Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Samoizdavaštvo: rastući trend?
Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, prije svega i najznačajnije razvojem računalne tehnologije i globalne računalne mreže (interneta), otvorile su se brojne nove mogućnosti za autore u pogledu samostalnog izdavanja autorskih djela. Tehnologija je autorima dala izbor da ne moraju nužno krenuti tradicionalnim putem izdavaštva, pri čemu autori sklapaju ugovor s izdavačima (nakladnicima) o izdavanju njihovih autorskih djela već imaju opciju samostalno izdati svoja autorska djela. Broj samostalno izdanih knjiga u svijetu u zadnjih desetak godina je porastao te se procjenjuje da se svake godine samostalno izda oko dva milijuna novih naslova. Cilj ovoga rad je pojasniti pojam izdavaštva (nakladništva), posao izdavača, razvoj i digitalizaciju izdavaštva kao industrije te izdavaštvo u današnjem vremenu. Nadalje objašnjava se pojam samoizdavaštva, trendovi vezani uz samoizdavaštvo, utjecaj koji je imala pandemija COVID-19 na trendove u samoizdavaštvu, povezanost knjiga, e-knjiga i samoizdavaštva. Svrha rada je također analizirati temeljne pojmove kao što su izdavaštvo i samoizdavaštvo te objasniti trendove vezane uz samoizdavaštvo i odgovoriti na pitanje u kojoj je mjeri samoizdavaštvo rastući trend
International Brigades in the Spanish Civil War
Pobunom vojske predvođene generalom Francom 17. srpnja 1936. započinje Španjolski građanski rat. Također se smatra i uvertirom u Drugi svjetski rat, a sukob je u velikoj mjeri internacionaliziran jer su u njemu sudjelovale nacistička Njemačka, fašistička Italija te Sovjetski Savez. Početkom rata dolazi i do pojave Internacionalnih brigada. Riječ je o dobrovoljcima regrutiranim od strane Kominterne čiji je zadatak bio obrana Druge španjolske Republike. U Internacionalne brigade su dolazili radnici, seljaci, intelektualci, u velikoj mjeri članovi komunističkih partija svojih zemalja. Brigade se formiraju u listopadu 1936., a nakon toga odlaze na bojišta diljem Španjolske. Sudjelovali su u najvažnijim bitkama poput obrane Madrida, Jarame i Guadalajare kao udarne čete. Kako je tekao rat, tako je u brigadama bilo sve više Španjolaca te su Internacionalne brigade počele gubiti smisao. Na sjednici Lige naroda 21. rujna 1938. Juan Negrín, predsjednik republikanske vlade, ponudio je demobilizaciju svih dobrovoljaca s ciljem da se povuku talijanske i njemačke jedinice na nacionalističkoj strani. Uslijedila je oproštajna parada u Barceloni 28. listopada, a nakon toga dobrovoljci završavaju u francuskim i španjolskim logorima, dok su u svojim zemljama bili nepoželjni. Za vrijeme Drugog svjetskog rata velik broj dobrovoljaca je dao doprinos u pobjedi nad silama Osovine
Croatian Refugee Camps in the Second World War and the Postwar Period
U razdoblju od 1939. do 1949. godine velik broj Europljana nalazio se izvan svoje domovine ili svog rodnog kraja. Drugi je svjetski rat za sobom donio brojne nedaće, a neke od najtežih bile su prisilne migracije velikog broja stanovnika. Tako je s hrvatskog etničkog prostora u razdoblju od 1943. do 1946. godine iselio velik broj ljudi. Napuštali su svoje domove najčešće zbog opasnosti pred neprijateljskim napadima, ali i zbog toga što se na područjima na kojima su oni živjeli vodio rat u kojem je izgubljen velik broj života i to ne samo vojnika, nego i civila. Iseljavanja, evakuacije i izbjeglištvo odvijali su se unutar područja naseljenima Hrvatima te s njega u druge krajeve Europe i svijeta. Ono što migracije hrvatskog stanovništva za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata čini posebnima svakako su hrvatski izbjeglički logori, koji su često bili tek usputna stanica stanovništva u daljnjim migracijama. Prvo veće iseljavanje Hrvata u razdoblju Drugog svjetskog rata usko je povezano s kapitulacijom Italije u rujnu 1943. godine, dok je ono drugo u najvećoj mjeri uzrokovano slomom Nezavisne Države Hrvatske i uspostavom komunističke vlasti početkom svibnja 1945. godine. Uzroci ova dva iseljeničko-izbjeglička toka različita su, a sukladno tome različita su i njihova obilježja poput tipologije iseljenika, društveno-političke situacije koja je utjecala na migracije, a samim tim i izbjeglički logori te kampovi u kojima su se u tim razdobljima nalazili Hrvati. U ovom se radu na temelju relevantne literature te proučavanja izvora donosi pregled uzroka te posebnosti migracija hrvatskog stanovništva s hrvatskog etničkog prostora u vrijeme Drugog svjetskog rata te u poraću uz poseban osvrt na hrvatske izbjegličke logore. Nadalje, komparativnom analizom logora El Shatt i logora Fermo utvrdit će se koje su bile posebnosti evakuacija, zbjegova i izbjegličkih logora za vrijeme Drugog svjetskog rata te neposredno pred njegov završetak i u poraću
Historical development of programming languages
Cilj ovoga rada je istražiti povijesni razvoj programskih jezika. U uvodnom dijelu opisano je što je zapravo programski jezik te čemu služi i na koji način je korišten. Zatim se u glavnom dijelu opisuje razvoj evolucije prvog programskog jezika, odnosno kako je uopće došlo do pojave i razvoja prvog programskog jezika te kako su se dalje razvijali programski jezici nakon pojave prvog, kako su izgledali, koje su im bile sličnosti i razlike te prednosti i nedostaci. Navedeni su svi ključni programski jezici bitni za razumijevanje evolucije i istih, od stvaranja prvog algoritma Ade Lovelace, pa do razvoja programskih jezika Plankalkül, Asembler, Shortcode, Autocode, ForTRAN, Algol, Lisp, COBOL, BASIC, Pascal, Smalltalk, Programski jezik C, SQL, Ada, C++, Objective C, Perl, Haskell, Python, Visual Basic, Ruby, Java, PHP, JavaScript, C#, Scala, Groovy, Go i na samome kraju Swift. Kroz godine, mijenjala se popularnost programskih jezika pa je u radu također istraženo koji su programski jezici bili najpopularniji i najkorišteniji u određenim godinama. Izdvojeno je deset najkorištenijih programskih jezika za određene godine te je provedena usporedna analiza. Oni koji su primjerice bili najkorišteniji u određenoj godini kasnije se više nisu koristili ili su pali na zadnje mjesto po popularnosti i obrnuto. Razlog tome je brzi i neprestani razvoj novih programskih jezika. Također, navode se popisi programskih jezika u svrhu dobivanja jasnijeg uvida u povijesni razvoj programskih jezika od prvih početaka pa sve do danas
Word Formation in Virtual Communication Space
Virtualni komunikacijski prostori, odnosno komunikacija putem interneta u zadnjih je nekoliko desetljeća postala najučestalijim oblikom komunikacije. Internetska komunikacija preslika je svakidašnjeg govora u pisanom obliku, izuzev poslovne komunikacije. Budući da je i pisana komunikacija postala preslika svakidašnjeg govora, ne iznenađuje učestalost korištenja riječi koji ne pripadaju hrvatskom standardnom jeziku te manjak brige za gramatičku i pravopisnu točnost. U takvoj su komunikaciji česte i nove riječi koje omogućuju korisnicima virtualnih komunikacijskih prostora da afirmiraju svoj identitet unutar internetskog svijeta te da stilski oblikuju svoj jezik u skladu s internetskim novostima. Internetski je žargon idiom hrvatskog jezika koji je izražen unutar virtualnih komunikacijskih prostora, a karakteriziran je izrazitom ekonomičnošću riječi te utjecajem engleskog jezika. U svrhu ovog završnog rada prikupljen je korpus koji se sastoji od riječi koje pripadaju žargonu virtualnog komunikacijskog prostora te je analiziran kroz klasifikaciju tvorenih riječi prema tvorbenim postupcima. Analiza prikupljenog korpusa pokazala je da najveći broj novih riječi nastaje izvođenjem, odnosno većina je novih riječi nastala od jedne riječi. Ta se jedna riječ u najvećem broju skraćivala raznim tvorbenim postupcima skraćivanja što ukazuje na želju za ekonomičnošću jezika unutar internetskog žargona. Uz izvođenje, u puno se manjem broju javlja slaganje, odnosno tvorenje riječi od dviju ili, rijetko, više riječi. Analiza je korpusa također pokazala veliki utjecaj engleskog jezika što je očekivano zbog dominantnosti engleskog jezika u računalnom svijetu
The Implications of Physical, Cognitive and Social Factors in "Emerging Adults" for Andragogical Activity
U društvu nastalom kao posljedica industrijalizacije javila se sve veća potreba za obrazovanjem odraslih te se kao odgovor na novonastalu realnost postepeno razvila andragogija. No, andragogija kao znanost ne bavi se isključivo obrazovanjem odraslih, nego i njihovim odgojem, radom i slobodnim vremenom, ali i posebnim potrebama koje ima svaka skupina unutar odrasle dobi. Tako su u ovom radu izložene specifičnosti „odraslih u nastajanju“ odnosno prikazani su neki aspekti njihovih tjelesnih, kognitivnih i socijalnih obilježja koje pronalazimo u literaturi. Cilj ovog rada bio je ispitati neke od aspekata tjelesnih, kognitivnih i socijalnih obilježja odraslih u nastajanju te njihove implikacije za andragošku djelatnost. Podaci su prikupljani kroz metodu fokus grupe sa sudionicima starosti 18-29 godina. Istraživanjem su utvrđeni problemi, izazovi i potrebe s kojima se susreću „odrasli u nastajanju“ u svom tjelesnom, kognitivnom i socijalnom razvoju, uz poseban naglasak na utjecaj aktualnih društvenih promjena na ovu dobnu skupinu. Na temelju prikupljenih podataka zaključeno je kako postoji puno prostora za unapređenje odgojno-obrazovnog rad s „odraslima u nastajanju“ te su neki od načina navedeni u radu
Personality Change
U ovom radu opisane su promjene ličnosti do kojih može doći tijekom životnog vijeka pojedinca. Ukratko je opisan razvoj ličnosti te su navedene promjene ličnosti do kojih dolazi starenjem i sazrijevanjem. U radu su, osim toga, opisani principi zrelosti i socijalnog ulaganja kojima se te promjene objašnjavaju. Također su objašnjene i individualne razlike u promjenama ličnosti tijekom života te argumenti znanstvenika o tome što uzrokuje promjene ličnosti – naslijeđe ili okolina. Nadalje, prikazani su i nenormativni događaji koji mogu dovesti do promjena ličnosti, kao što su ozljede mozga, doživljaj psihološke traume, razvoj demencije i tumor na mozgu. Objašnjeni su faktori koji utječu na promjene ličnosti uslijed traumatske ozljede mozga, kao što su mjesto ozljede i premorbidni čimbenici te su navedene moguće promjene ličnosti nakon ozljede. Također su objašnjeni različiti oblici traume te njihov utjecaj na promjene ličnosti. Navedene su i promjene ličnosti tipične za različite vrste demencije te tumor na mozgu. Osim toga, u radu su opisani i brojni drugi faktori koji mogu utjecati na promjene ličnosti, a koji još nisu dobro istraženi kao što su nezaposlenost, transplantacija organa, infekcija te određeni lijekovi. Navedene su i implikacije istraživanja prikazanih u radu
Drakula kao izopćenik u romanu "Drakula" Brama Stokera
Dracula is a Gothic novel written by the Irish author Bram Stoker and published in 1897. Although it is not the first vampire novel, with his work, Bram Stoker sets the foundations for future vampire narratives, since many vampire features stem from the novel itself. Additionally, the novel uses the well-established Gothic features, such as the gloomy and sublime atmosphere, the mysterious and inexplicable occurrences covered by the veil of night, the encounters with unknown creatures, with which Stoker manages to awaken both horror and beauty in his readers. The plot revolves around the idea that the two worlds, the old, mysterious East driven by superstition and represented by Dracula, and the new world of the West which is marked by technological and scientific advancements, are going to clash with one another. Count Dracula's arrival in England endangers Victorian customs and beliefs. With the appearance of an outsider, a foreigner whose capabilities are unknown and inexplicable through science or reason, the idea of English superiority is threatened. This paper will focus on Dracula as the incomprehensible outsider who is persecuted because of the inability of the society to understand him. This paper is going to take a deeper look into the conflict between Dracula and the British society of the Victorian era
The Role of Certain Socio-Demographic Variables and Personality Traits in the Preference of Different Types of TV Violence
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati imaju li empatija, traženje uzbuđenja i Mračna tetrada ulogu u preferiranju različitih vrsta televizijskog nasilja. Istraživanje je provedeno online putem Google obrasca. Sudjelovalo je 289 sudionika, u rasponu dobi od 18 do 61, koji preferiraju kriminalističke sadržaje. Sudionici su podijeljeni u tri grupe ovisno o tome preferiraju li nasilne kriminalističke sadržaje, istinite zločine ili nenasilne kriminalističke sadržaje. Primijenjeni su Skala traženja uzbuđenja (Zuckerman, 1979), Indeks interpersonalne reaktivnosti (IRI) (Davis, 1980), Kratki upitnik Mračne trijade (SD3) (Jones i Paulhus, 2012) te Upitnik sadističkih tendencija (VAST) (Paulhus i sur., 2010). Rezultati su pokazali da ne postoji razlika u empatiji, traženju uzbuđenja i Mračnoj tetradi među osobama koje preferiraju nasilne i nenasilne kriminalističke sadržaje te istinite zločine. No, pokazalo se kako će mlađe osobe vjerojatnije odabrati istinite zločine pored nasilnih kriminalističkih sadržaja, a žene istinite zločine pored nenasilnih kriminalističkih sadržaja.The aim of this study was to examine the role of empathy, sensation seeking, and the dark tetrad play in preferring different types of television violence. The research was conducted online on 289 participants aged 18 to 61 who preferred criminal content. Participants were divided into three groups depending on whether they preferred violent crime content, true crime or nonviolent crime content. Sensation Seeking Scale (Zuckerman, 1979), Interpersonal Reactivity Indeks (IRI) (Davis, 1980), Short Dark Triad (SD3) (Jones and Paulhus, 2012), and Varieties of Sadistic Tendencies (VAST) (Paulhus et al., 2010) were used for the purpose of this research.. The results showed that there is no difference in empathy, sensation seeking and a dark tetrad among people who prefer violent and non-violent crime content and true crime. However, results also showed that younger people are more likely to choose true crime over violent crime content and women more likely to choose true crime over non-violent crime content
Causes, Course and Consequences of the First Crusade
Cilj ovog rada je objasniti glavne uzroke, povode i posljedice Prvog križarskog rata. Pri tome, posebna pozornost će se obratiti na arapsku invaziju tijekom 7. stoljeća, odnosno na jedan od glavnih razloga napetosti između europske i muslimanske kulture koja je bila razlogom budućih ratova. Nakon pojašnjenja uzroka i povoda u nastavku rada će se opisati tijek Prvog križarskog rata. Od poziva pape Urbana II. pa do osvajanja Jeruzalema prošlo je četiri godine u kojima su križari vodili bitke sa muslimanima, svojim neprijateljima, ali tijekom pohoda nije nedostajalo i međusobnih svađa unutar križarskog vodstva. Ponovno osvajanje Jeruzalema bio je konačni cilj za kojeg su se borili svi križari, no unutarnje politike pojedinaca i njihovi ciljevi koji nisu bili vezani uz Jeruzalem skoro su okončali križarski pohod, a važan je bio i utjecaj Bizanta i njegovog cara Aleksija I. koji je imao vlastite ciljeve kada je križarski rat bio u pitanju. Nakon nekoliko teških opsada i bitki Jeruzalem je osvojen 1099. godine te potom dolazi do nastanka mnogih križarskih država na tom području. Osvajanjem Jeruzalema problemi za križare nisu nestali, naprotiv, novi sukobi sa okolnim muslimana dodatno su pogoršali stanje u izmorenoj križarskoj vojsci. Slabljenjem križarske a ujedinjavanjem muslimanske moći na području Svete zemlje, nastupila je promjena odnosa snaga. Križari su nakon početnih uspjeha počeli gubiti sve više teritorija, a nakon dolaska Saladina na vlast, križari su izgubili gotova sva osvojena područja, uključujući i Jeruzalem 1187. godine. Posljedice koje je Prvi križarski ostavio bile su velike. Nastanak križarskih kraljevstava na području Bliskog Istoka prouzrokovao je nastavak ratovanja sa muslimanima u obliku novih križarskih ratova koji su trajali do kraja 13. stoljeća. Nastanak križarskih vojničkih redova imao je velikog utjecaja na području Svete zemlje ali i na području Europe gdje su se vojnički redovi proširili. Kao jedna od posljedica širenja križarskih vojničkih redova su ratovi koje su teutonci vodili na području Baltika. Zbog trgovine s križarima i bogatstva kojeg su stekli talijanski gradovi u Europi će se pojaviti renesansa, a arapski utjecaj na trgovinu i širenje arapskog pisma odjeknuli su širom Europe