Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Melancholy and Longing in Eichendorffs Aus dem Leben eines Taugenichts and Hellers Das Buch vom Süden
No full textDie folgende Abschlussarbeit beschäftigt sich mit der Analyse zweier Werke, der romantischen Novelle Aus dem Leben eines Taugenichts von Joseph von Eichendorff einerseits und dem postmodernen Roman Das Buch vom Süden von André Heller andererseits. In beiden Werken wurden die Taugenichts-Figuren hervorgehoben, um sie miteinander zu vergleichen. Es wird verglichen, inwieweit die Emotionen Melancholie und Sehnsucht als begleitende Auslöser der Dränge und Empfindungen der Figuren fungieren.
In dieser Arbeit ist die Untersuchung dieser Gefühle ausschlaggebend. Was verursacht diese Gefühle und rufen diese Gefühle selbst etwas in den Taugenichts-Figuren hervor? Um überhaupt begreifen zu können, wieso diese Gefühle zum Wesen der Taugenichts-Figuren gehören, wird auch eine ausführliche Entwicklung literarhistorischer Ereignisse gegeben. Die Arbeit wurde chronologisch aufgebaut, so dass alle historischen und literarischen Ereignisse aufeinander folgen und eine Einheit bilden. Wie empfand man die Zeit und das Leben in der Romantik und wie in der Postmoderne einige Jahrhunderte später?
Wenn man alle Argumente abwägt, kommt man zum Ergebnis, dass die Taugenichts-Figuren von Epoche, Natur und Religion geprägt sind und dass Melancholie und Sehnsucht durch genau diese Faktoren und Ausdrucksweisen nicht nur als Emotionen, sondern als künstlerischer Ausdruck wahrzunehmen sind.Ovaj završni rad bavi se analizom dvaju djela, s jedne strane novelom romantizma od Josepha von Eichendorffa a s druge strane romanom postmodernog pisca Andréa Hellera. U oba djela istaknuti su Taugenichts-likovi koje će se međusobno usporediti. Uspoređuje se u kojoj mjeri osjećaji melankolije i čežnje djeluju kao popratni okidači za porive i osjećaje likova.
U ovom radu, istraživanje tih osjećaja je ključno. Postavljaju se pitanja: Koji su okidači i pokreću li samo ti osjećaji nešto u Taugenichts-likovima? Da bi se moglo razumjeti zašto su tako snažno pod utjecajem istaknutih osjećaja, obrađeni su i književnopovijesni aspekti tog vremena. Rad je strukturiran kronološki tako da svi povijesni i književni događaji slijede jedan za drugim i čine cjelinu. Također je zanimljivo pitanje: Kako su ljudi doživljavali vrijeme i život u romantizmu a kako u postmodernizmu nekoliko stoljeća kasnije?
Zaključak je da su Taugenichts-likovi oblikovani epohom, prirodom i religijom te da se melankolija i čežnja mogu percipirati ne samo kao osjećaji nego i kao umjetnički izraz navedenih razdoblja
Social Banditry in the Kingdom of Croatia-Slavonia in the "Long" 19th Century
No full textTermin socijalni banditizam skovao je britanski povjesničar Eric Hobsbawm, a odnosi na pojave u predmodernim agrarnim društvima čiji su pripadnici bili izloženi različitim oblicima iskorištavanja i tlačenja.. Gospodarske i političke neprilike sela pomogle su stvaranju bandita, koji poštivanjem i zaštitom običnog seljaka stječu pridjev „socijalni“. Socijalni bandit, ovisno o svojim karakteristikama, može biti plemenit razbojnik, hajduk ili osvetnik. Revolucije, rat, opće nezadovoljstvo, bolesti, glad i ostale katastrofe doprinijele su širenju banditizma. Tijekom „dugog“ 19. stoljeća, dva najpoznatija bandita na prostoru Banske Hrvatske bili su Josip Joco Udmanić (1843. - 1867.) i Jovan Stanisavljević Čaruga (1897. - 1925.). Josip Udmanić moslavački je hajduk koji je djelovao sredinom 19. stoljeća, a njegove žrtve najčešće su bili imućni gospodari, trgovci i župnici. Svojom nesebičnošću u maniri Robina Hooda prisvojio je simpatije seljaka, ali i njihovu zaštitu. S druge strane, Jovan Stanisavljević Čaruga širio je strah i trepet diljem Slavonije. Kao vojni dezerter Prvog svjetskog rata priključio se Kolu gorskih tića i postao simbolom banditske okrutnosti. Još za života bio je poznata javna ličnost, pa čak i predmet divljenja mnogih. Oduvijek je postojala ambivalentna percepcija socijalnih bandita. Za puk, oni su bili pravednici, zaštitnici i heroji, a vlast i moćnici doživljavali su ih kriminalcima koje je trebalo udaljiti iz društva. Banditi i njihova djela poslužili su kao inspiracija brojnim predstavama, pjesmama, filmovima i knjigama, a novinski članci svakodnevno su donosili izvještaje o njihovim podvizima. Cilj ovog rada je analizirati socijalni banditizam na području Banske Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljeća kroz prizmu djelovanja razbojnika poput Udmanića i Čaruge
Implementation of Gatsby and Ghost CMS Technologies When Creating a Website
No full textCilj ovog diplomskog rada je definirati CMS tehnologiju kao što su Gatsby i Ghost te prikazati njihovu implementaciju pri izradi mrežnog mjesta. Rad objašnjava povijest sustava za upravljanje sadržajem te kako se on mijenjao i razvijao kroz godine uz detaljnije pojašnjenje i razvoja samog weba kao i tehnologija povezanih sa sustavima za upravljanje sadržajem. Nadalje, pojašnjava pojedine tehnologije Gatsby i Ghost te koja je njihova uloga u razvoju mrežnog mjesta. Nakon toga prikazuje se kako preko Gatsby frontend dijela i Ghost API-ja nastaje razvoj mrežnog mjesta te je prikazan primjer Gatsby mrežnog mjesta, odnosno jednostavan primjer hello world i CRUD (create, read, update, delete) aplikacija. Prikazanim primjerima daje se jasnije pojašnjenje na koji način CMS tehnologija funkcionira te na koji način olakšava razvojnim programerima razvoj mrežnih mjesta kao i na koji način navedene tehnologije funkcioniraju zajedno. U raspravi su navedene prednosti i nedostaci kao i problematika koja se pojavila prilikom kreiranja aplikacije. Na kraju, zaključak objedinjuje sve što je u radu napisano te pojašnjava što za razvoj mrežnog mjesta znači koristiti sustave za upravljanje sadržajem
Artificial Intelligence in Education
No full textU ovom radu razmatra se razvoj i primjena umjetne inteligencije s posebnim naglaskom na njezinu upotrebu u obrazovanju. Cilj rada je analizirati različite grane umjetne inteligencije te istražiti utjecaj generativne umjetne inteligencije, konkretno alata ChatGPT na obrazovanje studenata i njihovu percepciju tehnologije umjetne inteligencije. Prikazuje se povijesni razvoj umjetne inteligencije i opisuje njezina primjena kroz različite grane. Nadalje, istražuje se uloga umjetne inteligencije u obrazovanju, pri čemu se razmatraju primjene u obrazovnim ustanovama. Posebice se proučava ChatGPT, njegova pojava, razvoj i specifične primjene u obrazovanju. Teorijski okvir rada temelji se na analizi relevantne literature, a empirijski dio istraživanja temelji se na anketi koja je provedena među studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Korišten je anketni upitnik sa 17 pitanja, koji je uključivao demografske podatke, upoznatost studenata s ChatGPT-om, učestalost njegove primjene u akademske svrhe te stavove o njegovom utjecaju na obrazovni proces i potrebi za regulacijom ovih alata. Rezultati pokazuju da je ChatGPT postao značajan alat u akademskom životu studenata, ali i da izaziva podijeljene stavove o njegovom utjecaju na obrazovanje. Većina studenata prepoznaje njegove prednosti, kao što su ušteda vremena i olakšano učenje, no također su svjesni izazova poput smanjenja kritičkog mišljenja i ovisnosti o tehnologiji. Rad naglašava potrebu za uvođenjem smjernica za etičnu uporabu generativne umjetne inteligencije u obrazovanju te za daljnjim istraživanjima koja bi uključila percepciju profesora o ovoj temi
Information institution User Interface development and changes
No full textU diplomskom radu se govori o razvoju i promjenama korisničkih sučelja informacijskih ustanova. Cilj rada je opisati povijesni razvoj korisničkih sučelja i promjene kroz koje je korisničko sučelje prošlo s posebnim naglaskom na korisnička sučelja muzeja. Opisane su promjene na sučeljima od pojave prvih računala, računalnih programa, softvera za uređivanje sadržaja sučelja te utjecaj interneta na izgled današnjih sučelja, a navodi se i temeljna podjela korisničkih sučelja. Također, teorijski dio rada bavi se razvojem i promjenama korisničkih sučelja muzeja i elementima sučelja od kojih je ono sastavljeno te općenitim preporukama i savjetima o izgradnji sučelja koje korisnik koristi s lakoćom.
Istraživački dio rada bavi analizira elemente korisničkih sučelja hrvatskih umjetničkih muzeja i galerija. Pri tome je korištena metoda analize sadržaja po uzoru na autore Ximena Lopez, Ilaria Margapotia, Roberto Maraglianoa i Giuseppe Bove gdje su traženi unaprijed definirani elementi kojima se potiče komunikacija korisnika s korisničkim sučeljem. Analizom se željelo utvrditi koliko muzeja ima vlastito korisničko sučelje, koliko muzeja nudi sučelja na više jezika i stvaranje korisničkih računa. Također, željelo se utvrditi koliko muzeja je omogućilo online kupovinu ulaznica i suvenira, dodatne edukativne izvore, različite multimedijske sadržaje, newslettere i aplikacije. Različiti online događaji, virtualna stvarnost, sučelja koja se mogu prilagoditi korisnicima s različitim poteškoćama također su neki od elementa koji su se tražili na odabranim muzejskim korisničkim sučeljima. Rezultati provedenog istraživanja pružili su uvid u sadašnje stanje o zastupljenost elemenata kojim muzeji omogućavaju interakciju s korisnicima svojih korisničkih sučelja
Female Identity in the Plays "Posljednja karika" and "Žena-bomba"
No full textOvaj rad, kako i naslov najavljuje, bavi se analizom ženskih identiteta u dramama Posljednja karika Lade Kaštelan i Žena-bomba Ivane Sajko. Tema rada prvenstveno je inspirirana problematikom određivanja identiteta pojedinca, a budući da u suvremenom društvu pitanje ženskog identiteta postaje kompleksno i višeslojno područje u radu ću prvo pokušati odgovoriti na pitanja što čini „ženski“ identitet i koje su odrednice identiteta žena koje su protagonistice navedenih drama te usporediti sličnosti i razlike u prikazu tih dvaju ženskih identiteta, što je fokus rada. Rad je strukturiran tako da započinje kratkim uvodom u kojemu se govori o samoj temi i cilju ovoga rada, a nakon slijedi kratak pregled suvremene, odnosno mlade hrvatske drame radi lakšeg shvaćanja okolnosti nastajanja i glavnih obilježja drama kojima se bavim unutar istraživanja. Zatim slijede kratki biografski i bibliografski zapisi o književnicama Ladi Kaštelan i Ivani Sajko uz koje se nalaze i informacije o dramama Posljednja karika i Žena-bomba. Prije same analize govorit će se o pojmu identiteta, što određuje nečiji identitet, o tome što određuje „ženski“ identitet i zašto nam je on važan u svakodnevnom životu. U tom dijelu rada govorit će se i o rodnim ulogama i rodnim stereotipima koji mogu utjecati na konstrukciju vlastitog identiteta pojedinca u nekom društvu. Središnji dio rada sastoji se upravo od usporedne analize načina na koje je prikazan ženski identitet protagonistica drama Posljednja karika i Žena-bomba, a fokus analize bit će stavljen na isticanje sličnosti i razlika u prikazu identiteta. Nakon analize slijede zaključak, koji raspravlja o rezultatima usporedne analize, te popis literature koja je korištena tijekom pisanja ovog rada
Long-Term Effects of Childhood Trauma
No full textCilj ovog rada je analizirati dugoročne učinke trauma iz djetinjstva na biološko, psihološko
i socijalno funkcioniranje u kasnijoj dobi. Trauma iz djetinjstva obuhvaća različite oblike
nepovoljnih dječjih iskustava poput zlostavljanja, zanemarivanja i disfunkcionalnog obiteljskog
okruženja poput zlouporabe substanci ili prisutnosti mentalnih poremećaja kod skrbnika.
Dugoročne posljedice ovih trauma manifestiraju se u kasnijoj dobi kroz narušeno mentalno i
fizičko zdravlje, emocionalnu disregulaciju, oslabljeno kognitivno funkcioniranje, razvoj različitih
oblika psihopatologije poput depresije, anksioznosti i PTSP-a te kroz teškoće u uspostavljanju i
održavanju međuljudskih odnosa. U radu se, također, razmatraju teorijski okviri i modeli traume,
uključujući teoriju privrženosti, neurobiološki i transdijagnostički model, koji objašnjavaju tu
povezanost traumatskih iskustava iz djetinjstva i njihovih dugoročnih učinaka. Uz to, posebna
pažnja je posvećena zaštitnim čimbenicima poput otpornosti i socijalne podrške, koji mogu
ublažiti dugoročne negativne učinke trauma iz djetinjstva. Nadalje se opisuju terapijski pristupi
koji su se pokazali učinkoviti u liječenju i suočavanju s posljedicama trauma iz djetinjstva.
Istaknuti pristupi uključuju kognitivno-bihevioralnu terapiju s fokusom na traumu te
desenzibilizaciju pokretima očiju i ponovnu obradu (EMDR). Zadnji dio rada ukazuje na važnost
prevencije nepovoljnih iskustava u djetinjstvu kroz primarne, sekundarne i tercijarne strategije
prevencije. Naglašava se potreba za sveobuhvatnim i interdisciplinarnim pristupom s ciljem
izgradnje otpornijeg društva
The use of communication platforms in the development of partnerships between parents and teachers in kindergartens
No full textPartnerstvo s roditeljima je razvojni proces koji uključuje brojne aktivnosti usmjerene na uključenost roditelja u rad dječjeg vrtića i ostvarivanje bolje komunikacije roditelja i odgojitelja. Komunikacijske platforme su jedan od alata za ostvarivanje bolje komunikacije roditelja i odgojitelja te bolje uključenosti roditelja u rad vrtića. Korištenjem komunikacijske platforme, roditelji se mogu uključiti u rad vrtića neovisno o vremenu i mjestu gdje se nalaze. Odgojitelji korištenjem komunikacijske platforme imaju mogućnost pružiti roditeljima uvid u aktivnosti djeteta u dječjem vrtiću i informirati ih o razvoju djetetovih kompetencija. Putem komunikacijskih platformi postiže se interakcija roditelja i odgojitelja, povezanost i suradnja, dvosmjerna komunikacija te se razvija partnerstvo. Cilj istraživanja je istražiti uvid u mogućnosti ostvarivanja partnerstva roditelja i odgojitelja u dječjem vrtiću korištenjem komunikacijskih platformi. Istraživanjem se nastojalo utvrditi mogućnost pozicioniranja roditelja kao angažiranih subjekata odgojno-obrazovnog procesa, te korištenje komunikacijskih platformi kao alata za ostvarivanje partnerstva roditelja i odgojitelja. Teorijski dio rada sadrži definirane oblike suradnje roditelja i odgojitelja te modele uključenosti roditelja. Objašnjavaju se teorijske odrednice društva, komunikacije i dosadašnja istraživanja korištenja komunikacijskih platformi. Empirijski dio rada sadrži anketno i akcijsko istraživanje. U svrhu anketnog istraživanja, korišten je upitnik za roditelje i odgojitelje koji je formuliran prema Hornbyievom modelu uključenosti roditelja. Upitnik je obuhvatio odgojitelje i roditelje ruralnih i gradskih dječjih vrtića istočnog dijela Brodsko-posavske županije. Rezultati inicijalnog upitnika dali su smjernice odgojiteljima u planiranju akcijskog istraživanja koje je provedeno u jednom dječjem vrtiću u tri odgojno-obrazovne skupine. U akcijskom istraživanju sudjelovalo je šest odgojiteljica dječjeg vrtića koji se nalazi u ruralnom dijelu Brodsko posavske županije. Korištenjem komunikacijskih platformi na relaciji obitelj-odgojitelj, roditelji su imali uvid u odgojno-obrazovni proces, jednaku mogućnost za međusobnu komunikaciju s odgojiteljima, kao i mogućnost uključivanja. Istraživanje je važno jer su aktivnosti putem komunikacijske platforme omogućile pozicioniranje roditelja kao angažiranih subjekata odgojno-obrazovnog procesa i imale ulogu u razvoju partnerskih odnosa. S obzirom da je anketno istraživanje dalo trenutni uvid u stanje partnerstva roditelja i odgojitelja na istočnom području Brodsko-posavske županije, mogućnost utvrđivanja stanja partnerstva korištenjem upitnika, moguća je na većem uzorku. Akcijsko je istraživanje omogućilo dublje razumijevanje razvoja partnerskih odnosa, uvid u aktivnosti koje doprinose razvoju odnosa i dobrobitima koje Facebook grupe omogućuje za dijete, odgojitelje i roditelje.Partnership with parents is a developmental process that involves numerous activities aimed at involving parents in the work of the kindergarten and achieving better communication between parents and educators. Communication platforms are one of the tools for achieving better communication between parents and educators and better involvement of parents in the work of the kindergarten. By using a communication platform, parents can be involved in the work of the kindergarten regardless of the time and place they are in. Educators, by using a communication platform, have the opportunity to provide parents with insight into their child's activities in the kindergarten and inform them about the development of their child's competencies. Through communication via a communication platform, interaction between parents and educators, connectivity and collaboration, two-way communication, and partnership are achieved. The aim of the research is to explore the possibilities of establishing a partnership between parents and educators in the kindergarten using communication platforms. The research sought to determine the possibility of positioning parents as engaged subjects of the educational process and the use of communication platforms as tools for establishing a partnership between parents and educators. The theoretical part of the paper contains defined forms of cooperation between parents and educators and models of parental involvement. The theoretical determinants of society, communication, and previous research on the use of communication platforms are explained. The empirical part of the paper contains survey and action research. For the research, a questionnaire for parents and educators was used, formulated according to Hornby's model of parental involvement. The questionnaire included educators and parents of rural and urban kindergartens in the eastern part of the Brod- Posavina County. The results of the initial questionnaire provided guidelines for educators in planning the action research, which was conducted in one kindergarten in three educational groups. Six educators from a kindergarten located in the rural part of the Brod-Posavina County participated in the action research. By using communication platforms in the family-educator relationship, parents had insight into the educational process, equal opportunities for communication with educators, and the possibility of involvement. The research is important because activities through a communication platform enabled the positioning of parents as engaged subjects of the educational process and played a role in the development of partnership relationships. Since the survey provided a current insight into the state of partnership between parents and educators in the eastern area of the Brod-Posavina County, the possibility of determining the state of partnership using a questionnaire is possible on a larger sample. The action research provided a deeper understanding of the development of partnership relationships, insight into activities that contribute to the development of relationships, and the benefits that Facebook groups provide for the child, educators, and parents
Parental Attitudes Towards Corporal Punishment of Children
No full textTjelesno kažnjavanje djece jedna je od kontroverznih odgojnih metoda koja izaziva različite stavove i reakcije među roditeljima, skrbnicima i stručnjacima. Između brojnih definicija većina se podudara u tome da tjelesno kažnjavanje predstavlja oblik kontrole i discipline nad djetetom s ciljem ispravljanja određenog ponašanja nanošenjem boli, ali bez nanošenja ozljede. U ovom radu analiziraju se stavovi roditelja o tjelesnom kažnjavanju djece, utjecaj kulture na formiranje stavova i zastupljenost tjelesnog kažnjavanja u društvu. Stavovi se mogu definirati kao stečen i relativno trajan konstrukt vjerovanja nastalih u procesu socijalizacije, a u kontekstu roditeljstva, stavovi predstavljaju važan čimbenik koji oblikuje roditeljske stilove i navike. Kultura i norme nekog naroda definiraju što se smatra prihvatljivim ponašanjem unutar društva, a obitelj kao temeljna zajednica zaslužna je za prijenos tih vrijednosti na djecu. Promatranje razlika između tradicionalne i suvremene obitelji daje dublji uvid u konstruiranje i mijenjanje stavova u kontekstu društvenih promjena. Prikazuje se fenomenologija tjelesnog kažnjavanja djece te povijesni pregled tjelesnog kažnjavanja od prihvaćenosti do zabrana. Fizička kazna uzrokuje dugoročne psihičke, fizičke i emocionalne posljedice, a zaštitni faktori poput informiranja i prevencije mogu smanjiti negativne učinke. Cilj istraživanja bio je utvrditi stavove roditelja o tjelesnom kažnjavanju djece. Problemi istraživanja usmjereni su na učestalost primjene tjelesnog kažnjavanja, utvrđivanje postojanja veze između stavova roditelja o opravdanosti tjelesnog kažnjavanja djece i učestalosti primjene tjelesnog kažnjavanja u odgoju te povezanosti verbalne prijetnje tjelesnom kaznom s primjenom tjelesnog nasilja. Utvrđene su statistički značajne razlike između stavova o opravdanosti tjelesnog nasilja, učestalosti primjene nasilja i prijetnje fizičkom kaznom s obzirom na mjesečni prihod, razinu obrazovanja i broj djece u obitelji. Korelacijskom analizom utvrđene su povezanosti između pozitivnih stavova o tjelesnom kažnjavanju djece i primjene fizičke kazne, kao i između prijetnje fizičkom kaznom. Velik utjecaj stavova na primjenu određene odgojne metode ističe kako je važno promicati alternativne, mirne načine discipline u svrhu zaštite dobrobiti djeteta
Pet Attachment and Mental Health
No full textCilj ovog istraživanja je ispitati odnos privrženosti kućnim ljubimcima i socijalne podrške s problemima mentalnog zdravlja i zadovoljstvom životom. U istraživanju je sudjelovalo 292 sudionika u dobi od 18 do 60 godina. Istraživanje je provedeno online putem, a prilikom prikupljanja podataka su korišteni Upitnik o socio-demografskim podacima, Adaptirana Lexington skala privrženosti kućnim ljubimcima, Upitnik depresivnosti, anksioznosti i stresa, Skala zadovoljstva životom te Multidimenzionalna skala percipirane socijalne podrške. Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna pozitivna povezanost između privrženosti kućnim ljubimcima i problema mentalnog zdravlja, te socijalne podrške sa privrženosti kućnim ljubimcima, a negativna povezanost socijalne podrške s problemima mentalnog zdravlja. Nadalje, rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da je privrženost kućnim ljubimcima značajni pozitivni prediktor problema mentalnog zdravlja, dok je socijalna podrška negativan prediktor problema mentalnog zdravlja. Nije pronađena statistički značajna povezanost između privrženosti kućnim ljubimcima i zadovoljstva životom, pa se samim time privrženost ne može smatrati prediktorom zadovoljstva životom, Socijalna podrška se nije pokazala značajnim medijatorom u odnosu privrženosti kućnim ljubimcima i mentalnog zdravlja, pa druga hipoteza nije potvrđenaThe aim of this research is to examine the relationship between attachment to pets and social support with mental health problems and life satisfaction. 292 participants between the ages of 18 and 60 took part in this research. The research was conducted online, and the Sociodemographic Data Questionnaire, Lexington Attachment to Pets Scale, The Depression Anxiety and Stress Questionnaire, Satisfaction with Life Scale and the Multidimensional Scale of Perceived Social Support were used in collecting data. The results showed that there is a statistically significant positive correlation between attachment to pets and mental health problems, and also in social support with attachment to pets, but negative correlation in social support with mental health problems. After conducting a hierarchical regression analysis, the results showed that attachment to pets is a significantly positive predictor of mental health problems, while social support is a negative predictor of mental health problems. No statistically significant correlation was found between attachment to pets and life satisfaction, so attachment alone cannot be considered as predictor of life satisfaction, social support did not prove to be a significant mediator in relation to attachment to pets and mental health, so the second hypothesis was not confirmed