Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Students' Perception of the Relationship Between Quality of Relationships with Teachers, Academic Success, and Study Satisfaction
No full textVažnost odnosa u školskom kontekstu istražuje se već duže vremena, te je utvrđena njihova važnost za kvalitetu učenja i kvalitetu poučavanja. U literaturi se najčešće mogu pronaći istraživanja odnosa učenika i nastavnika na nižim razinama odgoja i obrazovanja, dok su odnosi u visokoškolskom kontekstu i dalje nedovoljno istraženi. Naime, i u visokom obrazovanju je važno da profesor stvori pozitivan odnos sa svojim studentima, odnosno da stvori pozitivno okruženje za učenje i nastavu prilagodi potrebama i interesima studenata, te da im kontinuirano pruža podršku, jer će se zbog takvog pristupa povećati motivacija studenata za sudjelovanjem na nastavi, a to će posljedično utjecati i na njihov akademski uspjeh i zadovoljstvo studijem. U literaturi je uočen manjak kvalitativnih istraživanja koji istražuju odnose i način na koji doprinose osobnom i profesionalnom razvoju studenata. Stoga, cilj ovog istraživanja bio je doznati i bolje razumjeti kako studenti doživljavaju povezanost njihovog odnosa s profesorima i svog akademskog uspjeha te zadovoljstva studijem. Istraživanje je provedeno sa ukupno 20 studenata diplomskih studija, kroz fokus grupe. Dobiveni podaci obrađeni su tematskom analizom sadržaja, a ključne teme koje su dobivene tom analizom odnose se na faktore vezane uz studente i faktore vezane uz profesore. Faktori koji su vezani uz studente podrazumijevaju prije svega njihov osobni stav, dok su faktori vezani uz profesore podijeljeni u dva pristupa; pristup kolegiju i pristup studentima. Pristup kolegiju odnosi se na organizaciju nastave i ispita, a pristup studentima odnosi se na usmjerenost na studente i razvoj odnosa, podršku u profesionalnom razvoju i granice u razvoju odnosa.The importance of relationships in the school context has been researched for a long time, and their significance for the quality of learning and teaching has been established. In the literature section, one can most often find studies of student-teacher relationships at lower levels of education, while relationships in the higher education context are still insufficiently researched. In higher education, the professor needs to create a positive relationship with his students, i.e., to create a positive environment for learning, adapt the teaching to the needs and interests of the students, and continuously provide support, because such an approach will increase the student's motivation to participate in class, which will consequently affect their academic success and satisfaction with their studies. In the literature, there is a lack of qualitative research that investigates relationships and how they contribute to the personal and professional development of students. Therefore, the goal of this research was to find out and better understand how students perceive the connection between their relationship with professors and their academic success and satisfaction with their studies. The research was conducted with a total of 20 graduate students and through focus groups. The obtained data was processed by thematic analysis of the content, and the key topics obtained by this analysis relate to factors related to students and factors related to professors. Factors related to students include, first of all, their attitude, while factors related to professors are divided into two approaches: the course approach and the student approach. The course approach refers to the organization of classes and exams, and the student approach refers to focusing on students and the development of relationships, support in professional development, and boundaries in the development of relationships
Multilingualism in the Croatian and German Educational System
No full textDiese Diplomarbeit beschäftigt sich mit der Mehrsprachigkeit im kroatischen und deutschen Bildungssystem. In der heutigen Zeit, in der die Menschheit auf globaler Ebene stärker mit dem Wachstum des Internets vernetzt ist und in der Kinder mit mindestens zwei Sprachen seit ihrer Geburt durch das Internet, Fernsehen und Schule konfrontiert werden und dementsprechend mehrsprachig aufwachsen, ist dieses Thema für heutige Diskussionen relevant. Das Ziel dieser Arbeit war es zu erforschen und darzustellen, wie die Mehrsprachigkeit im kroatischen und deutschen Bildungswesen vertreten ist. Im theoretischen Teil der Arbeit werden die Mehrsprachigkeit als Begriff, die verschiedenen Arten der Mehrsprachigkeit sowie die interkulturelle Kompetenzbeschrieben. Im praktischen Teil der Arbeit werden das kroatische und das deutsche Bildungssystem in Bezug auf bestimmte Kriterien der Mehrsprachigkeit miteinander verglichen, von der Vorschule bis zur Mittelschule. Diese Kriterien sind: Anzahl der Fremdsprachen, Ziele des Fremdsprachenunterrichts und Bezug zur interkulturellen Kompetenz. Die Analyse hat gezeigt, dass sich das kroatische und deutsche Bildungssystem am meisten in der Anzahl der Fremdsprachen unterscheiden. Im Bereich der interkulturellen Kompetenz erweisen sie jedoch geringe oder gar keine Unterschiede, was darauf hinweist, dass sie gleiche Werte in diesem Bereich pflegen.Ovaj diplomski rad bavi se višejezičnošću u hrvatskom i njemačkom sustavu obrazovanja. Ova tema relevantna za današnje rasprave jer je u današnjem svijetu čovječanstvo sve više povezano na globalnoj razini s rastom interneta, a djeca odrastaju višejezično s najmanje dva jezika kroz internet, televiziju i školu. Cilj ovog diplomskog rada je istražiti i prikazati u kojim aspektima je zastupljena višejezičnost u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj i Njemačkoj. U teorijskom dijelu rada opisuje se višejezičnost kao pojam, različite vrste višejezičnosti i različiti pojmovi koji se odnose na višejezičnost, kao i međukulturna kompetencija. U praktičnom dijelu rada uspoređuju se hrvatski i njemački obrazovni sustavi s obzirom na određene kriterije višejezičnosti od vrtića do srednje škole. Kriteriji su: broj stranih jezika, ciljevi nastave stranih jezika i aspekti međukulturne kompetencije. Analiza je pokazala da hrvatske i njemačke škole pokazuju određene razlike po broju stranih jezika. Međutim, u području međukulturne kompetencije pokazuju male ili nikakve razlike, što sugerira da imaju iste vrijednosti u ovom području
Perception of Family Upbringing Factors in Children's Literature by Mato Lovrak
No full textDječja književnost grana je književnosti koja se bavi umjetnošću riječi i koja ni u kojem pogledu ne diskriminira djecu, nego razumijevajući njihove interese i potrebe stvara djela koja su djeci bliska i zanimljiva. Kao takva, ona može snažno odgojno djelovati na raznolikim ljudskim područjima, prenoseći djeci pozitivne odgojne vrijednosti. Mato Lovrak, čija se književna djela ovim radom analiziraju, vrhunski je autor hrvatske dječje književnosti, njezin reformator i inovator u Hrvata. Njegova su djela realistički uzorak dječjeg romana koji djeci prikazuju sliku društva, ali svojim sadržajima najčešće veličaju selo i seoski način života. Uz to što je bio izniman književnik, Lovrak se književnošću za djecu i mladež istaknuo i kao pedagog. U svojim romanima on stavlja naglasak na važnost obiteljskog odgoja, koji tijekom interpretacije sadržaja romana prikazuju obitelj i obiteljske čimbenike u njihovom djelovanju na odgoj djece. Obitelj je prva i najvažnija zajednica u kojoj dijete odrasta te kao takva ona oblikuje dijete i utječe na formiranje njegove cjelokupne ličnosti. Svaka obitelj oblikuje svoj skup vrijednosti koje dijete preuzima od roditelja dolazeći s njima u kontakt, kao i s drugim čimbenicima obiteljskoga života. Stoga je vrlo važno da odgojne vrijednosti unutar obitelji budu pozitivne jer njih dijete prve usvaja i na njima dalje gradi svoju osobnost. U čimbenike obiteljskoga odgoja, u ovom radu, uz roditelje ubrajaju se: braća i sestre, bake i djedovi te ostala rodbina, prijatelji, kumovi i susjedi. S obzirom na to da dijete mnogo vremena provodi u školi, ona i učitelji podjednako postaju važni u odgoju, kao i obiteljski čimbenici. Cilj je ovoga diplomskoga rada analizom odabranih knjiga za djecu i mlade, autora Mate Lovraka, prepoznati i prikazati ulogu obiteljskog odgoja, njegovih čimbenika te važnost i utjecaj koji obiteljski odgoj ima u odgojnom djelovanju i oblikovanju tradicijskih vrijednosti djece u prvoj polovici 20. stoljeća. Za uzorak istraživanja odabrana su tri romana Mate Lovraka: Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice i Devetorica hrabrih. U istraživanju se koristi kvalitativan pristup i hermeneutička paradigma, uz metodu analize sadržaja, kako bi se istražili i dobili željeni odgovori na postavljena istraživačka pitanja. Zaključne su teze ovog diplomskog rada te da čimbenici obiteljskog odgoja u Lovrakovoj književnosti imaju iznimno značajan utjecaj na odgoj djece. U njegovim romanima oni pozitivno utječu na djecu i pozitivan su odgojni primjeri
Love in The French Lieutenant's Woman by John Fowles
No full textU radu će se analizirati prikaz ljubavi u romanu Ženska francuskog poručnika Johna Fowlesa. Ljubav je univerzalni motiv i važna tema koja je zaokupila brojne pisce. Kroz različita književna razdoblja bila je drugačije prikazivana, a to je ovisilo i o različitim kulturnim i povijesnim zbivanjima. Prvo ćemo predstaviti razdoblje postmodernizma i viktorijanskog doba, zatim će se predstaviti emocije i povijest emocija. Nakon toga će se reći nešto više o ljubavi i prikazati kako je ljubav zastupljena u književnosti. Tada će doći red da uočimo koja se obilježja ljubavi mogu pronaći u romanu te kako je prikazana ljubav. Opisat ćemo neke odrednice ljubavnih veza viktorijanskoga doba, zatim ćemo prikazati ljubav i ljubavne odnose u romanu kroz tri primjera veza u romanu, a to su društveno prihvatljiva veza, društveno neprihvatljiva veza i ljubavna veza
The Relationship Between Media Idols and Prosocial Behaviour in Youth
No full textU današnjem svijetu mediji postaju važan dio života svakog pojedinca. Mediji igraju veliku ulogu u oblikovanju ponašanja, mijenjanja ili stvaranja mišljenja te u oblikovanju norma i vrijednosti. Adolescencija je ključno razdoblje za kognitivan razvoj i razvoj apstraktnog i kritičkog mišljenja. Mladi su glavna skupina ljudi koja najviše vremena provodi na raznim društvenim mrežama te možemo reći da se i najbolje snalazi u takvome okruženju. Adolescencija se može podrazumijevati kao razdoblje u kojem dolazi do traženja sebe – razvoja identiteta i pronalaženja svoje uloge u društvu dok se u isto vrijeme prisvajaju norme i vrijednosti karakteristične za okruženje u kojem se pojedinac nalazi. Mediji mogu utjecati na razne aspekte ponašanja, oni mogu utjecati na rizična ponašanja kao što su nasilje i korištenje opijata te devijantno ponašanje. Isto tako, mediji utječu i na prosocijalno ponašanje. Prosocijalno ponašanje, koje se može definirati kao ponašanje kojim se namjerava učiniti korist drugoj osobi putem volontiranja doniranja i ostalih načina, ima više čimbenika koji utječu na njih. Neki od čimbenika mogu biti obitelj, odgojno-obrazovna ustanova, prijatelji, crkva, ali često se zanemaruje i čimbenik medija te njihovih glavnih aktera – medijskih ličnosti. Adolescenti u periodu potrage za svojim identitetom posežu za identifikacijom s takvim ličnostima te stvaraju veze koje mogu prerasti u one parasocijalne, ali isto tako sebi prisvajaju osobine i ponašajne navike ličnosti za koje smatraju da su im idoli. Medijski idoli svojom prisutnošću na društvenim mrežama mogu pozitivno i negativno utjecati na adolescentski razvoj, a danas možemo vidjeti oba primjera. Oni pomoću humanitarnih akcija, donacija, razgovora o mentalnom zdravlju te širenjem važnosti empatije pozitivno utječu na razvoj mladih ljudi. Isto tako, devijantnim ponašanjem kao što je korištenje opijata i sudjelovanjem u nasilju mogu negativno utjecati na pomagajuće ponašanje. Glavni zadatak odgojitelja, pedagoga i roditelja je da mlade osvijeste o važnosti pametnog korištenja medijskog sadržaja
Psychopathy in Everyday Life
No full textPsihopatija, poremećaj osobnosti karakteriziran nedostatkom empatije, krivnje i kajanja, dugo je predmet proučavanja u poljima psihologije i kriminologije. Iako se najčešće povezuje s nasilnim kriminalcima, danas znamo da se psihopatija također može manifestirati kod pojedinaca koji se ističu u visoko utjecajnim profesijama. Dobar primjer predstavljaju korporativni rukovoditelji i političari s psihopatskim osobinama koji nikada ne završavaju u zatvorima nego često doživljavaju veliki uspjeh u karijeri. Naime, adaptivnost psihopatije jedno je od potencijalnih objašnjenja kako pojedinci s psihopatskim tendencijama mogu prilagoditi svoje ponašanje i uspješno se integrirati u društvo unatoč određenim destruktivnim osobinama. Ovi „uspješni“ psihopati sposobni su manipulirati ljudima oko sebe, pokazivati grandioznost i šarm te donositi nemilosrdne odluke, dok njihove štetne karakteristike ostaju prikrivene u društvu. Naime, psihopatske osobine često su pogodne za vodeće uloge u kojima su odlučnost, karizmatičnost i sposobnost izazivanja straha ili lojalnosti potencijalna prednosti. No, razumijevanje načina na koji „uspješni“ psihopati funkcioniraju može biti od velike važnosti za suočavanje s psihopatijom koja je prisutna u svakodnevnom okruženju. Premda osobe psihopatskih tendencija neprestano napreduju u društvu, pri čemu određene psihopatske karakteristike mogu biti korisne, opasno je „uspješnu“ psihopatiju smatrati korisnom za društvo budući da psihopati većinom brinu isključivo za vlastitu korist, bez obzira na štetu koju izazivaju drugima. Stoga je cilj ovog rada pobliže objasniti fenomen „uspješne“ psihopatije s naglaskom na područja u kojima psihopati najčešće postižu uspjeh kako bi se olakšalo razumijevanje psihopatije prisutne u svakodnevnom životu i budućem smanjivanju njezinog štetnog utjecaja na društvo
The Valpovo Manor in the 18th Century
No full textValpovo je grad smješten na tokovima dvaju podravskih rijeka, Vučice i Karašice, unutar administrativnog teritorija Osječko-baranjske županije. Dugotrajna povijesna baština je za posljedicu imala etiketiranje grada Valpova kao jednog od najstarijih gradskih područja Slavonije. Najveći gospodarski razvoj područja grada Valpova se odvija za vrijeme 18. stoljeća nakon procesa oslobađanja od osmanske vlasti i tada dolazi do razvoja grada Valpova i okolnog područja kroz brojne mikro- i makro-društvene te ekonomske aspekte. Neki istraživači opisuju razdoblje vlastelinstva kao vrlo bitno u valpovačkoj povijesti za temelj razvoja Valpova kakvo je prisutno u 21. stoljeću
Conceptualization of Online Risks for Children - The 4C Model
No full textS razvojem digitalnog okruženje online rizici za djecu postaju sve složeniji. Prvotni 3C model je razvijen od strane EU Kids Online 2009. godine te su identificirani osnovni rizici s kojima djeca mogu doći u susret na internetu. 3C model je prepoznao tri osnovna tipa online rizika sa kojima se djeca susreću: rizici koji povezani sa sadržajem (djeca su primatelji sadržaja), kontaktom (djeca su sudionici nepoželjnih kontakata) i ponašanjem (djeca su dionici rizičnih ponašanja). S povećanjem komercijalizacije interneta, prepoznata je težnja za uključivanjem četvrtog ,,C“ kako bi se bolje razumjeli online rizici te pronašli načini kako ih ublažiti. 4C model sadrži četiri osnovne kategorije online rizika – sadržaj, kontakt, ponašanje te ugovorne rizike. Ovaj model je široko korišten u istraživanjima EU Kids Online i Global Kids Online. Istraživački projekti poput ovih nastoje ponuditi cjelovite podatke o online iskustvima djece iz cijelog svijeta. Na temelju podataka dobivenih putem ovih projekata, kreatori politika i praktičari mogu osmišljavati strategije kako bi poboljšali sigurnost djece u digitalnom okruženju. Jedino stalnim prilagođavanjem i poboljšavanjem pristupa se može osigurati djeci da maksimalno iskoriste prednosti digitalnog svijeta, a istodobno budu zaštićeni od online rizika. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se model sustavno prilagođavao i nadograđivao u skladu s promjenama u digitalnom okruženju.With the development of the digital environment, the online risks for children are becoming more complex. The original 3C model was developed by EU Kids Online in 2009 and identified the basic risks that children can encounter online. The 3C model has identified three basic risksof online risks that children face: risks related to content (children are recipients of content), contact (children are participants in undesirable contacts) and conduct (children are participant sin risky behaviours). With the increase in the commercialization of the Internet, the tendency to include a fourth ''C'' has been recognized in order to better understand online risks and find ways to mitigate them. The 4C model contains four basic categories of online risks – content, contact, conduct and contract risks. Thus model has been widely use din EU Kids Online and Globak Kids Online surveys. Research projects like these seek to offer complete data on the online experiences of children from all over the world. Based on the dana obtained through these projects, policymakers and practitioners can devise strategies to improve children's safety in the digital environment. Only by constantly adapting and improving access can children be ensured that they can make the most of the benefits of the digital world, while at the same time being protected from online risks. Further research is needed to systematically adapt and upgrade the model in line with changes in the digital environment
The Connection Between Parenting Styles and Cognitive Development
No full textKognicija je vrlo širok pojam koji se odnosi na mentalne procese važne prilikom stjecanja različitog znanja i vještina, a uključuje brojne kognitivne funkcije. Zbog toga se obično dijeli na osnovne i više kognitivne funkcije koje uključuju razne intelektualne sposobnosti. Prema teorijama koje objašnjavaju kognitivni razvoj djece, socijalna se interakcija ističe kao vrlo važan čimbenik koji utječe na razvoj kognitivnih funkcija kod djece. Roditelji čine najvažniji dio socijalne okoline u prvim godinama života djeteta. Njihov stil odgoja i odnos s djetetom, koji je u periodu razvoja privrženosti, utječe na različita područja djetetova razvoja, uključujući i razvoj kognitivnih funkcija. U skladu s time, pronađeni su brojni nalazi koji pokazuju povezanost pozitivnih aspekata stilova roditeljstva i privrženosti i razvoja kognitivnih funkcija. S druge strane, oni negativni aspekti stilova roditeljstva i privrženosti usporavaju ili onemogućavaju kognitivni razvoj. Neke od kognitivnih funkcija na čiji razvoj utječu stilovi roditeljstva i privrženosti su pažnja, pamćenje, jezik, rješavanje problema i donošenje odluka. Osim toga, postoje i određeni konstrukti koji dodatno posreduju odnos roditeljskih odgojnih stilova i kognitivnog razvoja, poput toga koliko dijete istražuje okolinu, kakvi su mu socijalni odnosi ili kakvo mu je samopoštovanje. Zaključno, stimulativne aktivnosti i pružanje dovoljno brige i podrške, ali i kontrole kada je ona potrebna povoljno utječe na cjelokupan razvoj djeteta te ostavlja dobru i adaptivnu podlogu za kasnija životna razdoblja
The Influence of Attachment Styles on Romantic Relationships
No full textJohn Bowlby je sredinom prošlog stoljeća formirao teoriju privrženosti s ciljem da objasni kako djetetova iskustva sa skrbnicima oblikuju njegova uvjerenja o sebi i drugima. Smatrao je da djeca koja ne dobivaju adekvatnu podršku razvijaju hiperaktivacijske ili deaktivacijske strategije. Hiperativacijske strategije javljaju se kod djece čiji skrbnici ponekad pružaju podršku, a ponekad ne, zbog čega su stalno pod stresom i trebaju veliku količina pažnje i ljubavi da bi se osjećali sigurno. S druge strane, deaktivacijske strategije nastaju kod djece čiji skrbnici kažnjavaju ili ne odobravaju traženje podrške, pa ta djeca uče da je najbolje biti sam, jer traženje podrške dovodi do još veće uznemirenosti. Mary Ainsworth je na temelju ovih pretpostavki klasificirala djecu u tri kategorije privrženosti. Hazan i Shaver su prilagodili njene obrasce kako bi opisali stilove privrženosti adolescenata i odraslih osoba te su prvi istraživali privrženost u kontekstu romantičnih veza, što je potaknulo mnoge na slična istraživanja. U ovim istraživanjima otkrivena je poveznica između sigurnosti privrženosti i zadovoljstva u vezi, pri čemu su sigurnije privrženi pojedinci zadovoljniji. Također su otkriveni faktori koji posreduju u ovom odnosu poput sličnosti partnera, percepcije i reakcije na sukob, načina pružanja potpore, lakoće oprosta i još nekih. Istraživanja ovog područja mogu biti iznimno važna za terapeute koji rade s parovima, jer im primjena tog znanja može pomoći da smanje količinu sukoba, povećaju oprost i općenito poboljšaju kvalitetu veze svojih klijenata