out more in independent
activities, where a slightly larger number of animalistic motifs appeared. When it came to
34
organized activities, children between the ages of 5 and 7 took the lead, with a larger number
of works with animal motifs appearing. The different approach to this topic can be explained
by the fact of individuality, but also by the different approaches of educators, various incentives
and environment, and the context of the research. Differences in the presentation of animal
motifs by age and the predominance of animalistic motifs at a certain age appeared due to
different choices and preferences of children. Older children prefer organized activities and do
better in them. They gladly accept incentives to which they can respond more easily due to their
developmental status. Younger children do not participate in organized activities more often,
but that's why animal motifs appear with them as a result of free artistic expression.
In addition to answering the research questions, the research showed the variety and
beauty of children's expression and creation. The joy that children show through the process of
artistic expression, asking questions, manipulating incentives, solving problems together and
the socialization that takes place show that artistic activities are an essential part of the
educational process. Through them, children express themselves, learn, create and develop.
They are often an indicator of children's inner state, their emotions, interests and abilities. Based
on them, a potential problem can be identified, and art can also be used as a means of therapy
in solving certain developmental difficulties