Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Conceptual Metaphor in Popular Song Lyrics
No full textU radu se iz teorijsko-metodološke perspektive kognitivne lingvistike analiziraju najčešće konceptualne metafore čiji se konvencionalizirani ostvaraji mogu prepoznati u suvremenim tekstovima domaće popularne glazbe. Neki od tih tekstova pripadaju domeni alternativnoga glazbenoga stvaralaštva, a drugi njegovoj “srednjoj struji”, pa se u središnjem dijelu rada pokušavaju detektirati razlike i sličnosti između tih dviju stvaralačkih domena kada je u pitanju njihovo tretiranje metaforičnosti u okviru pjesničkoga iskaza. Provedene analize utemeljene su na odmaku od tradicionalnoga shvaćanja metafore u pjesničkim tekstovima kao realizacije autorskoga stilističkoga potencijala ili pjesničkoga ukrasa, pa se naglasak u analizi stavlja na njihovu psihološku i fizičku, odnosno univerzalnu iskustvenu i kulturnu utemeljenost, koja i omogućuje njihovu konvencionalnost i razumijevanje u pjesničkim tekstovima
Word Formation in Contemporary Croatian Linguistics
No full textPredmetom je ovog diplomskog rada tvorba riječi u suvremenoj kroatistici. Tvorba riječi kao jezikoslovna disciplina ili kao dio gramatike proučava se kako bi se došlo do jednoznačnih rješenja postanka i tvorbe novih riječi na temelju dosadašnjeg leksika. Brojni jezikoslovci dijele iste stavove kako se tvorba riječi nalazi između morfologije i leksikologije jer je ona ujedno način opisivanja udruživanja morfema u riječ, ali i proširivanja leksičkog sustava. Da bi se tvorba riječi trebala zaista poimati kao zasebna jezikoslovna disciplina govore brojni tvorbeni načini i postupci tvorbe novih riječi u hrvatskome jeziku. Donosi se uvid u samu tvorbu riječi kao jezikoslovnu disciplinu, motiviranost riječi i tvorbenu analizu riječi. Riječ je i o slobodnoj i vezanoj osnovi. Ističu se i oprimjeruju tvorbeni načini poput prefiksalne tvorbe, sufiksalne tvorbe, prefiksalno-sufiksalne tvorbe, složeno-sufiksalne tvorbe, srastanja i preobrazbe ili konverzije. Također, donosi se pregled tvorbe promjenjivih i nepromjenjivih riječi, imenica, pridjeva, glagola i priloga. Kao istraživački dio rada ističe se kratak uvid u jezikoslovne članke koji su se bavili tvorbom riječi. Za analizu tvorbe riječi u suvremenoj kroatistici koristile su se suvremene gramatike i jezikoslovni priručnici, kao i ostala jezikoslovna literatura
Assistive Technology
No full textOvaj seminarski rad obrađuje tematiku asistivne tehnologije kao podrške za djecu s poteškoćama u razvoju. Asistivna se tehnologija definira kao skup uređaja, softvera ili programa pomoću kojih se olakšava i unaprjeđuje život djeteta i njegovih sposobnosti. Ona pospješuje kognitivne sposobnosti, povećava razinu motivacije i samopouzdanja te osigurava veću kontrolu djeteta nad vlastitom okolinom. Kako bi asistivna tehnologija uistinu osigurala ostvarenje pozitivnih i efikasnih rezultata, potrebno je prilagoditi asistivni uređaj djetetu s obzirom na njegove poteškoće. Također, prilikom odabira potrebno je uzeti u obzir djetetove mogućnosti i sposobnosti, osobne želje, želje obitelji, kulturnu i etničku pozadinu te socioekonomski status djeteta i njegove obitelji. Na taj se način odabire uređaj koji je najpogodniji za dijete i njegovu obitelj. Unatoč dužem korištenju asistivne tehnologije u svijetu i Hrvatskoj, tek se u posljednjem desetljeću prepoznaju pozitivni učinci i rezultati asistivnih uređaja. Brojne prednosti dolaze do izražaja kao što su ostvarivanje boljih rezultata u formalnom obrazovanju, podizanje razine samopouzdanja i motivacije, povećanje razine samostalnosti djeteta u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti i slično. Unatoč brojnim pozitivnim stranama, asistivna tehnologija može uzrokovati ovisnost o svojoj estetskoj, a ne funkcionalnoj komponenti pri čemu djeca više pažnje obraćaju na grafičko sučelje, a ne sami sadržaj kojeg mogu usvojiti. Također, ukoliko se ne odabere pogodan asistivni uređaj, postoji šansa da će se on napustiti te da neće doći do planiranog napretka
Interweaving of Fantasy and Crime Discourse in the Novels of Pavao Pavličić
No full textU ovom diplomskom radu analiziraju se prožimanja kriminalističkoga diskursa i elemenata fantastike u četirima romanima Pavla Pavličića: Večernji akt (1981.), Koraljna vrata (1990.), Nepovrat (1999.) i Bakrene sove (2018.). Obilježja kriminalističkoga diskursa u analiziranim su romanima vidljiva u tematiziranju određenoga kriminalnoga događaja, oblikovanju zagonetke (u čijem su središtu tajni spisi, rukopisi ili ubojstvo) i likova istražitelja (istražitelja amatera ili policijskih istražitelja). Elementi fantastike vidljivi su u kolebanjima likova, a potencijalno i čitatelja između kategorija čudnoga i čudesnog kako ih je definirao Tzvetan Todorov, odnosno u koji dominiraju ovim djelima jesu, prema Todorovu, čudno i čudesno, nešto maštovito. Primjenom teorijskih postavki Rosalbe Campre utvrđuje se da se fantastične teme u analiziranim Pavličićevim romanima oblikuju kroz transgresije opozicijskih osi konkretno/apstraktno, posebice prikazivanjem destabiliziranja granica između sna i jave, te kroz transgresije osi živo/neživo i osi prošlost/sadašnjost i/ili budućnost
Methods of Exploring Morality in Children
No full textProučavanje moralnog razvoja djece vrlo je komplicirano iz različitih razloga. Počevši od same regrutacije sudionika, pa sve do provedbe i održavanja zainteresiranosti djece, ali i vjerodostojnosti samoga ishoda proučavanja djece. Moral se najčešće proučava kroz njegove subkonstrukte, a to su moralne emocije, moralno ponašanje i moralne prosudbe. Moralna prosudba se odnosi na razmišljanje i rasuđivanje o određenim vrijednostima. Moralne emocije se odnose na reakcije na određene situacije koje su od moralnoga značenja, dok se moralno ponašanje definirao kao prosocijalno i altruističko ponašanje. Najčešće korištene metode pri izučavanju moralnih subkonstrukata su eksperimentalna metoda, metoda opažanja te upitnici. Pri istrazi morala eksperimentalnom metode često su osmišljene i upotrijebljene različite paradigme ne bi li se sama provedba eksperimenta učinila zanimljivijom za djecu. Također su osmišljeni i raznovrsni zadatci pomoću kojih eksperimentatori potiču moralno ponašanje djece, ali i pokušavaju izazvati pojavu moralnih emocija. Dok se pri proučavanju morala kod djece pomoću metode opažanja najčešće upotrebljava opažanje bez sudjelovanja i sudioničko opažanje. Što se tiče proučavanja moralnih emocija najveći je naglasak na proučavanju moralnih emocija negativne valencije, posebice srama i krivnje. Pri istrazi moralnog ponašanja veliki je naglasak na istrazi ponašanja koje odražava pomaganja i dijeljenja. Cilj ovoga rada je prikazati neke od načina istraživanja morala kod djece
Language in the Virtual Communication Space
No full textOvaj diplomski rad bavi se jezikom medija. U radu su opisane jezične pojavnosti u virtualnom jezičnom prostoru, točnije, na društvenim mrežama, pričaonicama, internetskim dnevnicima i elektroničkoj pošti. Jezik na tim platformama ovisi o nekoliko faktora. Razlikuje se ovisno o tome radi li se o privatnoj ili poslovnoj komunikaciji, ovisi i o tipu korisnika (s obzirom na zanimanje, dob i sl.) te o temama i priopćajnim situacijama. Najčešće se radi o razgovornom stilu za koji su karakteristični dijalektizmi, vulgarizmi, uporaba emotikona, raznih oblika skraćenica i sl. S druge strane, jezik novinskih članaka ne pripada razgovornom stilu pa je tako posebna pozornost u radu usmjerena na jezik novinarskog ili publicističkoga funkcionalnog stila. Važnost je toga stila u njegovim brojnim funkcijama (informativna, prosvjetiteljska, pedagoška...), a samim time ima veliki utjecaj na svoju publiku i društvo u cjelini. S obzirom na to da bi jezik u tom funkcionalnom stilu trebao težiti normi, istraživački dio odnosi se na odstupanja u tekstovima novinskih članaka od norme hrvatskoga standardnoga jezika. Istraživanje je provedeno na sedam internetskih portala: Jutarnji list, Večernji list, Dnevnik.hr, 034 portal, Slobodna Dalmacija, SiB.hr i Gloria.hr. U člancima preuzetim sa spomenutih portala pronađena su 63 primjera odstupanja od norme hrvatskoga standardnog jezika. Rad donosi pregled i objašnjenje pojedinih jezičnih pravila koja su podijeljena prema tipu norme: pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi. Primjeri su zatim analizirani prema pravopisima, jezičnom savjetniku i gramatici hrvatskoga standardnoga jezika
The Risk and Protective Factors in the Development of Physically Aggressive Behaviour in Preschool and Elementary School Children
No full textCilj ovog rada bio je identificirati rizične i zaštitne čimbenike povezane s razvojem fizički agresivnog ponašanja u populaciji djece predškolske i mlađe školske dobi. U teorijskom dijelu rada prikazane su promjene u perspektivi djetinjstva i odnosu društva prema djeci kroz povijest te razvojna obilježja djece predškolske i mlađe školski dobi. U radu je agresivno ponašanje definirano kao namjerno nanošenje ili pokušaj nanošenja štete samome sebi, drugim osobama ili objektima. Prikazan je odnos između nasilja i agresije, pri čemu agresija ne isključuje fizičke oblike nasilja, ali se uglavnom odnosi na manje ekstremna namjerna ponašanja koja mogu uzrokovati negativne psihološke i/ili fizičke posljedice po druge, ali i po osobu koja se agresivno ponaša. Prikazane su glavne teorije agresivnosti, kojima se razvoj agresivnog ponašanja uglavnom objašnjavao kroz djelovanje bioloških ili socijalnih čimbenika. U radu je prikazan i korišten Bronfenbrennerov bioekološki model ljudskog razvoja, koji fizički agresivno ponašanje objašnjava kao rezultat interakcije između urođenih, individualnih karakteristika osobe i obilježja njene socijalne okoline. Ove značajke prema svojem djelovanju dijele se u rizične i zaštitne čimbenike te je njihov učinak na dijete opisan u posljednjem poglavlju teorijskog dijela rada. U empirijskom dijelu rada analizirani su podaci prikupljeni na uzorku od 393 roditelja koji su sudjelovali u anketnom istraživanju te 378 djece koja su sudjelovala u intervjuima sa stručnim suradnicima. U istraživanju su sudjelovala tri dječja vrtića te tri osnovne škole na području Slavonije. Rezultatima istraživanja utvrđene su značajne razlike u učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s obzirom na njihov spol i dob, broj braće ili sestara, broj članova kućanstva i radni status majke. Utvrđena je i značajna povezanost učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s odgojnim stilom roditelja, sociometrijskim statusom u odgojnoj skupini ili razredu, sklonosti nasilnim medijskim sadržajima te zadovoljstvom radnom sredinom roditelja. Kao značajni prediktori fizički agresivnog ponašanja pokazali su se dob, privrženost roditeljima, prihvaćenost među vršnjacima te zadovoljstvo roditelja radnom sredinom. Rezultati rada doprinose razumijevanju čimbenika povezanih s fizički agresivnim ponašanjem djece te upućuju na važnost preventivnog djelovanja, koje osima djeteta treba obuhvatiti i druge socijalno-interakcijske sredine poput obitelji, vršnjaka, odgojno-obrazovne ustanove i medija.The aim of this paper was to identify risk and protective factors associated with the development of physically aggressive behavior in the population of preschool and younger elementary school children. The theoretical part of the paper gives an overview of the various changes in the perspective of childhood and society's attitude towards children throughout history, and overview of the developmental characteristics of preschool and elementary school children. The paper used the definition of aggressive behaviour as the behaviour with intention of causing or attempting to cause harm to oneself, other persons or objects. The relationship between violence and aggression is shown, whereby aggression does not exclude physical forms of violence, but mostly refers to less extreme intentional behaviours that can cause negative psychological and/or physical consequences for victim and the perpetrator. The main theories of aggressiveness are presented, which mainly explain the development of aggressive behavior by the action of biological or social factors. The paper presents and uses Bronfenbrenner's bioecological model of human development, which explains physically aggressive behavior as a result of the interaction between a person's innate, individual characteristics and the characteristics of his social environment. According to their effect, these characteristics are divided into risk and protective factors, and their effect on the child is described in the last chapter of the theoretical part of the paper. The empirical part of the work analysed data collected from a sample of 393 parents who participated in the survey and 378 children who participated in interviews with educational specialists. Three kindergartens and three elementary schools from the area of Slavonia participated in the research. The results revealed significant differences in the frequency of physically aggressive behavior of children with regard to their sex and age, the number of brothers or sisters, the number of household members and the working status of the mother. A significant correlation between the frequency of physically aggressive behavior of children with parenting style, sociometric status in the educational group or class, propensity for violent media content and satisfaction with the parents' work environment was established. The significant predictors of physically aggressive behavior were age, attachment to parents, acceptance among peers and parents' satisfaction with the work environment. The paper contributes to the understanding of the factors related to the physically aggressive behavior of children and indicates the importance of measures to prevent this behavior, which, in addition to the child, must also include other environments with which the child communicates, such as family, peers, educational institutions and the media
Anglizmi u hrvatskim elektroničkim medijima
No full textIn this thesis, the emphasis is on the analysis of the frequency of use of anglicisms in television shows and articles of political, showbiz and sports nature in the Croatian electronic media. The electronic media that were analyzed are Croatian television shows Otvoreno, In magazin and RTL Sport and Croatian daily online newspaper 24sata. In order to introduce the widespread use of the English language, this thesis begins with a discussion of its status as a global language, followed by an overview of the theoretical background on anglicisms and its adaptation in the Croatian language on four levels. Finally, the corpus from Croatian television shows and online newspaper was analyzed and discussed. The aim of this analysis was to determine in which types of Croatian television shows and online newspaper articles the highest number of anglicisms appear, whether in different electronic media anglicisms are most represented in areas of the same nature and which is the most common type and word class of the anglicisms found. The findings suggest that the anglicisms found in both analyzed electronic media are most represented in the area of showbiz, while the area of politics contains the smallest number of anglicisms. Furthermore, the majority of anglicisms found in both electronic media are loan blends and belong to the word class of nouns, which indicates that there is no difference between them in terms of the area of greatest representation of anglicisms, type of anglicisms and word class to which they belong.U ovom radu naglasak je na analizi učestalosti uporabe anglizama u televizijskim emisijama i člancima političke, estradne i sportske naravi u hrvatskim elektroničkim medijima. Elektronički mediji koji su analizirani su hrvatske televizijske emisije Otvoreno, In magazin i RTL Sport te hrvatske dnevne internetske novine 24sata. Kako bi predstavio široku uporabu engleskog jezika, ovaj rad započinje raspravom o njegovom statusu kao globalnog jezika, nakon čega slijedi pregled teorijske pozadine anglizama i njihove prilagodbe u hrvatskom jeziku na četiri razine. Na kraju je analiziran i raspravljen korpus iz hrvatskih televizijskih emisija i internetskih novina. Cilj ove analize bio je utvrditi u kojim se vrstama hrvatskih televizijskih emisija i internetskih novinskih članaka pojavljuje najviše anglizama, jesu li u različitim elektroničkim medijima anglizmi najzastupljeniji u područjima iste naravi te koji je najčešća vrsta anglizama i vrsta riječi pronađenih anglizama. Rezultati upućuju na to da su anglizmi pronađeni u oba analizirana elektronička medija najzastupljeniji u području estrade, dok područje politike sadrži najmanji broj anglizama. Nadalje, većina anglizama koji su pronađeni u oba elektronička medija su kombinacija posuđenica i izvornog jezika te pripadaju imenicama, što ukazuje na to da među njima nema razlike što se tiče područja najveće zastupljenosti anglizama, vrste anglizama i vrste riječi kojoj pripadaju
Engleski neologizmi u društvenim medijima: lingvistička analiza
No full textThe internet has made it easier for new words and phrases to enter the language of communication. Neologisms are essential to a language because they keep it modern. The discussion and analysis of English neologisms from the social media platforms TikTok and Twitter are the main goals of this thesis. On social media platforms, abbreviations, clipping, compounding, blending, coinage, and semantic shift are the most frequently used word formation processes. The major motivation for using neologisms, according to the participants, was their efficacy in communicating ideas.Internet je olakšao ulazak novih riječi i fraza u jezik komunikacije. Neologizmi su ključni za jezik jer ga održavaju modernim. Rasprava i analiza engleskih neologizama s platformi društvenih mreža TikTok i Twitter glavni su ciljevi ovog diplomskog rada. Skraćivanje, slaganje, srastanje, novotvorenice i semantički neologizmi najčešće su korišteni procesi tvorbe riječi na društvenim mrežama Twitter i TikTok. Sudionicima je glavna motivacija za korištenje neologizama bila njihova učinkovitost u prenošenju ideja
The Protagonist of Ranko Marinković's "Kiklop"
No full textDiplomski rad započinje uvodom koji se sastoji od dva poglavlja: bilješke o piscu te poglavlje u kojem je Kiklop Ranka Marinkovića opisan kroz četiri različite povijesti hrvatske književnosti. Središnji dio rada započinje opisom književnoteorijskih elemenata romana te primjene istih na Kiklopa. Tako je opisan pripovjedač (prema Genetteovoj raščlambi te prema osnovnim pripovjendim tehnikama), tipologija Kiklopa, osnovne pripovjedne tehnike sadržane u Kiklopu (opis, komentar, kazivanje, dijalog, monolog i unutarnji monolog), naracija te sekundarno žanrovsko određenje Kiklopa. Nadalje, slijede značenjske jedinice romana (narativne figure) prema Gaji Pelešu. Iste se dijele na tri različite značenjske jedinice: psihemsku, sociemsku i ontemsku narativnu figuru. Svaka je od navedenih objašnjena te oprimjerena citatima iz Kiklopa, kao i obradom problemskih članaka o Kiklopu i njegovom autoru, Ranku Marinkoviću. Na samom se kraju rada nalazi zaključak te popis literature i izvora koji su korišteni prilikom izrade ovog diplomskog rada