Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Osobine jezika mladih
No full textThe focus of this research is on the morphological, semantic, and typographic features of youth language on social media. The goal is to explore new pragmatic uses of these features and determine how they differ from past practices. Understanding youth language on social media requires an understanding of the features of computer-mediated communication, which directly reflect the features of this type of youth language. The morphological features examined in this study are abbreviations and initialisms, which are primarily used for linguistic economy, however, initialisms also serve to express intensified emotions or to cover up expletives. A further analysis of semantic changes is conducted to determine the motivation behind the observed semantic extensions, and it was concluded that in the analyzed corpus the new meanings of words are used mostly to express strong emotions, attitudes, and reactions, both positive and negative, but also to create and maintain an in-group feeling. Young people get involved in language play with others because of the feeling of belonging to that group and the development of their own identity. Youth create innovative language as a result of feeling included in the community. The analysis has also revealed that emotionally laden language is pervasive on social media. Some of the ways young people express their attitudes and emotions are using different means of intensification, e.g., adverbial intensifiers, but also typographic features, such as caps lock, use of special characters, exclamation points, and letter repetitions.Fokus ovog istraživanja je na morfološkim, semantičkim i tipografskim značajkama jezika mladih na društvenim mrežama. Cilj je istražiti nove pragmatične upotrebe ovih značajki i utvrditi kako se razlikuju od prošlih uporaba. Razumijevanje jezika mladih na društvenim mrežama zahtijeva razumijevanje značajki računalno posredovane komunikacije, koje izravno odražavaju značajke ove vrste jezika mladih. Morfološka obilježja koja se ispituju u ovom istraživanju su kratice i inicijalizmi, koji se prvenstveno koriste za jezičnu ekonomičnost, međutim, inicijalizmi služe i za izražavanje pojačanih osjećaja ili za prikrivanje psovki. Daljnjom analizom semantičkih promjena utvrđuje se motivacija uočenih semantičkih proširenja, te se zaključuje da se u analiziranom korpusu nova značenja riječi koriste uglavnom za izražavanje jakih osjećaja, stavova i reakcija, kako pozitivnih tako i negativnih, ali i za stvaranje i održavanje osjećaja pripadnosti grupi. Mladi se uključuju u jezičnu igru s drugima zbog osjećaja pripadnosti grupi i razvoja vlastitog identiteta. Mladi stvaraju inovativan jezik kao rezultat osjećaja uključenosti u zajednicu. Analiza je također otkrila da je jezik koji služi emocioalnom izražavanju sveprisutan na društvenim mrežama. Neki od načina na koje mladi ljudi izražavaju svoje stavove i osjećaje je korištenje različitih sredstva intenzifikacije, npr. adverbijalne intenzifikatore, ali i tipografske značajke, kao što su caps lock, upotreba posebnih znakova, uskličnika i ponavljanja slova
Analysis and Comparison of Graphic Elements in Magazines in Germany
No full textTema rada jest analiza i usporedba grafičkih elemenata časopisa u Njemačkoj. Rad istražuje kako se u časopisima iz uzorka istraživanja koriste elementi grafičkog dizajna, kao što su to tipografski elementi, boje i slikovni prilozi. Svi analizirani i uspoređeni časopisi iz uzorka istraživanja u diplomskom radu su po temi politički. Cilj je istraživanja utvrditi kojim grafičkim elementima na naslovnim stranicama časopisa iz uzorka istraživanja se odvija vizualna komunikacija s čitateljima. Svrha istraživanja je utvrditi temeljne karakteristike vizualne komunikacije naslovnica političkih časopisa u Njemačkoj od 1947. do 2024. Metodologija istraživanja korištena u radu je vizualna sadržajna analiza. Uzorak istraživanja naslovnica časopisa za analizu izabran je prema kronologiji izlaženja i sastoji se od 34 broja, koji kontinuirano prate desetljeća izlaženja pojedinih časopisa. Cilj istraživanja grafičkih elemenata naslovnica časopisa je u različitim razdobljima otkriti obrasce, trendove i promjene u oblikovanju koje su usvojili časopisi kao odgovor na tehnološki napredak i promjene u preferencijama čitatelja. Ovo istraživanje istražuje kako njemački politički časopisi koriste slike na svojim naslovnicama kako bi poslali političke poruke i privukli pozornost čitatelja. Ispunjava značajni nedostatak u postojećoj literaturi ispitivanjem evolucije dizajna i njegove interakcije s medijskom slikom svijeta, političkim novinarstvom i društvenim promjenama. Također ima za cilj produbiti akademsko razumijevanje vizualne komunikacije u tiskovinama
Sense of Belonging, Social Support, and Well-Being in the Context of Intentions to Emigrate
No full textIstraživanje je provedeno kako bi se proširila znanja o namjeri mladih visokoobrazovanih za emigracijom i njenoj povezanosti s dobrobiti, kolektivnim samopoštovanjem i socijalnom podrškom. Također, ispitan je učinak navedenih čimbenika u namjeri za emigracijom. Uzorak se sastojao od 345 studenata završnih godina Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Za provedbu je korišten Indeks osobne dobrobiti, Indeks nacionalne dobrobiti, Skala kolektivnog samopoštovanja te pitanja o socijalnoj podršci kreirana za potrebe istraživanja. Dobiveni rezultati ukazuju na negativnu povezanost između osobne i nacionalne dobrobiti te kolektivnog samopoštovanja s namjerom za emigracijom. Također, ukazuju na postojanje medijacijskog utjecaja kolektivnog samopoštovanja na odnos između nacionalne dobrobiti i namjere za emigracijom. Mladi s višim razinama nacionalne dobrobiti manje iskazuju namjeru za emigracijom, a podizanjem kolektivnog samopoštovanja moguće je potaknuti dodatno smanjenje te namjere.The research was conducted in order to expand knowledge about the intention of highly educated young people to emigrate and its connection with well-being, collective self-esteem and social support. Also, the effect of the mentioned factors on the intention to emigrate was examined. The sample consisted of 345 final year students of J. J. Strossmayer University of Osijek. The Personal Well-Being Index, National Well-Being Index, Collective Self-Esteem Scale and questions about social support created for research purposes were used for the implementation. The obtained results indicate a negative connection between personal and national well-being and collective self-esteem with the intention to emigrate. Also, they indicate the existence of a mediating influence of collective self-esteem on the relationship between national well-being and the intention to emigrate. Young people with higher levels of national well-being show less intention to emigrate, and by raising collective self-esteem, it is possible to stimulate an additional decrease in this intention
Artificial Intelligence and Gender Equality in the Workplace
No full textIntegracijom umjetne inteligencije (UI) unutar radnih okruženja, postavlja se pitanje hoće
li tehnologije UI smanjiti ili ojačati već postojeću rodnu diskriminaciju u društvu. Istraživanja
opisana u radu praćena su suvremenim tehnološkim napretkom i društvenom pravednosti u svijetu,
s fokusom na dvostruku ulogu koju UI može imati u pogledu rodne ravnopravnosti. Pregledom
teorijskih okvira povezanih s UI i rodnom ravnopravnosti kao dva zasebna područja, uspostavljaju
se temelji za razumijevanje složenosti njihovog međuodnosa. Osim toga, obuhvaćena je analiza
istraživanja vezanih uz primjenu trenutnih alata UI unutar organizacija, kao što su procesi
zapošljavanja, procjene radnog učinka i općenito organizacijska klima. Pri tome, ističu se načini
na koje UI može uspješno ublažiti ljudske predrasude i promicati rodnu ravnopravnost u
industrijskom svijetu, kao i načine na koje sustavi UI mogu potaknuti već postojeće predrasude.
Iako UI ima značajan potencijal za smanjenjem rodne diskriminacije na radnim mjestima, ona
također zahtijeva etičku primjenu i nadzor prilikom korištenja kako bi se izbjeglo jačanje
postojećih rodnih predrasuda za dobrobit suvremenog društva
The Relationship between Dissatisfaction with Physical Appearance and Various Aspects of Romantic Relationships
No full textNezadovoljstvo tjelesnim izgledom odnosi se na negativne misli i osjećaje koje pojedinci mogu imati o vlastitom tijelu i izgledu. Nezadovoljstvo tjelesnim izgledom povezano je s načinom na koji osobe razmišljaju i ponašaju se u romantičnom odnosu. U ovom istraživanju, romantični odnos definira se kao bliski odnos između isključivo dvoje partnera. Aspekti romantičnog odnosa koji su ispitivani u ovom istraživanju su: zadovoljstvo odnosom, samopouzdanje u odnosu, depresija vezana za odnos, strah od bliskosti, tjeskoba vezana za odnos, nadziranje odnosa, preokupacija odnosom, svjesnost o odnosu, motivacija za odnos, lokus kontrole u odnosu, asertivnost u odnosu. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos nezadovoljstva tjelesnim izgledom s nekim aspektima romantičnog odnosa kod muškaraca i žena. U istraživanju je sudjelovalo 302 sudionika u dobi od 20 do 58 godina, od čega su 177 (58.6%) žene te 125 (41.4%) muškaraca. Rezultati ukazuju kako spol ne moderira odnos nezadovoljstva tjelesnim izgledom i izraženosti aspekata romantičnog odnosa. Ipak, spol i zadovoljstvo tjelesnim izgledom samostalni su prediktori izraženosti određenih aspekata romantičnog odnosa. Pokazalo se kako su muškarci skloniji manjoj tjeskobi vezanoj za odnos i depresiji vezanoj za odnos. Žene, bez obzira na razinu zadovoljstva izgledom, sklonije su većem zadovoljstvu odnosom, asertivnosti u odnosu te većoj svjesnosti o odnosu. Uz to, osobe većeg zadovoljstva svojim izgledom sklonije su većem zadovoljstvu odnosom, samopouzdanju u odnosu, asertivnosti u odnosu i unutarnjem lokusu kontrole te su sklonije manjoj tjeskobi vezanoj za odnos i depresiji vezanoj za odnos, manjem nadziranju odnosa i strahu od bliskosti, bez obzira na spol. Nedostatak moderatorske uloge spola na ispitivani odnos može se objasniti većinskim brojem mladih sudionika, promjenom rodnih uloga u kulturi te velikim značajem nezadovoljstva tjelesnim izgledom.Body dissatisfaction refers to negative thoughts and feelings that individuals may have about their own body and appearance. Body dissatisfaction is related to the way people think and behave in a romantic relationship. In this research, a romantic relationship is defined as a close relationship between only two partners. Aspects of romantic relationships that were examined in this study include: relationship satisfaction, relationship esteem, relationship depression, fear of intimacy, relationship anxiety, relationship monitoring, relationship preoccupation, relationship consciousness, relationship motivation, internal relationship control, external relationship control and relationship assertiveness. The aim of this research was to examine the relation between body dissatisfaction and certain aspects of romantic relationships among men and women. The study involved 302 participants aged 20 to 58, with 177 (58.6%) being women and 125 (41.4%) being men. The results indicate that gender does not moderate the relationship between body dissatisfaction and the expression of aspects of a romantic relationship. Nevertheless, gender and body satisfaction are independent predictors of the expression of certain aspects in a romantic relationship. Specifically, men tend to exhibit lower levels of relational anxiety and depression. Conversely, women are more likely to exhibit higher relationship satisfaction, relationship assertiveness and have a heightened relationship consciousness. Furthermore, individuals who are more satisfied with their physical appearance tend to exhibit greater relationship esteem, possess a stronger internal locus of control, demonstrate less relationship monitoring and a reduced fear of intimacy, as well as less relational depression and anxiety, regardless of gender. The lack of moderational effects of gender on the tested relationship can be explained by the majority of young participants, the change in gender roles and the importance of body dissatisfaction as it is
Goethe's Faust as a Template for The Invisible Life of Addie LaRue by V. E. Schwab
No full textIn der vorliegenden Arbeit wird der Roman Das unsichtbare Leben der Addie LaRue der Autorin Victoria Elizabeth Schwab mit Goethes Faust verglichen, um Unterschiede und Gemeinsamkeiten beider Werke festzustellen. Einführend wird der Inhalt von Goethes Faust und Schwabs Roman kurz wiedergegeben, wonach der zentrale, vergleichende Teil der Arbeit folgt. Darin werden Motive analysiert, die in beide Werken vorkommen, um von da aus Unterschiede und Gemeinsamkeiten in der Struktur beider Werke sowie in Bezug auf deren Handlungspersonal zu identifizieren.
Abschließend wird die Art und Weise, auf die Schwab Elemente aus Goethes Faust-Drama in ihren Roman übernommen hat, besprochen, wobei zugleich festgestellt wird, inwiefern Schwab Roman trotz der Rückgriffe auf Goethes Werk ein literarisches Werk für sich ist.U radu se uspoređuje roman Nevidljivi život Addie LaRue autorice Victorie Elisabeth Schwab i Goetheov Faust, kako bi se na taj način ustanovile razlike i sličnosti koje se pojavljuju u oba djela. Uvodno se predstavlja sadržaj Goetheova Fausta te Schwabina romana, nakon čega slijedi središnji dio roda, njegov komparativni dio. U tom se dijelu analiziraju motivi koji se pojavljuju u oba djela, kako bi se na temelju toga ustanovile sličnosti i razlike u njihovoj strukturi, stilu i repertoaru likova.
Naposljetku se ukazuje na način na koji je Schwab preuzela pojedine elemente iz Fausta i ugradila u svoj roman, pri čemu se ujedno ustanovljuje i u koliko je mjeri njezin roman samosvojno djelo, i to bez obzira na njena posezanja za Goetheovim djelom kao motivskim predloškom
Emotional Intelligence and the Dark Tetrad as Predictors of Academic Stress of Students
No full textCilj ovoga istraživanja bio je ispitati prediktivni značaj mračnih crta ličnosti i emocionalne inteligencije u objašnjenju akademskog stresa. Istraživanje je provedeno online putem na prigodnom uzorku od 194 studenta preddiplomskih i diplomskih studija u Republici Hrvatskoj. U svrhu prikupljanja podataka korištena je Skala percipiranog akademskog stresa (sa subskalama stres vezan uz akademska očekivanja, stres vezan uz akademske obaveze i ispite i stres vezan uz akademsku samopercepciju), Kratki upitnik mračne tetrade te Upitnik emocionalne kompetentnosti (sa subskalama uočavanje i razumijevanje emocija, izražavanje i imenovanje emocija te regulacija i upravljanje emocijama). Dobiveno je da je makijavelizam pozitivno povezan sa svim varijablama akademskog stresa, osim sa subskalom stres vezan uz akademsku samopercepciju. Ostale mračne crte ličnosti nisu bile statistički značajno povezane s ukupnim rezultatom na upitniku akademskog stresa. Uz to, dobivene su negativne povezanosti između ukupnog rezultata na upitniku akademskog stresa i ukupnog rezultata na upitniku emocionalne inteligencije te rezultata na subskalama izražavanje i imenovanje emocija i regulacija i upravljanje emocijama. Stres vezan uz akademska očekivanja i stres vezan uz akademske obaveze bili su negativno povezani s regulacijom i upravljanjem emocija, dok je stres vezan uz akademsku samopercepciju bio negativno povezan s ukupnim rezultatom i rezultatima na svim subskalama emocionalne inteligencije. Statistički značajni prediktori višeg ukupnog rezultata na upitniku akademskog stresa bili su ženski rod, makijavelizam u pozitivnom smjeru te ukupan rezultat na upitniku emocionalne inteligencije, odnosno rezultat na subskali regulacija i upravljanje emocijama u negativnom smjeru.The aim of this research was to examine the role of dark personality traits and emotional intelligence in predicting academic stress. This online study involved 194 undergraduate and graduate students in Croatia. The Perceived Academic Stress Scale (including subscales stress related to academic expectations, stress related to academic work and examinations and stress related to academic self-perceptions), Short Dark Tetrad and the Emotional skills and competence questionnaire (including scores on The Perceive and Understand emotions scale, The Express and Label emotions scale and The Manage and Regulate emotions scale) were used to collect data. The results showed a statistically significant positive correlation between Machiavellianism and the measures of perceived academic stress, except for stress related to academic self-perceptions. Other dark personality traits were not significantly correlated with the total score of academic stress. Furthermore, academic stress (total score) was negatively correlated with emotional intelligence (total score), as well as scores on The Express and Label emotions scale and The Manage and Regulate emotions scale. Stress related to academic expectations and stress related to academic work were negatively correlated with The Manage and Regulate emotions scale, while stress related to academic self-perceptions was negatively correlated with all measures of emotional intelligence. The results of hierarchical regression analysis showed that Machiavellianism is a positive and the total score of emotional intelligence is a negative predictor of the higher total score on The Perceived Academic Stress Scale, along with female gender
The Phenomenon of "Purging" Libraries of Unsuitable Books Throughout History
No full textSnažan utjecaj pisane riječi prepoznat je još od antičkih vremena. Kako bi čelnici, iz političkih ili
iz vjerskih razloga, mogli utjecati na mase uvodili su brojne mjere cenzure koje su se kroz stoljeća
manifestirale u različitim oblicima. Jedna od tih mjera bila je i mjera „čišćenja“ knjižnica od
nepodobnih knjiga. U radu se daje pregled primjera „čišćenja“ knjižnica kroz povijest, od antičkih
vremena preko totalitarnih režima 20. stoljeća do suvremenog doba u kojem živimo. Kroz ove se
ilustrativne primjere nastoji ukazati na razloge koji su dovodili do provođenja ove mjere te se
navode kategorije knjiga koje su bile u pojedinim povijesnim razdobljima i režimima
neprihvatljive, nepoželjne, štetne i nepodobne. Cilj „čišćenja“ knjižnica uvijek je bio isti –
ograničavanje slobode pristupa informacijama te suzbijanje ideja koje su bile u suprotnosti s
dominantnim ideologijama i interesima vlasti. U suvremenim se demokratskim društvima
„čišćenje“ knjižnica od nepodobnih knjiga više ne provodi, no drugi oblici cenzuresu i dalje
prisutni
Teacher Competencies in Student-Centred Teaching
No full textKompetencije nastavnika u nastavi usmjerenoj na učenika uključuju ključne vještine i znanja potrebna za uspješno vođenje odgojno-obrazovnog procesa. Posebno se ističu pedagoške kompetencije koje omogućuju prilagodbu nastavnog pristupa prema individualnim potrebama i interesima učenika, kao i didaktičke kompetencije koje su ključne za organizaciju učenja, izradu kurikuluma, oblikovanje poticajnog okruženja te evaluaciju učenikovih postignuća. Nastavnici suvremenog doba moraju biti fleksibilni, inovativni i kontinuirano usmjereni na osobni i profesionalni razvoj kako bi odgovorili na zahtjeve suvremenog obrazovanja. Važnost primjene aktivnih metoda učenja, poticanja kritičkog razmišljanja i suradničkog rada naglašava se kao ključna za motivaciju učenika te postizanje optimalnih obrazovnih ishoda. Kontinuirano prilagođavanje pedagoških pristupa novim tehnologijama i suvremenim pedagoškim trendovima neizostavan je dio profesionalne prakse svakog nastavnika koji želi osigurati dinamično i učinkovito obrazovno okruženje. Kompetencije nastavnika u nastavi usmjerenoj na učenika konkretno su definirane i potkrijepljene brojnim spoznajama i teorijama u ovom radu
Socio-Emotional Learning and Mental Health of Children and Youth
No full textSocijalno – emocionalno učenje jest proces u kojem pojedinac unapređuje svoje socijalne i emocionalne kompetencije, a važnost razvoja ovih kompetencija očituje se u tome što su one izuzetno važne pojedincu za osobni, socijalni i akademski rast. Socijalne i emocionalne kompetencije pod utjecajem su brojnih faktora, ali najznačajniji utjecaj kod djece i mladih ima obitelj i škola. Djeca u interakciji s roditeljima ili školskim djelatnicima uče što je adekvatno i prihvatljivo ponašanje i kako se nositi s emocijama te promatranjem usvajaju obrasce reguliranja emocija kod odraslih pri susretu s neugodnim vanjskim čimbenikom. Uvođenje socijalno – emocionalnog učenja u škole nije tako jednostavno pa postoje brojni programi koji pružaju okvir prema kojem se učenje socijalnih i emocionalnih kompetencija može prilagoditi nastavnom sadržaju i svim dobnim skupinama. U ovom radu opisana su tri takva programa: RULER, PATHS i MindUP. Važno je istaknuti i mentalno zdravlje djece i mladih. Mentalno zdravlje ne odnosi se samo na odsustvo bolesti, nego i na blagostanje pojedinca u kojem on prihvaća svoj potencijal i adekvatno se suočava sa životnim nelagodama. Mentalno zdravlje izuzetno je bitno za svakog pojedinca jer je neodvojivo od općeg zdravlja pojedinca i njegovog optimalnog funkcioniranja. Uz siromaštvo, zlostavljanje i nasilje, rizični čimbenici za razvoj poteškoća mentalnog zdravlja povezani su s neprikladnom komunikacijom s drugima (npr. svađanje s obitelji, prijateljima i vrijeđanje). Budući da su ljudi svakodnevno u interakciji s drugima, iznimno je bitno razvijati socijalne i emocionalne vještine kako bi što uspješnije reagirali na svakodnevne situacije