Repository of Faculty of Humanities and Social sciences, University of Split
Not a member yet
3473 research outputs found
Sort by
Le preposizioni e le locuzioni preposizionali nella lingua italiana
No full textU radu se proučavaju prijedlozi, vrste prijedloga i prijedložni izrazi. U prvom dijelu rada definirano je što su to prijedlozi i pobliže su objašnjene kategorije u koje se oni dijele, a to su: pravilni prijedlozi (jednostavni i artikulirani), nepravilni prijedlozi i prijedložni izrazi. Svaka od navedenih kategorija detaljno je opisana i uz to su dodane rečenice kao primjeri situacija u kojima se ti prijedlozi upotrebljavaju u svakodnevnom životu. U drugom dijelu rada nalazi se talijansko-hrvatski glosar prijedložnih izraza, u kojemu je pokraj svakog prijedložnog izraza na talijanskom jeziku ponuđen i prijevod na hrvatskom jeziku. Također, u rječniku se nalaze i rečenice koje pokazuju kontekst u kojemu se ti prijedložni izrazi mogu koristiti. Svrha ovoga glosara je da se olakša učenje prijedložnih izraza, zato što oni obično uzrokuju poteškoće onima koji tek uče talijanski jezik.prijedlog, prijedložni izraz, glosa
SLUŠANJE GLAZBE U KONTEKSTU CJELOVITOG RAZVOJA DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI
No full textGlazba je dio života svih ljudi. Ona je dio ljudske svakodnevice koju uljepšava. Ima fizičku, kognitivnu, društvenu i emocionalnu funkciju te ljudi uz pomoć glazbe mogu iskazati svoje stavove te pomaže ljudima da se lakše suoče s određenim trenutcima. Glazba je dio djetinjstva te prati djecu tijekom njihova odrastanja.
Glazbene aktivnosti poput slušanja pozitivno utječu na cjeloviti razvoj djeteta. Slušanje glazbe pozitivno utječe na intelektualni, emocionalni, socijalni i tjelesni razvoj. Ono utječe na bogaćenje rječnika, razvija se pažnja, strpljivost, potiče se znatiželja, razvija se osjećaj zajedništva i ljubavi. Djeca se uče konstruktivno rješavati probleme, pregovarati, razvijaju koordinaciju, govorni aparat. Glazba potiče na pokret kojim se razvija gruba motorika, a korištenjem dodatnih materijala kao što su lutke, instrumenti i slično, potiče se razvoj fine motorike.
Slušanje glazbe pozitivno utječe na razvoj kompetencija kao što su: komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, digitalna kompetencija, učiti kako učiti, socijalna i građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost te kulturna svijest i izražavanje.Music is a part of everyone's life. It is a part of everyday life and makes it more beautiful. It has a physical, cognitive, social and emotional function, and with the help of music, people can express their views and help people face certain moments more easily. Music is a part of childhood and accompanies children during their growing up.
Musical activities such as listening positively affect a child's overall development. Listening to music has a positive effect on intellectual, emotional, social and physical development. It affects vocabulary enrichment, develops attention, patience, stimulates curiosity, develops a sense of community and love. Children learn how to solve problems constructively, how to negotiate, they develop coordination and speech apparatus. Music encourages movement, which develops gross motor skills, and the use of additional materials such as dolls, instruments, etc., encourages the development of fine motor skills.
Listening to music positively affects the development of competences such as: communication in the mother tongue, communication in foreign languages, digital competence, learning how to learn, social and civic competence, initiative and entrepreneurship, and cultural awareness and expression
KONCEPT DIREKTNOG OBJEKTA IZ KOGNITIVNOLINGVISTIČKE PERSPEKTIVE
No full textKoncept direktnoga objekta iz kognitivnolingvističke perspektive istražuje se kroz usporedbu s tradicionalnim gramatičkim pristupima u hrvatskome jeziku. Kognitivna gramatika, koja naglašava kontinuum između sintakse i semantike, omogućava dublje razumijevanje direktnoga objekta kao ključnoga elementa u konceptualizaciji radnje, a ne samo kao sintaktičke dopune glagolu. Analiza primjera pokazuje kako kognitivni pristup pruža dublje uvide u analizu jezika, povezujući jezične strukture s ljudskom percepcijom i iskustvom. Važnost kognitivne lingvistike jest da razotkriva pravu prirodu jezika te razotkriva činjenicu da sintaksa ipak ne može biti u središtu pozornosti, niti se jezične analize mogu svoditi samo na sintaksu već razotkriva suodnos sintakse i semantike tako nam pružajući sveobuhvatan okvir za jezičnu analizu i otvarajući nove mogućnosti za daljnja istraživanja u području hrvatske lingvistike.The concept of the direct object from a cognitive linguistic perspective is explored through a comparison with traditional grammatical approaches in the Croatian language. Cognitive grammar, which emphasizes the continuum between syntax and semantics, allows for a deeper understanding of the direct object as a key element in the conceptualization of action, rather than merely as a syntactic complement to the verb. The analysis of examples demonstrates how the cognitive approach offers deeper insights into language analysis, linking linguistic structures with human perception and experience. The significance of cognitive linguistics lies in uncovering the true nature of language and revealing that syntax cannot be the sole focus of attention, nor can linguistic analysis be reduced solely to syntax. Instead, it highlights the interrelationship between syntax and semantics, providing a comprehensive framework for linguistic analysis and opening new possibilities for further research in the field of Croatian linguistics
KINANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI
No full textPredmet su rada kinantropološka mjerenja djece rane i predškolske dobi. Antropološka obilježja obuhvaćaju širok raspon osobina, sposobnosti i motoričkih sposobnosti, zajedno s njihovim međusobnim odnosima. To uključuje antropometrijska mjerenja, kao i motoričke, funkcionalne, kognitivne, konativne i socijalne aspekte. Korištenje antropoloških mjerenja ima ključnu ulogu u praćenju rasta i razvoja djeteta, kao iu prepoznavanju potencijalnih predispozicija za bolesti i provođenju preventivnih mjera. Za ispitivanje kinantropoloških karakteristika djece ranog i predškolskog uzrasta provedena su inicijalna i završna mjerenja u dvije odgojne skupine unutar iste ustanove dječjeg vrtića, točnije u DV „Veseli patuljci“. Inicijalno mjerenje obavljeno je u listopadu 2023., a finalno u svibnju 2024. Cilj istraživanja bio je usporediti rezultate antropoloških mjerenja između vrtićkih skupina u istom objektu. U istraživanje je bilo uključeno ukupno 16 djece iz dvije mješovite odgojne skupine DV „Veseli patuljci“. Provedeno istraživanje pokazalo je da ne postoji statistički značajna razlika u uspješnosti inicijalnog testa između dječaka i djevojčica u dvije vrtićke skupine u istoj ustanovi. Slično tome, konačni rezultati testa nisu pokazali statistički značajnu razliku u uspješnosti između dječaka i djevojčica u dvije vrtićke skupine.The subject of this thesis is kinanthropological measurements of children of early and preschool age. Anthropological features encompass a wide range of traits, abilities, and motor skills, along with their interrelationships. This includes anthropometric measurements as well as motor, functional, cognitive, conative and social aspects. The use of anthropological measurements plays a key role in monitoring the growth and development of a child, as well as in identifying potential predispositions to diseases and implementing preventive measures. In order to examine the kinanthropological characteristics of children of early and preschool age, initial and final measurements were carried out in two educational groups within the same kindergarten institution, more precisely in the DV „Veseli patuljci“. The initial measurement was carried out in October 2023, and the final in May 2024. The aim of the research was to compare the results of anthropological measurements between kindergarten groups in the same facility. A total of 16 children from two mixed educational groups of the DV „Veseli patuljci“ were included in the research. The conducted research showed that there is no statistically significant difference in the success of the initial test between boys and girls in two kindergarten groups in the same institution. Similarly, the final test results did not show a statistically significant difference in performance between boys and girls in the two kindergarten groups
EXAMPLES OF FEMINIST ARTISTIC PRACTICE IN CROATIA
No full textOvaj diplomski rad istražuje razvoj feminističke umjetničke prakse u Hrvatskoj, ispitujući teorijske okvire, povijesna kretanja i konkretne primjere umjetnica koje su doprinijele oblikovanju feminističkih intervencija unutar hrvatske umjetničke scene. Rad se bavi diferencijacijom ženske i feminističke umjetnosti, povijesnim kontekstom i evolucijom feminističke umjetnosti i kritike te utjecajnim perspektivama znanstvenica kao što su Griselda Pollock i Linda Nochlin.
Kroz fokusiranu analizu, rad ističe značajne doprinose umjetnica poput Sanje Iveković i Vlaste Delimar, čiji radovi dovode u pitanje društvene norme, propituju konstrukte identiteta i bave se ulogom žene u suvremenom društvu.
Nadalje, rad istražuje primjere feminističke intervencije u suvremenim umjetničkim praksama, ispitujući kustoske projekte i izložbe koje uključuju feminističke teme. Nalazi pokazuju trajan utjecaj feminističke umjetnosti na hrvatsku vizualnu kulturu, budući da i dalje služi kao moćan alat za društvene komentare i promišljanje o rodnoj ravnopravnosti i društvenoj pravdi.
Zaključno, ovaj rad naglašava trajnu relevantnost i značaj feminističke umjetničke prakse u Hrvatskoj i šire. Naglašava da feministička umjetnost ne samo da postavlja ključna pitanja, već također potiče kritički dijalog, djelujući kao katalizator društvenih promjena. Teza zagovara kontinuiranu potporu i istraživanje feminističke umjetnosti za promicanje inkluzivnosti, jednakosti i razumijevanja unutar umjetničkih i širih društvenih zajednica.This graduate thesis investigates the development of feminist artistic practice in Croatia, examining theoretical frameworks, historical trends and concrete examples of female artists who contributed to the shaping of feminist interventions within the Croatian art scene. The paper deals with the differentiation of women's and feminist art, the historical context and evolution of feminist art and criticism, and the influential perspectives of scholars such as Griselda Pollock and Linda Nochlin.
Through a focused analysis, the paper highlights the significant contributions of artists such as Sanja Iveković and Vlasta Delimar, whose works question social norms, question identity constructs and deal with the role of women in contemporary society.
Furthermore, the paper explores examples of feminist intervention in contemporary artistic practices, examining curatorial projects and exhibitions that include feminist themes. The findings demonstrate the lasting impact of feminist art on Croatian visual culture, as it continues to serve as a powerful tool for social commentary and reflection on gender equality and social justice.
In conclusion, this work emphasizes the permanent relevance and significance of feminist artistic practice in Croatia and beyond. It emphasizes that feminist art not only raises key questions, but also encourages critical dialogue, acting as a catalyst for social change. The thesis advocates the continued support and research of feminist art to promote inclusivity, equality and understanding within the artistic and wider social communities
IVO TARTAGLIA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU
No full textSnažne posljedice Prvog svjetskog rata dovele su Split do ruba propasti. Siromaštvo, glad, širenje zaraznih bolesti, kao i sve veći općinski dugovi samo su neki od problema s kojima se grad svakodnevno suočavao. Iako se naizgled činilo da za Split više nema nade, u studenom 1918. godine funkciju gradonačelnika preuzima Ivo Tartaglia. Pravnik, rodom iz Splita, čovjek koji je u relativno kratkom vremenu uz oskudna financijska sredstva izvukao grad iz poslijeratnog ništavila. Nakon što je preuzeo vodstvo grada, odmah je započeo s prvim mjerama za sanaciju postojećeg stanja, a s vremenom se pristupilo i većim projektima. Tako je za Split izrađen urbanistički plan na temelju kojeg se započelo sa njegovom izgradnjom. Izgrađeni su novi stambeni objekti i gradska luka, uvedena je električna energija, te su poduzeti još brojni pothvati kojima su postavljeni temelji današnjeg Splita. Osim graditeljskih pothvata, sustavno se radilo na kulturnom, umjetničkom, turističkom i sportskom razvoju grada. U tu svrhu osnovana je organizacija Jadranska straža koja je za cilj imala osvijestiti važnost mora i primorja široj javnosti. Također, osnovani su i brojni muzeji, galerija, organizirane su izložbe različite tematike, uređena su kupališta i izgrađeni domovi za nekoliko sportskih klubova, kao i Lička pruga kojom je Split povezan za unutrašnjosti zemlje.
Osim što je bio gradonačelnik, Tartaglia je 1929. godine bio i prvi ban Primorske banovine. Iako tijekom vršenja tih funkcija nije bio član niti jedne političke stranke, još od proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca nije skrivao simpatije koje je gajio prema režimu i vladajućoj dinastiji Karađorđević. Međutim, s vremenom postaje svjestan činjenice da je Hrvatska u mnogo toga zakinuta zahvaljujući prvenstveno postupcima spomenutog režima, stoga se polako počinje priklanjati opoziciji i Vlatku Mačeku.The severe consequences of World War I brought Split to the brink of ruin. Poverty, hunger, the spread of infectious diseases, and increasing municipal debts were just some of the problems the city faced daily. Although it seemed that there was no hope left for Split, in November 1918 Ivo Tartaglia took over as mayor. A lawyer, originally from Split managed to pull the city out of post-war despair in a relatively short period with scarce financial resources. Upon assuming leadership of the city, he immediately began implementing the first measures to remedy the existing situation and over time larger projects were undertaken. An urban plan for Split was created based on which the city's construction began. New residential buildings and a city port were built, electricity was introduced, and numerous other ventures were undertaken, laying the foundations for today's Split. In addition to construction projects, systematic efforts were made in the cultural, artistic, tourist, and sports development of the city. For this purpose, the Adriatic Guard organization was established to raise public awareness of the importance of the sea and the coast. Numerous museums and galleries were founded, various themed exhibitions were organized, bathing areas were arranged, and homes were built for several sports clubs, as well as the Lička railway, connecting Split to the interior of the country.
In addition to being the mayor, Tartaglia became the first Ban of the Littoral Banovina in 1929. Although he was not a member of any political party during his tenure, since the proclamation of the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, he did not hide his sympathies for the regime and the ruling Karađorđević dynasty. However, over time he became aware that Croatia was greatly disadvantaged, primarily due to the actions of the mentioned regime and he slowly began to align with the opposition and Vlatko Maček
KOMUNIKACIJA, SURADNJA I UMREŽAVANJE PUTEM ESEP PLATFORME
No full textGlobalizacijski trendovi i suvremeni način života pred odgojno-obrazovne djelatnike
stavljaju brojne izazove što od njih traži spremnost za cjeloživotno učenje. ESEP platforma
mjesto je susreta, komunikacije, suradnje i umrežavanja odgojno-obrazovnih djelatnika koja
za cilj ima poboljšanje kvalitete obrazovanja u Europi. S obzirom na spomenuto u svibnju
2024. godine provedeno je istraživanje na području Hrvatske na uzorku od ukupno 174
ispitanika, od čega je 104 odgojitelja djece rane i predškolske dobi, 39 učitelja razredne i
predmetne nastave i 31 srednjoškolski nastavnik. Za potrebe istraživanja izrađen je anketni
upitnik, a ono je provedeno postupkom anketiranja preko internetske poveznice. Sudjelovanje
je bilo dobrovoljno i anonimno. Prikupljeni podatci su analizirani postupcima deskriptivne
statistike (postotci, frekvencije, aritmetičke sredine i standardne devijacije).
Cilj istraživanja bio je utvrditi posjeduju li odgojno-obrazovni djelatnici u
predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj znanja o ESEP
platformi i eTwinning projektima. Osim navedenog željela su se ispitati i iskustva eTwinnera
i saznati kako oni procjenjuju komunikaciju, suradnju i umrežavanje s drugim odgojnoobrazovnim djelatnicima na području Europe putem ESEP platforme. Također su se željeli
ispitati stavovi odgojno-obrazovnih djelatnika o komunikaciji, suradnji i umrežavanju.
Obradom rezultata uočeno je da više od polovice ispitanika ima znanja o ESEP
platformi dok ispitanici u izrazito visokom postotku posjeduju znanja o eTwinning
projektima neovisno o tome u kojoj vrsti odgojno-obrazovne ustanove rade. Informacije o
ESEP platformi i eTwinning projektima uglavnom su dobili od kolega i unutar vlastitih
ustanova. Po pitanju poznavanja mogućnosti koje platforma nudi i korištenja istih taj postotak
je značajno manji te je vidljivo da zaposleni u dječjim vrtićima ponešto zaostaju za
zaposlenima u osnovnim i srednjim školama. Još veća razlika u rezultatima među
ustanovama pokazala se u sudjelovanju i kreiranju eTwinning projekata, kao i kod dobivanja
oznake kvalitete za eTwinning projekte te oznake eTwinning škole koja se dodjeljuje
ustanovama. Na temelju uvida u rezultate vezane za skalu procjene iskustava eTwinnera
može se zaključiti da se njihova iskustva međusobno uvelike razlikuju, za razliku od stavova
odgojno-obrazovnih djelatnika o komunikaciji, suradnji i umrežavanju s drugim odgojnoobrazovnim djelatnicima koji su prilično ujednačeni. U zaključku treba istaknuti važnost
kvalitetne komunikacije i neophodnost razvijanja komunikacijskih vještina odgojnoobrazovnih djelatnika što potvrđuju i nalazi ovog istraživanja.Globalization trends and modern lifestyles pose numerous challenges to educators,
requiring them to be prepared for lifelong learning. The European School Education Platform
(ESEP) is a meeting place for communication, collaboration and networking among
educators, aiming to improve the quality of education in Europe. In light of this, a study was
conducted in May 2024. in Croatia with a sample of 174 participants, including 104
preschool educators, 39 primary school teachers and 31 high school teachers. A survey
questionnaire was made for the study and it was conducted online. Participation was
voluntary and anonymous. The collected data were analyzed using descriptive statistics
(percentages, frequencies, arithmetic means and standard deviations). The study aimed to
determine whether educators in preschools, primary and secondary schools in Croatia are
knowledgeable about the ESEP and eTwinning projects. Additionally, it sought to explore the
experiences of eTwinners and assess their perceptions of communication, collaboration, and
networking with other educators across Europe via the ESEP. It also aimed to examine the
attitudes of educators towards communication, collaboration, and networking. The results
revealed that more than half of the respondents are aware of the ESEP, while a significantly
higher percentage possess knowledge about eTwinning projects, regardless of the type of
educational institution they work in. Most of the information about the ESEP and eTwinning
projects was received from colleagues and within their own institutions. However, the
percentage of those familiar with and utilizing the platform’s features is considerably lower,
with preschool employees lagging behind those in primary and secondary schools. The study
also found a greater disparity in participation and creation of eTwinning projects, as well as
in receiving quality labels for eTwinning projects and the eTwinning School label, which is
awarded to institutions. Analysis of the eTwinner experience scale indicated significant
variations in their experiences, unlike the relatively uniform attitudes of educators towards
communication, collaboration and networking with other educators. In conclusion, the study
highlights the importance of effective communication and the necessity of developing
communication skills among educators, as confirmed by the finding
SOCIO-EMOCIONALNE KOMPETENCIJE I INTERKULTURNE VRIJEDNOSTI UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA
No full textInterkulturne vrijednosti i kompetencije ključne su za život u današnjem multikulturnom svijetu. Hrvatska, kao članica EU i zemlja na migrantskim rutama, mora pripremati učenike za susret s različitim kulturama, promovirajući otvorenost i prihvaćanje kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava i društveni napredak. Republika Hrvatska teži stvaranju interkulturnog društva koje prihvaća različite kulture, a socio-emocionalno učenje omogućuje djeci razvoj vještina za razumijevanje i upravljanje emocijama, empatiju, pozitivne odnose i odgovorne odluke. Inkluzivne vrijednosti naglašavaju pravo djece na kvalitetno obrazovanje i njihovu ulogu kao sadašnjih građana s pravima i odgovornostima, uz podršku u razvoju njihove autonomije, empatije, otvorenosti prema različitostima i vještina za nenasilno rješavanje sukoba. Istraživanje je ispitivalo samoprocjenu socio-emocionalnih kompetencija i inkluzivnih vrijednosti kod srednjoškolaca te njihovu povezanost, analizirajući varijable spola, razreda, vrste škole i veličine mjesta boravišta. Cilj je bio utvrditi povezanost visoke samoprocjene socio-emocionalnih kompetencija i inkluzivnih vrijednosti, naglašavajući njihovu važnost za buduće građansko djelovanje u multikulturnom društvu. Rezultati su pokazali razlike u samoprocjeni prema spolu, razredu i veličini mjesta boravišta, ali ne i prema vrsti škole. Učenice su procijenile svoje socio-emocionalne kompetencije višima, posebno u samokontroli i vještinama odnosa. Učenici četvrtih razreda imali su najvišu društvenu svijest, dok su učenici drugih razreda pokazali najvišu društvenu tjeskobu. Učenici iz manjih gradova procijenili su veću društvenu izolaciju i tjeskobu. U samoprocjeni inkluzivnih vrijednosti, učenice su pokazale veće poštivanje kulturnih razlika, dok su učenici imali veće zadovoljstvo interakcijom. Povezanost između socio-emocionalnih kompetencija i inkluzivnih vrijednosti pokazala se značajnom.Intercultural values and competences are crucial for life in today's multicultural world. Croatia, as a member of the EU and a country on migration routes, must prepare students to meet different cultures, promoting openness and acceptance to ensure respect for human rights and social progress. The Republic of Croatia strives to create an intercultural society that accepts different cultures, and socio-emotional learning enables children to develop skills for understanding and managing emotions, empathy, positive relationships and responsible decisions. Inclusive values emphasize children's right to quality education and their role as current citizens with rights and responsibilities, with support in the development of their autonomy, empathy, openness to differences, and skills for non-violent conflict resolution. The research examined the self-assessment of socio-emotional competences and inclusive values in high school students and their connection, analysing the variables of gender, class, type of school and size of place of residence. The aim was to determine the connection between high self-assessment of socio-emotional competences and inclusive values, emphasizing their importance for future civic action in a multicultural society. The results showed differences in self-assessment according to gender, class and size of place of residence, but not according to the type of school. Female students rated their socio-emotional competences higher, especially in self-control and relationship skills. Fourth-grade students had the highest social awareness, while second-grade students showed the highest social anxiety. Students from smaller towns assessed greater social isolation and anxiety. In the self-assessment of inclusive values, female students showed greater respect for cultural differences, while male students were more satisfied with the interaction. The association between socio-emotional competences and inclusive values was found to be significant
DIGITALNE KOMPETENCIJE ODGOJITELJA DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI
No full textKljučne kompetencije za razvoj djeteta i cjeloživotni razvoj su propisane u NKRPOO
(2015), a jedna od njih je i digitalna kompetencija. Razvijanje digitalnih kompetencija od ranog
djetinjstva moguće je samo ako ih razvijaju kompetentni odgojitelji koji imaju znanja i vještine u
digitalnim tehnologijama. Zbog toga je potrebno pobliže definirati što su digitalne kompetencije,
koje su razine razvoja kod odgojitelja te na koji način se pojedinci mogu bolje razvijati i usavršavati
u digitalnim kompetencijama kako bi bili sposobni navedena znanja prenositi djeci i mladima s
kojima rade. Digitalne kompetencije odgojitelja važan su dio obrazovanja svakog odgojitelja,
formalnog i neformalnog, a sve veće korištenje digitalnih alata u radu postati će razlog i uzrok
profesionalnog usavršavanja u digitalnim tehnologijama u obrazovnom sektoru. U navedenome
radu biti će prikazan teorijski dio o digitalnim kompetencijama odgojitelja i o pojmu ekranizma te
istraživanje o prisutnosti i rasponu razvoja digitalnih kompetencija kod stručnog kadra u odgoju i
obrazovanju te njihov stav o utjecaju izloženosti djeteta ekranima na njihov razvoj.Key competences for child development and lifelong development are prescribed in
NKRPOO (2015), and one of them is digital competence. Developing digital competences from
early childhood is only possible if they are developed by competent educators who have knowledge
and skills in digital technologies. For this reason, it is necessary to define in more detail what digital
competences are, what are the levels of development in educators, and how individuals can better
develop and improve their digital competences in order to be able to transfer the aforementioned
knowledge to the children and young people they work with. The digital competencies of educators
are an important part of the education of every educator, formal and informal, and the increasing
use of digital tools in work will become the reason and cause of professional development in digital
technologies in the education sector. The aforementioned paper will present a theoretical part about
the digital competences of educators and the concept of screen use, as well as research on the
presence and range of development of digital competences among professional staff in upbringing
and education and their attitude about the impact of exposure to children's screens on their
development
STAVOVI RODITELJA O VAŽNOSTI GLAZBENO POTICAJNE SREDINE ZA CJELOVITI RAZVOJ DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
No full textGlazbene aktivnosti imaju izuzetno važnu ulogu u cjelovitom razvoju djece. Stoga je cilj ovog istraživanja ispitati stavove roditelja o važnosti glazbeno poticajne sredine za cjeloviti razvoj djece predškolske dobi s obzirom na spol, stručnu spremu, dodatnu glazbenu poduku, poznavanje notnog pisma i dječje pohađanje programa glazbenog vrtića. Ispitivanje je provedeno putem ankete na uzorku od 130 sudionika, roditelja djece predškolske dobi iz Splitsko-dalmatinske županije. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik koji se sastoji od dva dijela: Upitnik općih podataka i Stavovi roditelja o važnosti glazbeno poticajne sredine za cjeloviti razvoj djece predškolske dobi.
Rezultatima istraživanja potvrđeno je kako spol i stručna sprema nisu značajni prediktori roditeljskih stavova prema važnosti glazbeno poticajne sredine za cjeloviti razvoj djece predškolske dobi. Dodatna glazbena poduka roditelja značajan je prediktor dijela stavova koji se odnose na provođenje glazbenih aktivnosti u kući i stavove prema glazbi generalno, dok je poznavanje notnog pisma značajan prediktor za sveukupne stavove roditelja o važnosti glazbeno poticajne sredine za cjeloviti razvoj djece predškolske dobi. Rezultatima istraživanja potvrđeno je da roditelji čija djeca pohađaju program glazbenog vrtića, u odnosu na roditelje čija djeca nisu uključena u takve aktivnosti, imaju pozitivnije stavove prema važnosti glazbeno poticajne sredine za cjeloviti razvoj djece predškolske dobi. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost kvalitetne organizacije programa glazbenih vrtića i veću uključenost djece u takve programe.Musical activities play an extremely important role in the overall development of children. Therefore, the aim of this research is to examine parents' views on the importance of a musically stimulating environment for complete development of preschool children, according to gender, level of education, additional musical eduaction, knowledge of musical notation and children's attendance at the music kindergarten programmes. Examination was conducted through a survey on a sample of 130 participants, parents of preschool children from Split-Dalmatin county. A questionnaire was constructed for the purposes of the research, and it consists of two parts: General data questionnaire and Parents' views on the importance of a musically stimulating environment for overall development of preschool children. The results of the research confirmed that gender and the level of education are not significant predictors of parental attitudes towards the importance of a musically stimulating environment for the complete development of preschool children. Additional musical education of parents is a significant predictor of positive attitudes refering to conducting musical activities at home and towards music in general, while knowledge of notation is a significant predictor for parents' overall attitudes about importance of musically stimulating environments for preschool children. The results of a research confirmed that parents whose children attend the music kindergarten program, comparing to parents whose children are not involved in such activities, have more positive attitudes towards the importance of a musically stimulating environment for positive development of preschool children. Obtained results indicate the importance of music stimulations within preschool programs in kindergartens and as a result they recieve a higher educational involvement of children in such programs