Repository of the University of Rijeka, Faculty of Economics and Business
Not a member yet
5072 research outputs found
Sort by
The influence of market microstructure on price formation and short-term price dynamics
No full textThis thesis investigates the interaction between market microstructure variables and short-term price dynamics in cryptocurrency markets, focusing on BTCUSDT data from Binance’s spot and perpetual futures instruments. Using high-frequency order book snapshots, trade flow data, and funding rate signals, the analysis evaluates the extent to which liquidity and price movements influence one another.
Econometric models, including Glosten–Milgrom spread decomposition and Kyle’s lambda, are applied to quantify information asymmetry and price impact. Vector autoregression (VAR) and Granger causality tests are used to explore directional relationships between spreads, returns, and volume.
Empirical results show that spreads and order book depth contain meaningful information about future price behavior, though Granger causality tests yield limited predictive relationships. The Glosten–Milgrom model suggests that informed trading accounts for a significant portion of the observed spread, while Kyle’s lambda exhibits weak explanatory power in high-frequency spot data but strengthens under robust regression. Machine learning models demonstrate modest but consistent forecasting ability, particularly in capturing short-term directional shifts. The findings offer actionable insights for market participants. Execution strategies can benefit from adaptive order placement based on real-time liquidity metrics, while market makers may adjust spreads dynamically in response to changing information asymmetry. This research contributes to the growing literature on crypto market microstructure and provides a foundation for further studies on liquidity-driven trading algorithms
Dependencies Between Electric Energy Prices in European Markets
No full textU ovom radu bit će prikazana analiza dva prediktivna modela koji će biti testirani na
odabranom uzorku, prvi odabrani model je matematički model kopula koji se koristi za
detekciju, definiranje i opisivanje međuzavisnosti između varijabli iz uzorka dok je drugi
model izabran iz skupine novijih modela neuronskih mreža. Modelima će se testirati
njihova primjenjivost u ekonomskoj znanosti i mogućnosti predikcije cijena električne
energije na veleprodajnim europskim tržištima. Također, u ovom radu bit će pojašnjen
okvir i utjecaj zelenih politika Europske unije na određena europska tržišta električne
energije i njihov utjecaj na kretanja cijena na tim tržištima. S obzirom na intenzivan
razvoj modela strojnog i dubokog učenja te generativnih softverskih LLM modela u rad
je uključeno testiranje modela neuralnih mreža te će biti opisan njihov utjecaj na
društvene strukture i razvoj znanosti. Na kraju rada sintezom novih informacija
dobivenih analizom uzorka, analizom dostupnih teorija i navedenih matematičkih
modela donijet će se zaključak da li primijenjeni matematički modeli mogu bolje
opisivati ekonomsku stvarnost nego što je to slučaj sa postojećim ekonomskim teorijama.In this thesis, two predictive models will be presented and tested on the same chosen data
sample, the first chosen model is mathematical copula model which can be used for
detection, definition and description of dependencies between the variables from data
sample, while the second model will be chosen from recently developed neural networks
models. The application of these models in the economics science and predictive power
of electric energy prices on European wholesale markets will be tested. Also, in this thesis,
the frame and influence of European Union’s green politics on the certain European
energy markets and the energy prices on these markets will be explained. Because of the
strong development of the machine learning models and generative LLM models in the
period before and during the writing of this thesis, for the testing of the data sample a
neural networks model has been used. Also, the connections and the influence of this
rapid machine learning and AI development on social structures and on science have
been made and described. In the last chapter of this thesis, the new information gained
during the testing of the models will be compared with existing economic and
mathematical theories and on that basis the logical conclusions will be made. The main
conclusion should be the answer on the question do the mathematical models better
describe economical reality than existing economics theories
Analiza omeđivanja podataka u poljoprivredi promatrana kroz leću bibliometrije
No full textUjedinjeni Narodi kao jedan od prioriteta Programa održivog razvoja zadali su 17 ciljeva koji bi trebali biti dosegnuti do 2030. godine. Drugi se cilj odnosi na iskorjenjivanje gladi, a ruku pod ruku s njime u istom je cilju zadano promicanje održive poljoprivrede. Budući da održiva poljoprivreda podrazumijeva i efikasnost kojom se uz manji input ostvaruje jednaka ili veća količina outputa, opravdano je istražiti koliko se analizom omeđivanja podataka (AOP) koristi u istraživačkim radovima iz područja poljoprivrede. Analiza omeđivanja podataka metoda je vrijedna istraživanja u kontekstu održive poljoprivrede kako bi se iskorijenila glad, pogotovo siromašnim zemljama, a posebno iz razloga jer se snažno preporučuje u dokumentu Guidelines for the measurement of productivity and efficiency in agriculture organizacije Food and Agriculture pri Ujedinjenim Narodima kao metoda pogodna za mjerenje tehničke efikasnosti i produktivnosti. Cilj je ovoga rada istražiti na koji se način i u kojoj vrsti radova u poljoprivredi, a poglavito iz područja ekonomije, koristi ovom metodom. Zbog toga je provedena bibliometrijska analiza na 863 znanstvenih publikacija u posljednjih deset godina filtriranih pomoću baze podataka Web of Science na temelju ključnih riječi „data envelopment analysis” i „agricult*”. Također, cilj je na temelju analize ključnih riječi i područja utvrditi trendove i smjernice za daljnja istraživanja. Analiza na temelju odabranih ključnih riječi pokazuje da radova iz područja ima dostatno mnogo i njihov je broj posljednjih godina u porastu kao i citiranost, ali je radova hrvatskih autora i autora iz regije vrlo malo iako je metoda vrlo popularna u analizi efikasnosti produktivnosti u području poljoprivrede i to u različitim znanstvenim poljima
Značenje reputacije za iskustvena dobra u ekonomskoj perspektivi
No full textOvo poglavlje nastoji pružiti nekoliko teza za promišljanje o tržišnim procesima i konkurentskom pozicioniranju malih poljoprivrednih proizvođača. U poglavlju se izlažu odabrani dijelovi teorijske rasprave usredotočene na procese nastajanja vrijednosti i očuvanja vrijednosti. Cilj je ukazati na složenost samog pojma vrijednosti te na utjecaj pojmovno-teorijskog okvira na odabrane poduzetničke strategije. Ovisno o pripadnosti nekog dobra određenoj teorijskoj kategoriji dobara, osobne i društvene posredovane interpretacije vrijednosti mogu značajnije odstupati. Opći je zaključak da različiti poduzetnici svoje ponašanje u pogledu raspolaganja vrijednosti radi izgradnje, ili tek signaliziranja vrijednosti vlastitih proizvoda i usluga moraju zasnivati na različitim, sebi svojstvenim, strateškim obrascima
Intelligent infrastructure and smart cities
No full textInteligentna infrastruktura i pametni gradovi predstavljaju ključne koncepte u
suvremenom urbanom planiranju i razvoju. Ovi koncepti uključuju integraciju naprednih
tehnologija, podataka i inovativnih pristupa za poboljšanje kvalitete života građana,
efikasnost resursa i održivost gradskih okoliša. Inteligentna infrastruktura se oslanja na
različite senzore, IoT (Internet of Things) uređaje, tehnologiju umjetne inteligencije i
analitiku podataka kako bi se prikupili, analizirali i interpretirali podaci o različitim
aspektima gradskog života. Pametni gradovi koriste ove informacije kako bi donosili
informirane odluke i optimizirali pružanje javnih usluga, prometne sustave, energetsku
učinkovitost, upravljanje otpadom i još mnogo toga. Kroz integraciju informacijske
tehnologije i infrastrukture, te uspostavom pametnih rješenja, gradovi postaju sposobni
odgovoriti na izazove budućnosti te stvoriti inkluzivno i održivo okruženje za svoje
građane.Intelligent infrastructure and smart cities represent key concepts in contemporary urban
planning and development. These concepts involve the integration of advanced
technologies, data, and innovative approaches to enhance citizens' quality of life, resource
efficiency, and urban sustainability. Intelligent infrastructure relies on various sensors,
Internet of Things (IoT) devices, artificial intelligence technology, and data analytics to
collect, analyze, and interpret data about various aspects of urban life. Smart cities use
this information to make informed decisions and optimize the delivery of public services,
transportation systems, energy efficiency, waste management, and much more. By
integrating information technology and infrastructure, and implementing smart solutions,
cities become capable of addressing future challenges and creating inclusive and
sustainable environments for their citizens
How to Communicate Traditional Open Sheep Farming: The Example of the Island of Cres
No full textTraditional sheep farming has been the stimulus in the development of the island of Cres for years. In recent times, other priorities and activities have gained priority in this development. Although a part of the population is still engaged in sheep farming in the traditional way, the very idea of sheep farming has undergone significant transformation in the last thirty years. Changes in the environment, the need to focus on sustainable development on a global level, the strategic focus of the island of Cres on sustainable development and the preservation of cultural and historical heritage has led to the need to differently direct communication towards the key public. Furthermore, the question arises as to how traditional sheep farming on the island of Cres can be conveyed to the interested public while focusing on sustainable development. Through examples of good practice in communicating about traditional sheep farming on the island of Cres, elements for effective communication with a focus on sustainability are identified. Various activities such as events, projects and economic activities focused on traditional sheep farming contribute to the island's focus on sustainable community development
Green Bonds in the EU - Development and Perspectives
No full textOd prvog izdanja zelenih obveznica 2007. godine, zelene obveznice bilježe rast, a zainteresiranost za njih ne posustaje. Zelene obveznice predstavljaju instrument čiji je krajnji cilj financiranje projekata koji pridonose održivom razvoju. Danas se svijet suočava s mnogobrojnim izazovima, od klimatskih pa do društvenih, te se nastoje pronaći učinkovita rješenja. Osim želje za promjenom, potrebna su i novčana sredstva koja će realizirati potencijalna rješenja, a tu dolazi do izražaja uloga zelenih obveznica. Unutar Europske unije, određene države, među kojima se ističu Njemačka, Francuska i Nizozemska, izdale su vlastite zelene obveznice kojima financiraju održive projekte. Osim njih, i druge članice Europske unije također su izdale zelene obveznice, a područja na kojima se one najviše ističu uključuju energetiku, transport i građevinarstvo. Na primjer, Njemačka koristi zelene obveznice za financiranje projekata obnovljivih izvora energije, dok Francuska ulaže u modernizaciju infrastrukture za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Nizozemska, s druge strane, fokusira se na zaštitu od poplava i održivo upravljanje vodama. Svrha ovog rada je istražiti što su to zelene obveznice, njihov razvojni put, ulogu unutar Europske unije te kakve su naznake za budućnost. Cilj je prikazati njihov razvoj i potkrijepiti ga dostupnim podacima, na temelju kojih će se izvesti određeni zaključci. Na temelju prikupljenih podataka i analiza, ovaj rad nastojat će pružiti sveobuhvatan pregled trenutnog stanja i budućih perspektiva zelenih obveznica, te ponuditi preporuke za daljnji razvoj i unapređenje ovog financijskog instrumenta
Modeli isplativosti proizvodnje vodika i njegove integracije u plinsku mrežu
No full textIn the energy transition, hydrogen is considered one of the key elements that could
enable the realization of a carbon-neutral economy by 2050. The research within this
doctoral thesis includes an analysis of the profitability of building an electrolyzer for
the production of yellow and green hydrogen, making maximum use of the existing
infrastructure. The goal is to formulate models that will analyze the potential location
of an unpromising thermal power plant, the location of a wind power plant located
near the gas transportation network, and the location of a large hydrogen consumer.
The production price and quantity of hydrogen as output variables of the models will
test the hypothesis about the impact of hydrogen in the energy transition in terms of
reduced CO2 emissions and utilization of the existing gas infrastructure.
Two economic models investigate the possibility of integrating hydrogen into the gas
network, i.e. the first model analyzes the justification of investing in an electrolyzer
at the location of the thermal power plant, and the second model analyzes the impact
of hydrogen production on the total income of the wind power plant. An alternative
to the integration of hydrogen into the gas network is a third economic model that
calculates the justification of hydrogen production at the point of consumption, i.e. a
model where electricity is transmitted to the point of hydrogen consumption, instead
of transporting hydrogen through the gas system.
Economic models represent a tool that enables the comparison of the production
price of hydrogen with the prices of fossil alternatives. If the production price of
hydrogen is uncompetitive, the share of necessary subsidies is calculated in terms
of the justification of the investment and the achievement of decarbonization goals.
The research results will provide new scientific insights and help in making
investment and regulatory decisions on investing in hydrogen production by water
electrolysis for greater utilization and efficiency of the existing energy infrastructure,
while respecting the goals of climate neutrality.U energetskoj tranziciji vodik se smatra jednim od ključnih elemenata koji bi mogao
omogućiti ostvarenje ugljično-neutralnog gospodarstva do 2050. godine. Istraživanje
u okviru ovog doktorskog rada obuhvaća analizu isplativosti izgradnje elektrolizatora
za proizvodnju žutog i zelenog vodika maksimalno iskorištavajući postojeću
infrastrukturu. Cilj je formulirati modele koji će analizirati potencijalnu lokaciju
neperspektivne termoelektrane, zatim lokaciju vjetroelektrane koja se nalazi u blizini
plinske transportne mreže te lokaciju velikog potrošača vodika. Proizvodna cijena i
količina vodika kao izlazne varijable modela testirat će hipotezu o utjecaju vodika u
energetskoj tranziciji glede smanjena emisija CO2 i iskorištvanja postojeće plinske
infrastrukture.
Dva ekonomska modela istražuju mogućnost integracije vodika u plinsku mrežu,
odnosno prvi model analizira opravdanost ulaganja u elektrolizator na lokaciji
termoelektrane, a drugi model analizira utjecaj proizvodnje vodika na ukupni prihod
vjetroelektrane. Alternativa integraciji vodika u plinsku mrežu je treći ekonomski
model koji izračunava opravdanost proizvodnje vodika na mjestu potrošnje, odnosno
model gdje se električna energija prenosi do mjesta potrošnje vodika, umjesto
transporta vodika plinskim sustavom.
Ekonomski modeli predstavljaju alat koji omogućuje usporedbu proizvodne cijene
vodika sa cijenama fosilnih alternativa. Ukoliko je proizvodna cijena vodika
nekonkurentna, izračunava se udio potrebnih subvencija u pogledu opravdanosti
ulaganja i ostvarenja dekarbonizacijskih ciljeva.
Rezultati istraživanja pružiti će nove znanstvene uvide te pomoći pri donošenju
investicijskih i regulatornih odluka o ulaganju u proizvodnju vodika elektrolizom vode
za veću iskoristivost i učinkovitost postojeće energetske infrastrukture, uvažavajući
pritom ciljeve klimatske neutralnosti
Capacity planing - the case of Rijeka Gateway
No full textModerno uspješno upravljanje poduzećem uvelike ovisi o upravljanju kapacitetima, posebno u sektorima u kojima na konkurentnost, profitabilnost i učinak izravno utječe učinkovitost resursa. To uključuje osiguravanje da tvrtka ima pravi broj osoblja, opreme i infrastrukture kako bi zadovoljila sadašnje i buduće zahtjeve bez prekomjernog ili premalog trošenja. Poduzeća mogu optimizirati svoje resurse, sniziti operativne troškove i održavati izvrsnu razinu usluge kroz učinkovito upravljanje kapacitetima, što promiče dugoročnu održivost i rast. Kako bi se izbjegla operativna uska grla ili rasipanje resursa, ponuda i potražnja moraju biti uravnoteženi proaktivnim planiranjem i predviđanjem potražnje. To omogućuje besprijekorne operacije i fleksibilnost skaliranja resursa kao odgovor na promjenjive tržišne uvjete.
Upravljanje kapacitetom postaje još važnije u kontekstu logistike i transporta, posebice kako globalni opskrbni lanci postaju kompliciraniji. Prikaz upravljanja kapacitetima koja se koristi za maksimiziranje strateškog logističkog centra je projekt Rijeka Gateway, u koji su zajednički uložili APM Terminals i ENNA. Riječku luku, koja se nalazi na glavnom ulazu u Mediteran i srednju Europu, projektom se želi pretvoriti u jedno od najučinkovitijih logističkih čvorišta na ovom području. Osim povećanja protoka tereta i operativne učinkovitosti, cilj projekta je smanjiti utjecaj na okoliš korištenjem automatiziranih sustava, najsuvremenijih tehnologija i održive logističke prakse
Benefits of the common agricultural policy for residents of the European Union and selected Mediterranean countries
No full textProizvodnja i sigurnost hrane strateško je pitanje svake države. Sve države članice Europske unije dio su Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) s ciljem održivog upravljanja prirodnim resursima, osiguravanja stanovnicima stabilne opskrbe hranom po prihvatljivim cijenama, a poljoprivrednicima osiguravanja prihoda i razvoja ruralnih područja. ZPP nije kreirana samo za poljoprivrednike, već za sve stanovnike Europske unije. Od svog osnutka 1962. godine pa do danas ZPP je prošao šest velikih reformi s ciljem prilagodbe novim izazovima s kojima se Europska unija suočava. Dok je reforma iz 2013. godine, koja se odnosila na razdoblje 2014. – 2020., bila usmjerena na sveobuhvatniji i integriraniji pristup, reforma kojom je utvrđen ZPP za razdoblje 2023. – 2027. usmjerena je boljem položaju poljoprivrednika u prehrambenom lancu, povećanju konkurentnosti i pravednom dohotku, zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, razvoju ruralnih područja, kvaliteti hrane te poticanju znanja i inovacija. Razvoj ruralnih područja, kao jedan od ciljeva ZPP-a, važan je za Istočnu Hrvatsku zbog izazova s kojima se susreće u kontekstu potrebe za tehnološkim inovacijama i razvojem, povećanjem dohotka i pregovaračkim pozicijama poljoprivrednika, povećanjem konkurentnosti poljoprivrednika. S obzirom na to da su učinci reforme ZPP-a vidljivi tek nakon nekoliko godina, u ovom radu želi se istražiti i analizirati mišljenje stanovnika Republike Hrvatske i odabranih država članica EU-a o koristima ZPP-a za poljoprivrednike i za stanovnike. Istraživanje je provedeno na temelju podataka specijalnog Eurobarometra SP520 (European Data, 2023) i Eurobarometra 97.1 (European Commission, 2023) na ukupnom uzorku od 26 511 ispitanika. U okviru istraživanja autorica se usredotočuje na mediteranske države zbog sličnih problema i interesa poljoprivrednika i stanovnika. U radu je, koristeći se modelom logističke regresije, napravljen model utjecaja ZPP-a na stanovnike i poljoprivrednike Republike Hrvatske i odabranih mediteranskih država. Rezultati provedene analize mogu poslužiti kao osnova za kvalitetnije donošenje javnih politika s ciljem revitalizacije i daljnjeg razvoja poljoprivrede Slavonije i Baranje, a što je pak i kroz odgovore hrvatskih ispitanika specijalnog Eurobarometra prepoznato kao osnova za kreiranje radnih mjesta i zaustavljanje iseljavanja.Food production and safety is a strategic issue for every country. All member states of the European Union are part of the Common Agricultural Policy (CAP) with the aim of sustainable management of natural resources, providing residents with a stable supply of food at acceptable prices, and providing farmers with income and development of rural areas. ZPP was not created only for farmers, but for all residents of the European Union. From its establishment in 1962 until today, the ZPP has undergone six major reforms with the aim of adapting to the new challenges that the European Union is facing. While the reform from 2013, which related to the period 2014-2020, was aimed at a more comprehensive and integrated approach, the reform that determined the CAP for the period 2023-2027 is aimed at a better position of farmers in the food chain, increasing competitiveness and fair income, environmental protection and climate change, development of rural areas, food quality, and stimulation of knowledge and innovation. The development of rural areas, as one of the objectives of the CAP, is important for Eastern Croatia due to the challenges it faces in the context of the need for technological innovation and development, increasing the income and negotiating positions of farmers, and increasing the competitiveness of farmers. Given that the effects of the CAP reform are visible only after several years, this paper aims to investigate and analyse the opinion of the residents of the Republic of Croatia and selected EU member states about the benefits of the CAP for farmers and residents. The research was conducted on the basis of data from the special Eurobarometer SP520 (European Data, 2023) and Eurobarometer 97.1 (European Commission, 2023) on a total sample of 26,511 respondents. As part of the research, the author focuses on the Mediterranean countries, as they have similar problems and interests. In this paper, a logistic regression model was used to model the impact of the CAP on the inhabitants and farmers of the Republic of Croatia and selected Mediterranean countries. The results of the conducted analysis can serve as a basis for better policy decision making with the aim of revitalizing and further developing agriculture in Slavonia and Baranja, which was also recognized by the responses of Croatian respondents as a basis for creating jobs and stopping emigration