Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
The use of Anglicisms in L2 speakers of English and German
No full textAnglicisms are loanwords which come from English and can be found in a great number of languages in the world. This occurrence is owed to the status of the United States of America as a global power, but also to the status of the English language itself as a lingua franca. The influence of English became so strong, that even when it is learned as an L2 it does not only influence the L1 of the speakers, but also other languages learned as an L2. In this paper, participants who study English and German as an L2 and whose L1 is Croatian will be taken as a study group to assess the influence of English on the learning process of German. The aim of this paper is to investigate whether and to what extent students of English and German prefer to use Anglicisms in German as opposed to students who study only German. Twenty Anglicisms (such as Job, Party, happy) as well as their German counterparts (Arbeit, Feier, glücklich) will be taken and twenty sets of sentences will be constructed in German to explore which sentences, and therefore Anglicisms, will be chosen by the participants. The paper will also provide a base for further study of language contact and will also show to which extent other languages are influenced by English when they are an L2
Vrančić's Dictionary
No full textU ovom se završnom radu pobliže izlaže prikaz najvažnijeg leksikografskog djela Fausta Vrančića pod izvornim naslovom Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae odnosno, na hrvatski prevedeno Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga. Taj rječnik je od velike važnosti, prvenstveno za hrvatski narod, ali kao što se može vidjeti iz naslova, njegova važnost seže i na ostale jezike koje je Vrančić smatrao najuglednijima
Shortening of Diphthongs as an Orthographic Problem
No full textU radu se opisuje dvoglasnik u hrvatskome standardnom jeziku. Opisuju se i raspoređuju glasovne promjene u hrvatskim gramatikama, s posebnim osvrtom na smjenjivanje ije/je/e/i. U teorijskome dijelu naglasak se stavlja na opisivanje i uspoređivanje pravila za kraćenje i duljenje slogova s dvoglasnikom. U istraživačkom dijelu naglasak je na primjeni pravila navedenih u teorijskome dijelu. Cilj je rada prikazati dvoglasnik kroz povijest u hrvatskome jeziku te, navodeći i uspoređujući pravila za kraćenje i duljenje slogova, ispitati primjenjuju li se oblici riječi s dvoglasnikom u skladu s normativnim određenjima propisanim u pravopisima
Razvoj figurativne kompetencije studenata engleskog jezika
No full textFigurative competence refers to the ability to understand and interpret figurative speech – in other words, utterances such as metaphors and metonymy, which are cases in which we use certain words to express something different from what we literally said. These expressions serve as ways to say ordinary things in extraordinary ways, which have to be properly used by speakers (or writers) and properly decoded by listeners (or readers) in order to have the desired effect. As students get better at English, it is natural that they would desire to master the language in-depth. Figurative speech has sometimes been disregarded as more related to art than “normal” speech, but cognitive linguists who have written about it refer to it as an essential part of language mastery. Additionally, there are many ways in which figurative language shapes our thoughts and actions, which is all the more reason for learners of a foreign language to get acquainted with the way its figurative speech works. There have been numerous studies that have found that L2 learners somewhat lack in figurative comprehension skills, citing reasons such as unfamiliarity, but some research has indicated that students do not see the value in figurative speech. Assuming that most students majoring in English at the University of Osijek will most likely take up the roles of teachers (who should serve as language models for their students) and translators (who need to know how to translate figurative language) in the future, it is to be expected that they will wish to develop their language skills as much as possible, which requires incorporating figurative comprehension into their repertoire. The study presented in this paper has served to compare the figurative comprehension levels of 1st and 3rd year students of English at the Faculty of Humanities and Social Sciences, concluding that there isn’t an extreme difference in ability, although 3rd year students did perform slightly better on average. The reasons for such results are given in the Discussion section. The study has found that the students value figurative competence as a skill for both teachers and translators, as well as everyday speakers, but tend to overestimate their own level of familiarity with such expressions.Figurativna kompetencija odnosi se na sposobnost razumijevanja i tumačenja figurativnog govora – drugim riječima, izraza poput metafora i metonimije, pri čemu se radi o upotrebi određenih riječi kako bismo izrazili nešto drugačije od onoga što smo doslovno rekli. Takvo izražavanje pruža način izgovaranja običnih stvari na izvanredne načine, koje govornici (ili pisci) moraju pravilno koristiti, a slušatelji (ili čitatelji) pravilno dekodirati kako bi se postigao željeni učinak. Kako učenici postaju bolji u engleskom jeziku, prirodno je da bi željeli dublje savladati jezik. Figurativni govor se ponekad otpisuje kao više povezan s umjetnošću nego "normalnim" govorom, ali kognitivni lingvisti koji su o njemu pisali smatraju ga bitnim dijelom ovladavanja jezikom. Osim toga, postoji mnogo načina na koje figurativni jezik oblikuje naše misli i postupke, što je još jedan razlog više da se učenici stranog jezika upoznaju s načinom na koji funkcionira njegov figurativni govor. Brojna istraživanja su otkrila da učenicima L2 nešto nedostaje figurativnih vještina razumijevanja, navodeći razloge poput nepoznatosti, ali neka su istraživanja pokazala da studenti ne vide vrijednost u figurativnom govoru. Pod pretpostavkom da će većina studenata koji studiraju engleski jezik na Sveučilištu u Osijeku najvjerojatnije preuzeti uloge nastavnika (koji bi trebali služiti kao jezični modeli za svoje studente) i prevoditelja (koji trebaju znati prevesti figurativni jezik) u budućnosti, za očekivati je da će u budućnosti željeti što više razvijati svoje jezične vještine, što zahtijeva uključivanje figurativnog razumijevanja u njihov repertoar. Istraživanje predstavljeno u ovom radu poslužilo je za usporedbu figurativnih razina razumijevanja studenata 1. i 3. godine engleskog jezika na Filozofskom fakultetu, zaključujući da ne postoji ekstremna razlika u sposobnosti, iako su studenti treće godine u prosjeku imali nešto bolje rezultate. Razlozi za takve rezultate navedeni su u odjeljku za raspravu. Istraživanje je otkrilo da studenti cijene figurativnu kompetenciju kao vještinu i za učitelje i za prevoditelje, kao i za svakodnevne govornike, ali imaju tendenciju precijeniti vlastitu razinu poznavanja takvih izraza
Usporedba različitih dijalekata kajkavskog narječja
No full textU ovom će radu glavni fokus biti na usporedbi različitih govora kajkavskog narječja, točnije na usporebi sjevernomoslavačkih, međimurskih i zagorskih, bilogorskih te podravskih govora. Prije same usporedbe donijet će se definicija kajkavskog narječja te opće informacije vezane uz tu temu. Kajkavsko se narječje najčešće dijeli u šest osnovnih dijalekata, iako ih prema kasnijoj podjeli Mije Lončarića sveukupno ima 15: središnjozagorski, samoborski, varaždinsko-ludbreški, međimurski, gornjosutlanski, plješivičko-ozaljski, turopoljski, vukomeričko-pokupski, donjolonjski, sjevernomoslavački, gornjolonjski, glagovničko-bilogorski, podravski, goranski i donjosutlanski. Kao što je navedeno, u radu će se prvotno govoriti o govorima, a ispod svakog će se poglavlja navesti dijalekti koji pripadaju tom kajkavskom govoru. Sjevernomoslavački i podravski su zasebni dijalekti pa kod njih neće biti nedoumica, no kod međimurskih i zagorskih govora mora se navesti kako se zapravo radi o Lončarićevu radu Govor Varaždina i okolice pa će se zato naslov jednog poglavlja zvati međimurski i zagorski govori. S obzirom na to da u podjeli Mije Lončarića nema zasebnih bilogorskih kajkavskih govora, govorit će se o određenim glagovničko-bilogorskim i podravskim dijalektima. Važno je naglasiti da će se u zadnjem poglavlju govoriti isključivo o podravskim dijalektima kako se ne bi miješali s poglavljem o bilogorskim kajkavskim govorima. Svaki govor će biti analiziran na temelju morfologije i prozodije, tj. prozodijskih obilježja te će kroz cijeli rad ti govori biti uspoređivani. Naposlijetku će se donijeti sinteza tih usporedbi, odnosno zaključak na temelju svih navedenih obilježja
The Metaphor of Bećarac Songs
No full textHrvatska usmena književnost svoje postojanje obilježava otkako je netko počeo oblikovati i iznositi sadržaje na hrvatskom jeziku. U hrvatsku usmenu književnost ubrajamo i posebnu lirsku vrstu bećarce. Mnogi će autori tumačiti što je za njih bećarac i koja mu je definicija, ali prema Slavku Jankoviću, bećarac je samo naziv za napjev odnosno melodiju te govori da je stoga ispravan naziv pismice. Glavna problematika ovog završnog rada odnosi se na prenesena značenja koja su korištena u pismicama. Metaforička su značenja proučavana na zbirkama Slavka Jankovića koje obiluju raznim prenesenim značenjima i vjerno predstavljaju sliku slavonskog sela, običaja te odnosa među ljudima. Osim metafora u radu se mogu pronaći glavna obilježja bećaraca, ali i njihovih tvoraca, bećara, tako se navodi i razlika između Šokca i bećara. Bećarac kao potvrdu svoje težine i važnosti, zasluženo nosi i zaštitu UNESCO-a te 2011. godine postaje dijelom nematerijalne kulturne baštine
Feminizam i digitalno doba
No full textSince the inception of the feminist movement, literature has been an invaluable tool in spreading its messages of equality and liberation, as well as immortalizing the observations and conclusions made by the women who have spearheaded the movement. Over the centuries, the works of Mary Wollstonecraft, Virginia Woolf, Simone de Beauvoir, bell hooks and so many more have shaped feminist thought and the course of the movement at large. In the recent years, feminists have begun to find their voices online, utilizing social media as a way to unite the movement globally. Social media as a form of activism has garnered mixed opinions, with some praising its global nature, wide range of voices, and role in destigmatizing, even popularizing the feminist label, while others have criticized it for the possible dilution of the message through overt consumerism, as well as the controversial “cancel culture.” Despite the numerous examples of real-life change enacted thanks to online media, Internet activism is not yet considered to be on a par with literature in terms of merit to the feminist movement. This thesis will present the work of activists who began their careers on social media, Laura Bates, Dolly Alderton, and Deborah Frances-White, but have gone on to publish literary works, which have granted them further recognition in feminist spaces as notable activists and authors
Characteristics of Romanticism in the Short Story "Povodkinje pod gradom Ozlom" by Dragojla Jarnević
No full textCilj je ovog završnog rada bio istražiti romantičarske elemente u pripovijetki Dragojle Jarnević Povodkinje pod gradom Ozlom, objavljene 1843. u knjizi Domorodne poviesti. U prvom se poglavlju govori o autorici te se predstavlja njezina djela, a nakon toga se lik i djelo Dragojle Jarnević stavljaju u kontekst hrvatskoga romantizma. Analiza je pokazala da pripovijetka sadrži sljedeća romantičarska obilježja: obilježja romantičarskoga folklorizma i tematiziranje nacionalne prošlosti, u čemu se ujedno očituju nacionalnoidentifikacijske intencije pripovijetke, potom elemente fantastike i temu romantičarske ljubavi, povezanu s oblikovanjem kulta lijepe žene
Na putu prema transcendentalnosti: Beat generacija u povijesnom i kulturološkom kontekstu
No full textThe Beat Generation is known as one of the most polarizing, yet influential literary and cultural movements in American history. Writers like Allen Ginsberg, Jack Kerouac, and William S. Burroughs saw the world in a different light than what the media and mainstream society presented it. They embraced topics which were considered obscene or taboo at the time and demystified them in their works, giving the readers a glimpse of a different way of life. They were constantly criticized and were seen as outsiders, which is not surprising considering their avant-garde lifestyle of travelling and the constant search for “the kicks.” They were an underground group of writers and artists that all shared the same ideas and visions, as well as a detest for the materialistic society and the censorship present in the media. After their most known releases, Kerouac’s On the Road in 1957, Ginsberg’s Howl in 1956, and Burroughs’s Naked Lunch in 1959, the Beats gained a wider audience. They became pop culture icons, which the media recognized and used for their own financial profit. Their influence was also visible in music and cinematography, further cementing their legacy. Decades later, the Beats became what they fought against – a part of the mainstream culture and materialism appearing on the covers of fashion magazines and advertisement for multi-million-dollar companies. While the people behind the movement changed, their foundational ideas still exist and continue to inspire young people worldwide. This paper aims to portray the Beat Generation in the context of the post-war America, explain the importance of the movement on a number of examples, as well as examine the influence of Beat literature on popular culture and its lasting legacy
Heidegger's Interpretation of Poetry
No full textMartin Heidegger njemački je filozof koji je djelovao tijekom 20. stoljeća, a njegova razmišljanja o pjesništvu ponajviše su zapisana u djelima O biti umjetnosti i Hölderlinove himne »Germanija« i »Rajna«. Pjesništvo je jedan od oblika umjetnosti kojega su razmatrali i neki od filozofa poput Platona, Aristotela, Kanta, Hegela, Nietzschea i drugih. Heidegger u svojim razmišljanjima o pjesništvu polazi od »oskudnog vremena« obilježenog nedostatkom boga koji u sebi sabire ljude i stvari, a iz čega se sastavlja svjetska povijest i ljudsko prebivanje. Pjesnici pjevajući o oskudnome vremenu paze i izriču tragove odbjeglih bogova, a drugi se moraju naučiti čuti i razumjeti to što pjesnici izriču. Govorom se čovjek razlikuje od ostalih bića. Kako bi se on ponovno vratio k vlastitom bitku, potrebno je istinsko kazivanje u kojemu se kazuje biće u cjelini. Njega utemeljuje jedino pjesništvo kao iskonski jezik nekog naroda. Temeljni ugođaj pjesništva je sveta tugujuća, ali pripravna tjeskoba te jedino njome narod može ponovno iskusiti cjelinu bića. Pjesnici tek su-patnjom s polubogovima dovode smrtnicima tragove odbjeglih bogova čime je pjesništvo temeljni događaj bitka. Premda je Heidegger prikazao način povratka k vlastitom bitku, desetljećima nakon objave njegova razmišljanja istinsko pjesništvo u sve većoj mjeri jenjava