Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Camus's "The Stranger" as a Paradigm of Human Degradation in Contemporary Society
Cilj je ovog diplomskog rada prikazati Camusovog Stranca kao paradigmu ljudske degradacije u suvremenom društvu. Prije same analize Stranca u radu je riječ o egzistencijalizmu kao glavnom uzroku poimanja slobode radi nje same. Takvo poimanje slobode ravnodušnost glavnoga lika Meursaulta izjednačava s njegovim odabirom, a ne njegovom osobnosti. Stranac se sa suvremenim društvom uspoređuje kroz prizmu Meursaultovog odnosa prema prijateljstvu, ljubavi i obitelji. Problematiziraju se rodne ideologije, odvajanje spolnog odnosa od braka i prokreacije te kriza roditeljstva usporedno s Meursaultovim odnosom prema prijateljstvu, ljubavi i obitelji.The aim of this thesis is to present Camus's Stranger as a paradigm of human degradation in contemporary society. Before the actual analysis of The Stranger, the paper deals with existentialism as the main cause of the concept of freedom for its own sake. Such a conception of freedom equates the indifference of the main character Meursault with his choice, not with his personality. The stranger is compared to contemporary society through the prism of Meursault's attitude towards friendship, love, and family. Gender ideologies, the separation of sexual relations from marriage and procreation, and the crisis of parenthood are problematized in parallel with Meursault's attitude towards friendship, love, and family
Strategies of Resistance in Croatian Poetic Futurism and Croatian Punk Poetry
Predmet je ovoga rada usporedba strategija otpora u povijesnoj avangardi, odnosno u hrvatskom pjesničkom futurizmu, i hrvatskom punk-pjesništvu. Cilj je rada utvrditi značenjske – društvene, kulturne i političke konotacije strategija otpora u estetskom tekstu dvaju povijesno udaljenih, a stilski bliskih književnopovijesnih formacija. Predmetni korpus rada čine futuristički tekstovi Josipa Matošića i Antona Aralice, te punk-tekstovi sljedećih izvođača: Boa, Kaos, Korowa Bar/Karlovy Vary, Let 3, Paraf, Satan Panonski, Trobecove Krušne Peći, Vlasta Popić
New Cataloging Rules: KAM
Ovaj rad bavi se analizom i značajem Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Fokusirajući se na ključne aspekte organizacije informacija, rad istražuje ulogu Pravilnika u olakšavanju katalogizacije, opisa i pristupa građi korisnicima. Pravilnik za AKM (arhivi, knjižnice, muzeji) ustanove predstavlja temeljni dokument koji usmjerava procese organizacije građe i omogućava standardizirane metode opisivanja, što vodi efikasnom upravljanju informacijama i očuvanju kulturne baštine. Kroz pregled ključnih smjernica Pravilnika, rad istražuje kako on podržava interoperabilnost podataka među različitim institucijama, smanjuje dupliciranje rada, optimizira upravljanje resursima i poboljšava korisničko iskustvo. Također opisani su svrha i cilj Pravilnika, opća načela te struktura Pravilnika, razrada po poglavljima Pravilnika te primjeri Pravilnika u samoj praksi na primjeru opisa stare i rijetke tiskane i rukopisne građe. Kroz edukacije i tečajeve koju su održani prikazat će se važnost samog Pravilnika na serijskoj, kartografskoj, glazbenoj, filmskoj, likovnoj i ostaloj građi kako bi se prikazala primjena Pravilnika u praksi korisnicima i djelatnicima AKM ustanovama. Implementacija Pravilnika za AKM ustanove omogućava precizno dokumentiranje građe, olakšava istraživanje i omogućava globalni pristup informacijama, čime se osigurava očuvanje kulturnog nasljeđa za buduće generacije. Kroz ovaj rad, naglašava se važnost Pravilnika za održivo upravljanje kulturnom baštinom i efikasno pružanje informacija korisnicima
Hyperactive Students in School and the Classroom : Challenges, Teaching Methods, and Examples of Best Practices
Škola ima važnu ulogu u procesu odgoja i obrazovanja učenika s poremećajem pažnje s hiperaktivnošću (ADHD-om). Cilj ove studije slučaja je uočiti poteškoće s kojim se učenik s ADHD-om nosi u školskom okruženju, uvidjeti mogu li se poteškoće s kojima se nosi umanjiti te isprobati metode koje bi mu olakšale praćenje nastave i organizaciju svakodnevnih obaveza. Istraživanje je provedeno u Osnovnoj školi „Tin Ujević“ u Osijeku na uzorku od dva učenika s poremećajem pažnje s hiperaktivnošću (ADHD-om). Jedan učenik je u međuvremenu odustao od sudjelovanja u istraživanja. Za prikupljanje podataka je korišteno više instrumenata: 1) prvi anketni upitnik (učenikova samoprocjena vlastitog ponašanja); 2) protokol za praćenje ponašanja učenika s ADHD-om; 3) sustavno promatranje učenika prilikom korištenja didaktičkih pomagala u nastavi, 4) intervju s učenikom o izazovima obrazovanja, 5) završna anketa (učenikovo mišljenje o korištenim didaktičkim pomagalima u nastavi). U ovom istraživanju je korištena kvalitativna istraživačka metodologija. Rezultati studije slučaja ukazuju na to da učenici prepoznaju simptome ADHD-a u svom ponašanju, ali ne i učestalost njihove manifestacije. Nadalje, utvrđeno je kako korištenje didaktičkih pomagala, tj. korištenje stiskavca, mobilne aplikacije za reguliranje vremena (Interval Timer) i dnevnika aktivnosti mogu pomoći učeniku s ADHD-om u kontroliranju hiperaktivnosti, usmjeravanju pažnje, ali samo kod izvršavanja nekih zadataka. Stoga, su uviđene i negativne strane korištenja pojedinih didaktičkih pomagala u nastavi. Provedeno istraživanje i teorijska analiza trebala bi ukazati kako otvorenost ka traženju rješenja i isprobavanju različitih metoda rada čine važan dio u inkluziji učenika s poteškoćama u odgojno-obrazovni proces
Resocialization of Prisoners - the Role of Social Influence and Norms
Ulazak u zatvor, kao i izlazak iz njega, zahtijeva veliki broj prilagodbi za pojedinca. Shvaćanje kriminalnog ponašanja kao rezultata nedostataka prikladne socijalizacije pruža razumijevanje resocijalizacije kao neophodnog koraka u procesu izlaska iz kriminalnih ponašanja. Upravo zbog toga ključnu ulogu u resocijalizaciji zatvorenika imaju norme i socijalni utjecaj. Kroz stvaranje i osnaživanje pozitivnih normi te kroz pružanje podrške i prilika za socijalnu reintegraciju, zatvorenici dobivaju priliku za novi početak. Zatvor se sastoji od formalnog i neformalnog sustava koji utječu na psihološku atmosferu u zatvoru kroz četiri čimbenika (represija, entropija, zatvorski kod i deprivacija). Motivacija je jedan od faktora koji utječe na resocijalizaciju. Intrizična motivacija potiče zatvorenika da se pridržava normi, dok ekstrinzična motivacija može služiti kao poticaj za pridruživanje programima u svrhu resocijalizacije. Također, na resocijalizaciju utječe konformizam zatvorenika, ali i njegove osobine ličnosti. Pri povratku u društvo, zbog lakše resocijalizacije, od velike je važnosti pružiti zatvoreniku mogućnost obrazovanja i zapošljavanja. Proces resocijalizacije zahtijeva međusobno djelovanje zatvorenika, institucija i društva kako bi se stvorila poticajna i podržavajuća okolina za razvitak njihove osobne autonomije i stabilnosti zatvorenika, kao i povratak zatvorenika u društveni, obiteljski i profesionalni život.Entering prison, as well as leaving it, requires a large number of adjustments for the individual. Understanding criminal behavior as a result of lack of adequate socialization provides an understanding of resocialization as a necessary step in the process of getting out of criminal behavior. This is precisely why norms and social influence play a key role in the resocialization of prisoners. Through the creation and strengthening of positive norms and through the provision of support and opportunities for social reintegration, prisoners get a chance for a new beginning. The prison consists of a formal and informal system that affects the psychological atmosphere in the prison through four factors (repression, entropy, prison code and deprivation). Motivation is one of the factors influencing resocialization. Intrinsic motivation encourages the inmate to conform to norms, while extrinsic motivation can serve as an incentive to join programs for resocialization. Resocialization is also influenced by the prisoner's conformity, but also by his personality traits. When returning to society, for easier resocialization, it is of great importance to provide the prisoner with the opportunity for education and employment. The process of resocialization requires the interaction of prisoners, institutions and society in order to create a stimulating and supportive environment for the development of their personal autonomy and stability of prisoners, as well as the return of prisoners to social, family and professional life
Religious and Mythological Narrative Elements in Hesse's Novel "Demian"
Die Abschlussarbeit beschäftigt sich mit den mythologischen und religiösen Erzählelementen in Hesses Roman Demian. Die Geschichte von Emil Sinclairs Jugend. Beide Gruppen von Elementen sind im Roman sehr auffällig, weil sie Bestandteile sehr bekannter biblischer Anekdoten sowie weniger bekannter gnostischer und mythologischer Geschichten sind. Mit Hilfe dieser Erzählelemente entwickelt Hesse im Demian-Roman ein bipolar ausgerichtetes Weltbild, das die Kindheit und die Jugend von Emil Sinclair durchtränkt und das vor allem von der Opposition zwischen dem Guten und Bösen getragen wird, die in der Gottheit namens Abraxas vereint sind.
Am Anfang dieser Arbeit werden die wichtigsten Daten zu Hesses Biographie vorgelegt. Danach werden die religiösen und mythologischen Erzählelemente aus dem analysierenden Text besprochen. Es wird auf die Folgen hingewiesen, die diese Erzählelemente für die Hauptfigur haben. Zugleich werden die Quellen besprochen, aus denen die religiösen und mythologischen Bestandteile des Romans stammen. Ziel dieser Analyse ist es, eine klare Vorstellung von religiösen und mythologischen Motiven und ihrer Funktion in Hesses Roman zu vermitteln. Mit Hilfe biblischer Anekdoten, aber auch Angaben aus anderen philosophischen, mythologischen und gnostischen Quellen bereichert Hesse den Roman um vielfältige Assoziationen zur einzigartigen Wahrnehmung der Dualität der Innenwelt als Ganzes, die jedes Lebewesen in sich trägt.U radu se razmatraju mitološki i vjerski pripovjedni elementi kojima se Hesse koristi u romanu Demian. Priča o mladosti Emila Sinclaira. Obje su skupine elemenata u romanu vrlo uočljive jer se uglavnom temelje na opće poznatim biblijskim anegdotama ili manje poznatim gnostičkim i mitološkim pričama. Zahvaljujući tim pripovjednim elementima Hesse u romanu oblikuje bipolarnu sliku svijeta, koja se provlači kroz Emilovo djetinjstvo i mladost, a koja je prije svega prikazana kontrastom dobra i zla sjedinjenih u gnostičkom božanstvu Abraxasu.
Na početku rada navode se najvažniji podaci iz Hesseova životopisa. Potom se opisuju i analiziraju religiozni i mitološki elementi djela te na koji način oni utječu na oblikovanje glavnog lika romana. Cilj je analize navedenih elemenata steći jasniju predodžbu o vjerskim i mitološkim motivima i njihovoj funkciji u romanu. Koristeći se biblijskom anegdotom, ali i različitim filozofskim, mitološkim i gnostičkim izvorima Hesse svoj roman obogaćuje asocijacijama na jedinstvenu percepciju dvojnosti unutarnjeg svijeta kao cjeline koju svako živo biće nosi u sebi
The Principle of Elastic Stability in the Contemporary Croatian Language Norm
U ovome će se završnome radu prvo definirati načelo elastične stabilnosti, usredotočujući se na članak Ljudevita Jonkea O slobodi i postojanosti književnog jezika. Nakon toga objasnit će se pojam suvremene hrvatske jezične norme. Osim o normi općenito, reći će se nešto i o povijesti suvremene hrvatske standardnojezične norme te će se odrediti značajke hrvatskoga standardnoga jezika, a time i hrvatske standardnojezične norme. Nadalje, suprotstavit će se pojmovi elastične stabilnosti i suvremene hrvatske standardnojezične norme kako bi se dokazalo da jezik zapravo ne može funkcionirati ni bez jednog od tih dvaju pojmova te da je nužno potrebno da oni supostoje i budu u balansu. Pokazat će se da načelo elastične stabilnosti nije primjenjivo samo na leksičku jezičnu razinu te će se obraditi fonološka, odnosno naglasna razina, morfološka, sintaktička i tvorbena razina. Za svaku će se od tih razina uzeti tri česta odmaka od norme te će se pokazati kako se normativni priručnici odnose prema njima. Cilj je vidjeti spominju li ih uopće, protjeruju li ih strogo iz jezika ili ih pak tretiraju s određenom dozom tolerancije. Potonje bi bio odraz svijesti normativista o jezičnoj stvarnosti, uz samo blago upozoravanje da bi se određena jezična pojava u jeziku trebala izbjegavati. Na taj bi se način u jeziku trebala održati stabilnost bez jezičnog nasilja, odnosno prestrogih normativnih odrednica
Library of the Museum of Fine Arts in Osijek
Cilj je ovoga rada prikazati djelovanje specijalne knjižnice unutar Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku. Kroz ovaj rad bit će obrađeno nekoliko poglavlja, najprije će biti riječi općenito o specijalnim knjižnicama i specijalnim knjižničarima, a potom i o povijesti specijalnih knjižnica, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Nadalje, predstavit će se samo djelovanje i povijest Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku te svrha i formiranje Knjižnice Muzeja, kao i njezina građa i način na koji se ta građa prikuplja. Nakon upoznavanja s radom Knjižnice, u samoj se razradi donosi i intervju s knjižničarkom Knjižnice Muzeja koja će pobliže, iz vlastita iskustva, objasniti kako je to biti djelatnik specijalne knjižnice te kakva je Knjižnica iz njezine perspektive
Depression and Suicidal Behavior in Adolescence
Depresija je poremećaj raspoloženja kojeg karakterizira tužno, razdražljivo raspoloženje i anhedonija. Suicidalno ponašanje usko je vezano uz depresiju, a ono obuhvaća široki spektar rizičnih ponašanja (primjerice suicidalne ideje, samozljeđivanje, samoubojstvo). Svjetske statistike (WHO, 2021) ukazuju na porast stopa depresije i samoubojstva u adolescenciji. Unutar tog prijelaznog razdoblja u odraslu dob, zapažaju se spolne razlike u depresiji dok spolne razlike u broju samoubojstava ostaju konzistente s obzirom na dob. Naime, dječaci prije puberteta depresivniji su od djevojaka njihove dobi, međutim ulaskom u pubertet dolazi do obrata, a stope suicida, u svim dobnim skupinama, veće su kod muškaraca nego žena. Podložnost riziku razvoja depresije i suicidalnog ponašanja u adolescenciji nastoji se objasniti neurobiološkim nalazima. Postojeća istraživanja utvrdila su da je razvoj depresije i suicidalnog ponašanja u adolescenciji povezan s hiperaktivnosti HHN osi, lučenjem kolesterola i serotonina, razvojem prefrontalnog korteksa i njegove povezanosti s amigdalama. Čimbenici rizika za razvoj depresije i suicidalnih tendencija u adolescenciji su konzumacija sredstava ovisnosti, održavanje dijete, komorbiditet psihijatrijskih poremećaja, neadaptivne strategije nošenja sa stresom, nedovoljna količinu sna, prekomjerna tjelesna težina, neredoviti menstrualni ciklus i prekomjerno korištenje mobitela. Educiranjem javnosti o čimbenicima rizika, simptomima depresije i znakovima suicidalnog ponašanja, moguće je prevenirati samoubojstva. Uz prevenciju, važno je i liječenje depresije, pri čemu je kombinacija kognitivno-bihevioralne terapije i psihofarmaka najučinkoviti način smanjivanja simptoma depresije i suicidalnog ponašanja u adolescenciji
Portrayal of Men and Women in Dubrovnik "Frančezarije" (Adaptations and Translations of Moliere)
U ovome završnome radu predmetom je istraživanja lik žene i muškarca u komediografskim tekstovima nastalim u 18. stoljeću u Dubrovniku. Naglasak je stavljen na interpretaciju likova u dvjema frančezarijama – Džono aliti Gos i Nauk od žena. U uvodnom je dijelu rada objašnjen pojam frančezarija. U sljedećem su poglavlju sadržajno predstavljene obje komedije i analizirani likovi. Džono aliti Gos frančezarija je u kojoj gospar Džono kontinuirano vara ljude oko sebe kako bi od toga imao koristi i pri tome se ne namjerava pokajati za svoje grijehe. Pri interpretiranju lika navedene frančezarije ističe se način oblikovanja psihološkog profila glavnoga lika, kao i predodređenost osobina likova karakterističnom tipologijom komediografske eruditne tradicije. Nauk od žena frančezarija je koja se zasniva na odnosu gospara Lambre i Anice koju on želi izolirati od vanjskoga svijeta. U ovoj se frančezariji posebice izražava odnos muškaraca prema ženama tadašnjega vremena, budući da su analizirane frančezarije nastale kao vjerodostojna slika dubrovačkog društva 18. stoljeća. U završnom su poglavlju rada izneseni zaključci do kojih se došlo analizom likova žene i muškarca u odabranim komedijama te popis korištene literature