Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Goethe's World of Ballads: Production and Interpretation
No full textDen Gegenstand der Abschlussarbeit bildet die Balladenproduktion von Johann Wolfgang von Goethe, insbesondere die Balladen aus dem Balladenjahr 1797: Der Erlkönig, Der Zauberlehrling, Der Gott und die Bajadere, Der Schatzgräber, Die Braut von Korinth, Der Totentanz. In der Arbeit wird am Anfang Goethes Leben und Schaffen vorgestellt, danach erfolgt die Analyse und Interpretationen der oben genannten Balladen, wobei ihr Inhalt wiedergegen, die Hauptgestalten analysiert und auf den symbolischen Gehalt der Balladen eingegangen wird. Zum Schluss werden alle Balladen verglichen, um deren gemeinsame Merkmale festzustellen und auf die Botschaften, die sie für die Menschheit haben, hinzuweisen.Tema završnog rada produkcija je balada Johanna Wolfganga Goethea, s posebnim osvrtom na balade iz baladne godine 1797: Vilinski kralj, Čarobnjakov učenik, Bog i bajadera, Kopač blaga, Korintska nevjesta, te Ples mrtvaca. Najprije se ukratko daje uvid u Goetheov život i stvaralaštvo, nakon čega slijedi analiza i interpretacija prethodno navedenih balada, pri čemu se predstavlja njihov sadržaj, analiziraju glavni likovi i obrađuje simbolički značaj balada. Na kraju se navedene balade međusobno uspoređuju kako bi se utvrdila njihova zajednička obilježja i istaknule poruke koje one nose za čovječanstvo
Predglagolska uporaba intenzifikatora so i totally u jeziku mladih
No full textThis paper studies the preverbal use of intensifiers so and totally in youth language by analysing a corpus of 16 YouTube videos made by native English speakers aged 16 to 23. It was done to research new linguistic trends among youth in natural language, which in previous research was mostly done on adults and in scripted media, which may not accurately reflect natural speech patterns. The research shows that so appears 589 times. It was mostly used as intensifier or conjunction, but its preverbal use was very minimal (0,34%). Secondly, totally was only found 13 times and only as an intensifier. Interestingly, totally was used preverbally more than so which takes up 61,54% of instances. These findings suggest that so is a common intensifier among youth in this corpus, but its preverbal use as an intensifier is very rare. On the other hand, totally is not a dominant intensifier among youth in this corpus, but in the rare instances when it appeared it was used as a preverbal intensifier quite frequently. This shows that more exhaustive research on these needs to be done to generalize results and conclude an existence of trends.Ovaj rad proučava predglagolsku uporabu intenzifikatora so i totally u jeziku mladih analizom korpusa koji se sastoji od 16 YouTube videa snimljenih od strane izvornih govornika engleskog jezika starosti između 16 i 23 godine. Svrha rada je proučiti nove lingvističke trendove u prirodnom govoru mladih koji su do sada promatrani većinom u govoru odraslih i neprirodnom jeziku serija koji ne mora biti točna prezentacija lingvističkih trendova u prirodnom govoru. Istraživanje je pokazalo da se so pojavljuje 589 puta. Većinom je bio korišten kao intenzifikator ili veznik, ali njegova predglagolska uporaba je minimalna (0,34%). Nadalje, totally je pronađen 13 puta i samo kao intenzifikator. Zanimljivo je što se totally koristi u predglagolskoj uporabi više od so, čak 61,54% od ukupnog broja pojavljivanja. Ovaj zaključak upućuje na to da je so češći intenzifikator od totally u jeziku mladih, ali da je njegova predglagolska uporaba rijetka. S druge strane, totally nije dominantan intenzifikator u jeziku mladih u ovom korpusu, ali u rijetkim slučajevima u kojima se pojavljuje, korišten je u predglagolskoj uporabi. Ovo pokazuje da je potrebno opširnije istraživanje kako bi se rezultati generalizirali i donio zaključak o trendovima
How Much and Why Students Cheat During Their Studies: A Qualitative Study
No full textOvo istraživanje provedeno je sa svrhom produbljivanja razumijevanja akademski nepoštenog ponašanja među studentima. Cilj istraživanja bio je istražiti načine na koje studenti iskazuju nepoštenje u akademskom kontekstu te utvrditi učestalost pojedinih oblika akademskog nepoštenja. Istraživanje je provedeno metodom fokusnih grupa. U istraživanju je sudjelovalo 13 sudionika od kojih je pet bilo muškog, a osam ženskog spola. Sudionici su studenti druge i treće godine prijediplomskih studija i prve i druge godine diplomskih studija različitih fakulteta. Za potrebe prikupljanja podataka osmišljena su pitanja na koja su sudionici davali odgovore tijekom razgovora u dvije fokus grupe. Rezultati kvalitativne analize prikupljenih podataka, relevantnih za istraživačka pitanja ovog rada, grupirani su u tri tematske jedinice, a to su: načini na koje studenti iskazuju akademsko nepoštenje, učestalost akademskog nepoštenja i posljedice akademskog nepoštenja. Utvrđeno je da sudionici iskazuju akademsko nepoštenje kroz sljedeća ponašanja: prepisivanje, korištenje elektronskih pomagala, plagiranje, nepošteno ponašanje prema ostalim članovima akademske zajednice i neizvršavanje akademskih obaveza. Podaci o učestalosti ukazali su na to da se većina sudionika upušta o neke od oblika akademskog nepoštenja, a podaci o posljedicama ukazali su da na nekim fakultetima postoje ozbiljne sankcije akademskog nepoštenja što se odražava na učestalost pojave ovog fenomena. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti za bolje razumijevanje akademskog nepoštenja te za izradu programa prevencije pojavnosti akademskog nepoštenja.This research was conducted with the purpose of deepening the understanding of academically dishonest behavior among students. The aim of the research was to investigate the ways in which students express dishonesty in the academic context and to determine the frequency of certain forms of academic dishonesty. The research was conducted using the focus group method. Thirteen participants took part in the research, five of which were male and eight were female. The participants are students of the second and third year of undergraduate studies and the first and second year of graduate studies of different faculties. For the purposes of data collection, questions were designed to which the participants gave answers during conversations in two focus groups. The results of the qualitative analysis of the collected data, relevant to the research questions of this work, are grouped into three thematic units: the ways in which students express academic dishonesty, the frequency of academic dishonesty and the consequences of academic dishonesty. It was found that the participants show academic dishonesty through the following behaviors: copying, using electronic aids, plagiarism, dishonest behavior towards other members of the academic community and failure to fulfill academic obligations. The frequency data indicated that most participants engage in some form of academic dishonesty and the consequence data indicated that there are serious sanctions for academic dishonesty at some faculties, which is reflected in the frequency of this phenomenon. The results of this research can be used for a better understanding of academic dishonesty and for the creation of a program to prevent the occurrence of academic dishonesty
Industrialization of Croatia and Slavonia from 1868 to 1918
No full textRazdoblje „dugog“ 19. stoljeća na europskom tlu obilježeno je procesom industrijalizacije, koja u razvijenijim zemljama započinje potkraj 18. stoljeća te postupno zahvaća sve europske zemlje. Na početku rad donosi nekoliko definicija industrijalizacije te osnovne podatke o njezinu početku i trajanju. Hrvatska i Slavonija odgovaraju na taj proces tek 60-ih godina 19. stoljeća. Razlozi su tome višestruki pa na samom početku rad donosi prikaz preduvjeta za razvoj industrijalizacije na hrvatsko-slavonskom prostoru, od ukidanja kasnofeudalnih odnosa, prijelaza na tvorničku proizvodnju, organiziranog novčarskog poslovanja do izgradnje modernog oblika prometa, željeznica. Rad obuhvaća razvoj željeznica koje su građene u razdoblju od 60-ih godina 19. stoljeća do 1918. godine, posredstvom Društva južnih željeznica i Kraljevskih ugarskih državnih željeznica te vicinalne željeznice koje su imale ulogu izgradnje pruga lokalnog značenja. Također, prikazani su i podatci o osnivanju prvih kreditnih ustanova koje su bile od osobite važnosti za financiranje željezničkih projekata i razvoja industrije. Rad obuhvaća i djelovanje trgovačko-obrtničkih komora u 2 glavna hrvatsko-slavonska središta, Zagrebu i Osijeku, koje su imale poticajnu ulogu u osnivanju banaka, razvoju industrije i željeznica te su predstavljale Hrvatsku i Slavoniju u međunarodnom kontekstu sudjelovanjem na gospodarskim izložbama. Rad obuhvaća i razvoj industrijske djelatnosti nakon 1868. godine u raznovrsnim granama koje su zabilježene na hrvatsko-slavonskom prostoru do 1918. godine. U radu se mogu pronaći podatci o prehrambenoj, osobito mlinskoj industriji u razmatranom razdoblju. Zatim slijedi prikaz duhanske, tekstilne, kožarske, staklarske, građevne, papirne i kemijske industrije, industrije strojeva te rudarske eksploatacije. Na samom kraju, prikazana je i najrazvijenija grana u odnosu na ostale, drvna industrija
Some Psychosocial Determinants of Adjustment Problems in Adolescents and Young Adults in the Context of Modern Society
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos socijalne podrške obitelji, vulnerabilnog narcizma, društveno propisanog perfekcionizma, društvene povezanosti i otpornosti kod adolescenata i mladih odraslih osoba. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 466 ispitanika, 159 (34.1%) muškog roda i 307 (65.9%) ženskog roda, a raspon godina je bio od 18 do 35. Uzorak je bio prigodni, a prikupljanje sudionika se odvijalo putem društvenih mreža na kojima je bila podijeljena poveznica obrasca koji je sadržavao sociodemografska pitanja, skalu socijalne podrške obitelji, skalu društveno propisanog perfekcionizma, skalu vulnerabilnog narcizma, skalu društvene povezanosti i skalu otpornosti. Rezultati su pokazali kako je socijalna podrška obitelji značajan prediktor društveno propisanog perfekcionizma i vulnerabilnog narczima. Odnosno, percipirana viša emocionalna podrška i podrška samopoštovanju obitelji predviđala je nižu razinu društveno propisanog perfekcionizma i vulnerabilnog narcizma. Nadalje, analizirali su se i prediktori otpornosti te su se društveno propisani perfekcionizam i vulnerabilni narcizam pokazali značajnim prediktorima otpornosti. Odnosno, iskazivanje više razine društveno propisanog perfekcionizma i vulnerabilnog narcizma predviđalo je nižu otpornost. Naposljetku, analizirala se medijacijska uloga društvene povezanosti u odnosu između društveno propisanog perfekcionizma i otpornosti te vulnerabilnog narcizma i otpornosti te se u oba slučaja pokazala značajnom. Drugim riječima, pojedinci koji imaju izraženiji društveno propisani perfekcionizam i vulnerabilni narcizam su kroz doživljenu nižu društvenu povezanost iskazivali nižu otpornost. Sukladno rezultatima, u radu se obrazlaže i raspravlja o potencijalnim teorijskim zaključcima koji proizlaze iz istraživanja te o praktičnim implikacijama s ciljem jačanja otpornosti mladih odraslih osoba.The aim of this research was to examine the relationship between social support from family, vulnerable narcissism, socially prescribed perfectionism, social connectedness, and resilience in adolescents and young adults. A total of 466 participants took part in the research, with 159 (34.1%) identifying as male and 307 (65.9%) as female, ranging in age from 18 to 35. The sample was convenient, and participants were collected through social networks, where a link to the form containing sociodemographic questions, scale of social support from family, scale of socially prescribed perfectionism, scale of vulnerable narcissism, scale of social connectedness and resilience scale was shared. The results indicated that social support from family was a significant predictor of socially prescribed perfectionism and vulnerable narcissism. Specifically, higher perceived emotional support from family and family support of ones self-esteem predicted lower levels of socially prescribed perfectionism and vulnerable narcissism. Additionally, predictors of resilience were analyzed, with socially prescribed perfectionism and vulnerable narcissism emerging as significant predictors of resilience. That is, higher levels of socially prescribed perfectionism and vulnerable narcissism predicted lower resilience. Finally, the mediating role of social connectedness in the relationship between socially prescribed perfectionism and resilience, and vulnerable narcissism and resilience, was analyzed and found to be significant in both cases. In other words, individuals with higher levels of socially prescribed perfectionism and vulnerable narcissism exhibited lower resilience through perceived lower social connectedness. Based on the results, the research discusses potential theoretical conclusions derived from the research, as well as practical implications aimed at strengthening the resilience of young adults
Rodne uloge i društvene očekivanja u romanima Nicholasa Sparksa
No full textThis master's thesis focuses on the layering of gender roles and social expectations in the literary works of Nicholas Sparks, the renowned writer of famous romance novels. Through a detailed analysis of male and female characters as well as gender relations and interactions, this research investigates gender dynamics, gender identity, and its interweaving with social and cultural norms in Sparks's novels. In the course of research, the question whether Nicholas Sparks supports the stigmatization and submissiveness of women in relation to the men, strengthening patriarchal power, or whether his works promote feminism and empowerment of women, will be answered. The aim of the paper is to make readers aware of new viewpoints on Sparks's literary contributions to the gender representation and cultural influences on society
The Pedagogical Circle in Thomas Mann's Magic Mountain
No full textDie Abschlussarbeit beschäftigt sich mit dem Bildungskreis, der um den Protagonisten aus Thomas Manns Roman Zauberberg, Hans Castorp, entsteht. Dieser reist für drei Wochen in ein schweizerisches Sanatorium, um dort jedoch sieben Jahre lang zu bleiben. Castorp lernt in dieser Zeit verschiedene Menschen kennen, die ihren Eindruck hinterlassen.
Im ersten Teil der Arbeit wird kurz der Romanautor und der Inhalt des Romans vorgestellt. Danach werden die drei Schlüsselfiguren des Romans – Lodovico Settembrini, Frau Chauchat und Leo Naphta – genauer analysiert. Jeder dieser Charaktere ist sehr unterschiedlich, daher ist auch ihr Einfluss auf Hans Castorp spezifisch. Ziel dieser Arbeit ist es, die Charaktere und ihren Einfluss auf Hans Castorp zu analysieren. Aus der Analyse dieser Charaktere ist zu schließen, dass ihre Gegensätze Castorp dazu veranlassen, selbst zu entscheiden, wie viel er von ihren Einflüssen übernehmen wird. Das Ergebnis der pädagogischen und lebensbezogenen Bildung von Hans Castorp gipfelt im sogenannten „Schnee-Kapitel“, weshalb dieser genauer untersucht wird, um zu zeigen, dass das Endprodukt des Romans in der Ablehnung des verführerischen Todesmotivs ist.Završni se rad bavi odgojnim krugom koji se isprepliće oko lika Hansa Castorpa, protagoniste Mannova romana Čarobna gora, koji u namjeri da nakratko posjeti bratića u švicarskom sanatoriju ostaje ondje sedam godina tijekom kojih upoznaje mnoštvo likova, kao i njihove svjetonazore.
U prvom se dijelu rada ukratko predstavlja Thomas Mann i sadržaj Čarobne gore da bi se potom detaljnije analizirali tri ključna lika romana: Lodovico Settembrini, Madame Chauchat i Leo Naphta. Svi su navedeni likovi vrlo različiti pa je specifičan i njihov utjecaj na Hansa Castorpa, koji predstavlja središnji predmet rada. Na temelju provedene analize moguće je zaključiti da suprotnosti likova Hansa Castorpa ohrabruju da sam odluči, koji će od njihovih utjecaja i u kojoj mjeri usvojiti kako bi se u završnim dionicama romana mogao distancirati od zavodničkog motiva smrti
Change Blindness
No full textOvaj rad istražuje fenomen sljepoće za promjene i razmatra pitanje je li pažnja nužna za percepciju. Sljepoća za promjene odnosi se na fenomen kada ljudi ne primjećuju očite promjene u vizualnim scenama zbog nedostatka pažnje, iako su uvjereni da bi te promjene trebali primijetiti. Laboratorijska istraživanja pokazuju da su ljudi često neosjetljivi na očite promjene, čak i kada su fokusirani na njih. Ovo se može objasniti činjenicom da mozak obrađuje promjene prije nego što se one pojavljuju, što otežava njihovo prepoznavanje. Studije su pokazale da je uočavanje promjena lakše kada se vizualni sadržaj percipira kao cjelina, a sljepoća za promjene može značajno utjecati na točnost svjedočenja, vozačku sigurnost, vojnu učinkovitost, timski rad i lucidno sanjanje. Također, ovaj se fenomen javlja kod različitih životinjskih vrsta poput majmuna, golubova i čimpanzi, slično kao kod ljudi. Stručnost može poboljšati sposobnost uočavanja promjena, a primjena metoda za poboljšanje pažnje može smanjiti utjecaj sljepoće za promjene. Različite istraživačke paradigme, uključujući paradigmu treperenja, paradigmu forsiranja sakade i paradigmu prskanja blatom, pomažu u razumijevanju zašto promjene ostaju neprimijećene. Osim kod vidnog, sljepoća za promjene može se pojaviti i kod drugih osjetila kao što su sluh, njuh i dodir, što dodatno naglašava značaj ovog fenomena u različitim senzornim kontekstima
Marriage as a Meaning of Life: Female Characters in Tennessee Williams' Plays The Glass Menagerie and A Streetcar Named Desire
No full textCilj je ovog diplomskog rada analizirati ženske likove u dramama T. Williamsa Staklena menažerija i Tramvaj zvan čežnja. Analiza se temelji na prikazu ženskih likova najprije kroz motiv udaje te u relaciji s muškim likovima koji oblikuju žene prema patrijarhalnoj slici. U Staklenoj menažeriji motiv udaje služi kao sredstvo za istraživanje tema nesigurnosti, očekivanja i bijega. Ova poluautobiografska drama donosi priču o Amandi Wingfield, njezinu sinu Tomu i kćeri Lauri, povučenoj djevojci koja zbog nemogućnosti suočavanja s teškoćama realnoga svijeta živi život svojih staklenih figurica. Drama istražuje teme obiteljskih odnosa, sjećanja i nade. Likovi se suočavaju s društvenim pritiscima i osobnim dvojbama vezanim uz brak, što dodatno komplicira njihove međusobne odnose i individualne težnje. Tema udaje u Staklenoj menažeriji nije samo pitanje društvenih normi i očekivanja, nego i simbol unutarnjih borbi likova. Tramvaj zvan čežnja prati Blanche DuBois, ženu koja dolazi živjeti sa svojom sestrom Stellom i zetom Stanleyjem Kowalskim u New Orleans. Motiv udaje prikazan je kroz sukobe između iluzije i stvarnosti, kao i seksualne napetosti koje su ključne u ovom djelu. Drama prikazuje fizičko i psihičko zlostavljanje žena te potpunu degradaciju ponajprije ostvarenu činom silovanja. Obje drame prikazuju kompleksne žene koje se ne uspijevaju oduprijeti patrijarhalnim normama koje im društvo nameće
The Role of Personal and Contextual Factors in Explaining the Risk for Eating Disorders
No full textCilj ovog rada bio je ispitati ulogu osobnih i kontekstualnih čimbenika u objašnjenju rizika za poremećaje hranjenja. U ovome radu procjena rizika za poremećaje hranjenja obuhvaćena je odstupajućim navikama hranjenja te brigama oko težine. Kontekstualni čimbenici odnose se na internalizaciju ideala mršavosti i očekivanja od mršavosti, dok se osobni odnose na perfekcionizam. Istraživanje je provedeno online na uzorku od 213 sudionica u dobi od 18 do 30 godina. Od instrumenata korišteni su: Upitnik o sociodemografskim podacima, Burnsova skala perfekcionizma, Skala stereotipa o idealnom tijelu i Skala percipirane koristi od mršavosti, Upitnik navika hranjenja i Skala zabrinutosti za težinu. Korelacijska je analiza pokazala da su indeks tjelesne mase, perfekcionizam, internalizacija ideala mršavosti i očekivanja od mršavosti pozitivno povezani s odstupajućim navikama hranjenja i brigama oko težine. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su perfekcionizam i očekivanja od mršavosti pozitivni prediktori odstupajućih navika od hranjenja i briga oko težine, dok se internalizacija ideala mršavosti nije pokazala kao značajan prediktor. Naposljetku, medijacijskom analizom utvrđeno je kako su očekivanja od mršavosti djelomični medijator odnosa perfekcionizma s odstupajućim navikama hranjenja i brigama oko težine. Drugim riječima, djelomično zbog pozitivnijih očekivanja od mršavosti, djevojke većih razina perfekcionizma u većem su riziku za razvoj poremećaja hranjenja. Rezultati ukazuju na značajnu ulogu perfekcionizma i očekivanja od mršavosti u objašnjenju rizika za poremećaje hranjenja. Obzirom na nedovoljnu istraženost odnosa ovih čimbenika na studentskoj populaciji u Hrvatskoj i okolnim područjima, ovo istraživanje doprinosi razumijevanju odnosa između navedenih varijabli te pruža informacije o čimbenicima koji bi trebali biti fokus prevencijskih programa.The aim of this research was to examine the role of personal and contextual factors in explaining the risk for eating disorders. The risk for eating disorders was assessed by disordered eating habits and concerns about weight. Contextual factors referred to the thin ideal internalization and expectations of thinness, while personal factors were encompassed by perfectionism. The research was conducted online on a sample of 213 female participants aged 18 to 30 years. The instruments used were Sociodemographic Questionnaire, Burns Perfectionism Scale, Ideal Body Stereotype Scale, Perceived Benefits of Thinness Scale, Eating Attitudes Test and Weight Concerns Scale. Correlational analysis showed that body mass index, perfectionism, thin ideal internalization and expectations of thinness were positively associated with disordered eating habits and concerns about weight. Hierarchical regression analysis showed that perfectionism and expectations of thinness were positive predictors of disordered eating habits and weight concerns, whereas thin ideal internalization wasn't identified as a significant predictor. Mediation analysis showed that expectations of thinness were partial mediator in the positive relationship of perfectionism with disordered eating habits and weight concerns. In other words, partly due to more positive expectations of thinness, women with higher levels of perfectionism are at a greater risk of developing eating disorders. The results highlight the significant role of perfectionism and expectations of thinness in explaining the risk of eating disorders. Given the limited research on these factors in the student population in Croatia, this research enhances understanding of their relationships and identifies key factors for prevention programs