Repository of the University of Rijeka, Faculty of Economics and Business
Not a member yet
5072 research outputs found
Sort by
Tax accounting
No full textRad je usmjeren na računovodstveno praćenje i evidentiranje poreznih obveza poduzeća uz analizu sustava oporezivanja u Republici Hrvatskoj kao šireg konteksta. Cilj je istraživanja prikazati kako se različiti porezni oblici, poput poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak, primjenjuju u praksi te kako utječu na financijsko izvještavanje i poslovanje poduzeća. U radu su obrađeni zakonski okviri i porezni propisi koji reguliraju porezni sustav u Hrvatskoj. Također, rad razmatra perspektive razvoja porezne politike i računovodstva u Hrvatskoj, uključujući izazove poput digitalizacije, fiskalne stabilnosti i usklađivanja s europskim standardima. Prikaz teorijske i normativne osnove poreznog sustava ilustrira se primjenom u poduzeću Atlantic Grupa d.d. Zaključci potvrđuju važnost pravovremenog i točnog praćenja poreznih obveza za uspješno i zakonito poslovanje te ukazuju na potrebu daljnjih reformi i prilagodbi poreznog sustava suvremenim ekonomskim uvjetima
Preuzimanje 21st Century Foxa od strane The Walt Disney Company
No full textOvaj rad analizira preuzimanje 21st Century Foxa od strane The Walt Disney Company, što je jedno od najvećih spajanja u povijesti medijske industrije. Akvizicija je dovršena u 2019. godini i vrijedila je 71 milijardu dolara. Omogućila je Disneyju preuzimanje filmskog studija 20th Century Fox, televizijskih mreža FX i National Geographic te 30% udjela u streaming platformi Hulu. Ovo preuzimanje znatno je ojačalo Disneyjevu tržišnu poziciju, povećalo dominaciju u industriji zabave i proširilo katalog sadržaja, uključujući brojne filmske franšize i intelektualno vlasništvo. Međutim, preuzimanje je izazvalo rasprave o tržišnoj konkurenciji i mogućem stvaranju monopola. Američko Ministarstvo pravosuđa i ostala regulatorna tijela odobrila su akviziciju uz uvjet prodaje određenih sportskih mreža kako bi se održala ravnoteža na tržištu. Preuzimanjem 21st Century Foxa, Disney je dodatno učvrstio svoju poziciju u sektoru streaming usluga, jačajući konkurenciju protiv platformi poput Netflixa i Amazona. Cilj rada je analizirati financijske, strateške i pravne implikacije ovog preuzimanja te njegov utjecaj na tržište medija i zabave i ostale interesno utjecajne skupine
Economic consequences of money laundering and the financing of terrorism
No full textPranje novca i financiranje terorizma narušavaju stabilnost financijskih sustava, potiču korupciju i otežavaju praćenje tokova novca. S obzirom na navedenu problematiku, u ovom diplomskom radu provedena je sveobuhvatna analiza utjecaja pranja novca i financiranja terorizma na ekonomski razvoj zemalja u kojima su prisutne nezakonite financijske aktivnosti. Kroz analizu relevantnih slučaja istraženo je na koji način navedene aktivnosti doprinose destabilizaciji financijskog sustava, usporavanju gospodarskog rasta, porastu razine korupcije i kriminala te narušavanju međunarodne sigurnosti. Kroz pregled teorijskog okvira, povijesnih aspekata i suvremenih tipologija te mehanizama, pokazano je kako se sredstva stečena kriminalnim djelatnostima infiltriraju u legalne tokove, čime se narušava tržišna konkurentnost i potiče korupcija. Uloga nadzornih tijela i međunarodnih institucija istaknuta je kroz koordinaciju mjera prevencije, a zaključeno je da se unaprjeđenjem regulatornog okvira i primjenom suvremenih forenzičkih metoda može značajno smanjiti rizik od ovih kriminalnih aktivnosti. Rezultati istraživanja potkrijepljeni su analizom slučajeva iz domaće i međunarodne prakse, pri čemu je utvrđen niz propusta u postojećim sustavima kontrole, što je dodatno ugrozilo ekonomski rast i stabilnost zemalja u kojima se provode kriminalne financijske aktivnosti. Preporučeno je usklađivanje nacionalnih zakona s međunarodnim standardima za jačanje suradnje između financijskih institucija i državnih tijela, a naglašena je i potreba kontinuiranog praćenja trendova i prilagodbe preventivnih mjera. Na taj se način zaključuje da se kroz primjenu integriranih strategija može postići učinkovita kontrola nad pranjem novca i financiranjem terorizma, čime će se doprinijeti oporavku i održivom rastu gospodarstva
The Impact of Online Shopping on Impulsive Consumer Purchases
No full textSvrha specijalističkog završnog rada jest obrazložiti utjecaj online kupovine na impulzivnu kupnju potrošača. Kupovina je nužna za osnovno funkcioniranje života, ali postavlja se pitanje kada je prekomjerna i nepotrebna. Iako može biti štetna za potrošače koji će osjećati žaljenje, impulzivna kupovina je nešto na što tržište i tvrtke itekako računaju. Na proces donošenja odluke o kupovini utječu čimbenici poput psiholoških, društvenih i kulturnih, koji su predmet proučavanja brojnih ekonomskih stručnjaka. Marketing postoji kako bi tvrtke uvjerile potrošače da će im baš njihovi proizvodi promijeniti život i postati sastavni dio njihove nove svakodnevice. Impulzivna kupovina je važna za rast ekonomije i protok novca, a prate ju i stereotipi poput onoga da žene kupuju više i češće od muškaraca. Problem nastaje kada impulzivna kupovina počne prelaziti u kompulzivnu kupovinu. Kompulzivna kupovina vuče za sobom ozbiljne ekonomske posljedice poput prezaduženosti građana, kojima uglavnom nije dostupna nikakva pomoć ni savjetovanje za njihove probleme. Cilj ovog završnog rada jest analizirati proces donošenja odluke o kupovini u online okruženju pod pritiskom svih marketinških trikova i alata razvijenih za podupiranje impulzivne kupovine. Ovaj završni rad će doprinijeti struci analizom čimbenika i okruženja koji su često bili zanemarivani u proučavanju impulzivne kupovine te njenog negativnog utjecaja.
Rezultati provedenog istraživanja upućuju na prihvaćanje četiri od pet hipoteza. Online kupovina jest povećala impulzivnu kupovinu potrošača u odnosu na fizičke prodavaonice, ali samo u slučaju luksuznih dobara poput odjeće i kozmetike. Pritom je većina ispitanika ipak svjesna svoje financijske sposobnosti i stabilnosti, iako se veći postotak žena izjasnio da kupuje češće zato što kupovina ima pozitivan utjecaj na njihovo raspoloženje. Pokazalo se da raznolikost internetske ponude ne navodi stanovnike ruralnih mjesta na veću kupovinu unatoč nedostatku fizičkih prodavaonica u njihovoj okolini, ali osobe mlađe dobi su ipak sklonije impulzivnoj kupnji od starijih osoba koje donose racionalnije financijske odluke.The purpose of the specialist thesis is to explain the impact of online shopping on consumer
impulse buying. Shopping is necessary for the basic functioning of life, but the question
arises when it is excessive and unnecessary. Although it can be harmful to consumers who
will feel regret, impulse buying is something that the market and companies are very much
counting on. The process of making a purchase decision is influenced by factors such as
psychological, social and cultural, which are the subject of study of numerous economic
experts. Marketing exists so that companies can convince consumers that their products will
change their lives and become an integral part of their new everyday life. Impulse buying is
important for economic growth and cash flow, and it is accompanied by stereotypes such as
women buying more and more often than men. The problem arises when impulse buying
begins to turn into compulsive buying. Compulsive buying has serious economic
consequences, such as citizens becoming over-indebted, who are generally not provided with
any help or advice for their problems. The aim of this thesis is to analyze the process of
making a purchase decision in an online environment under the pressure of all the marketing
tricks and tools developed to support impulsive buying. This thesis will contribute to the
profession by analyzing factors and environments that have often been neglected in the study
of impulsive buying and its negative impact.
The results of the conducted research indicate the acceptance of four out of six hypotheses.
Online shopping has increased consumer impulsive buying compared to physical stores, but
only in the case of luxury goods such as clothing and cosmetics. However, the majority of
respondents are still aware of their financial ability and stability, although a higher percentage
of women stated that they shop more often because shopping has a positive impact on their
mood. It has been shown that the diversity of online offerings does not lead residents of rural
areas to make larger purchases despite the lack of physical stores in their area, but younger
people are still more prone to impulsive purchases than older people who make more rational
financial decisions
Analysis of Social Media Communications in a Political Campaign
No full textPolitičari i političke stranke koriste se političkim marketingom i političkim
komunikacijama za samopromociju te pridobljavanje što većeg broja biračkog tijela. U
političkom marketingu naglasak je na biračkom tijelu, te razumijevanju želja i potreba
birača na osnovu kojih se osmišljavaju strategije nastupa i komunikacije.
Ovaj specijalistički rad istražuje ulogu i značaj društvenih mreža, posebno Facebooka, u
političkoj komunikaciji tokom predsjedničke kampanje u Hrvatskoj 2024. godine. U radu
se analizira kako političari koriste digitalne alate u svrhu samopromocije, oblikovanja
poruka i mobilizacije biračkog tijela. Polazište je da politički marketing ima sličnosti s
poslovnim marketingom, ali se temelji na komunikaciji usmjerenoj prema glasačima i
njihovim potrebama.
Rezultati ukazuju na značaj društvenih mreža u oblikovanju percepcije kandidata i
političkih poruka, ali i na ograničenja u dvosmjernoj komunikaciji s biračima. Poseban
fokus stavljen je na transformaciju političkog marketinga u digitalnom dobu i njegovu
sposobnost da poveća političku vidljivost, prepoznatljivost i angažman.Politicians and political parties use political marketing and political communications for
self-promotion and to win over as many voters as possible. In political marketing, the
emphasis is on the electorate, and understanding the wishes and needs of voters, on the
basis of which strategies of performance and communication are designed. This specialist
paper explores the role and significance of social networks, especially Facebook, in
political communication during the presidential campaign in Croatia in 2024. This paper
analyzes how politicians use digital tools for the purpose of self-promotion, shaping
messages and mobilizing the electorate. The starting point is that political marketing has
similarities with business marketing, but it is based on communication aimed at voters
and their needs.
The results indicate the importance of social networks in shaping the perception of
candidates and political messages, but also the limitations in two-way communication
with voters. A special focus is placed on the transformation of political marketing in the
digital age and its ability to increase political visibility, visibility, and engagement
Determinante međunarodne trgovine poljoprivrednim proizvodima u zemljama Europske unije
No full textU ovom se poglavlju prezentiraju trendovi i analiziraju determinante bilateralne međunarodne trgovine poljoprivrednim proizvodima, s posebnim naglaskom na Europsku uniju te dvije skupine zemalja unutar Europske unije: starih (EU14) i novih (EU13) zemalja članica. S obzirom na značaj poljoprivrednog sektora na nacionalnoj razini, na važnost zajedničke poljoprivredne politike kao jedne od ekonomskih i političkih stupova Europske unije te na recentne globalne događaje koji su rezultirali povećanjem zanimanja akademske i stručne javnosti za poljoprivredni sektor, cilj je ovog poglavlja utvrditi determinante međunarodne trgovine poljoprivrednim proizvodima na globalnoj razini i komparirati ga sa stanjem na razini EU-a te između spomenutih skupina zemalja od 1996. do 2019. godine. U radu se procjenjuje prošireni gravitacijski model, a rezultati procjene ukazuju na značajan utjecaj produktivnosti proizvodnje na izvoz poljoprivrednih proizvoda, posebice kod novih zemalja članica Europske unije. Nadalje, nove su zemlje članice pretežito usmjerene na izvoz na manje konkurentna tržišta, što ima implikacije na profitabilnost i održivost proizvodnje u tim zemljama
Cirkularna ekonomija u poljoprivredi
No full textCirkularna ekonomija je ekonomski model čiji je cilj eliminacija otpada i kontinuirana reuporaba resursa. U odnosu na tradicionalni linearni ekonomski model, cirkularni ekonomski model za cilj ima minimizirati input resursa, minimizirati otpad i promovirati regeneraciju prirodnih resursa potrebnih za proizvodnju. Ključni je cilj cirkularnoga ekonomskog modela kreirati održivu i otpornu poljoprivrednu ekonomiju koja će biti korisna društvu i okolišu. Tradicionalna poljoprivreda obiteljskog tipa prisutna na Mediteranu začetnik je cirkularnosti i učitelj re-use i re-cycle koncepta. Transformacija linearne resursno intenzivne poljoprivrede u cirkularni, održivi i otporni model proizvodnje donosi brojne prednosti za društvo i okoliš te uključuje prelazak s tradicionalnog „uzmi – iskoristi – baci” modela na model koji naglašava smanjenje otpada, reuporabu, recikliranje i obnovu resursa. EU i razvijena društva potiču cirkularne i održive prakse u poljoprivredi s ciljem osiguranja zaštite i unaprjeđenja okoliša, osiguranja kvalitetne prehrane stanovništva, očuvanja klime, smanjenja utjecaja klimatskih promjena na društvo, povećanja robusnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje te smanjenja ovisnosti o vanjskim dobavljačima sirovina i materijala. Potrebna kapitalna ulaganja na početku primjene koncepta i nedostatak znanja poljoprivrednika umanjuju intenzitet prijelaza na cirkularne i održive koncepte. Vinogradarstvo i vinarstvo te maslinarstvo i stočarstvo Mediterana primjenom se „vraćaju korijenima”, ali na novoj, visokoj tehnološkoj razini
Socioeconomic Inequalities in the Use of Long - Term Care Among Elderly People
No full textBroj i udio starijih osoba u ukupnoj populaciji povećava se, osobito onih starijih od 80 godina. Zbog sve zahtjevnijih korisnika s promijenjenim navikama (želja za smještajem i skrbi u središtima gradova uz sve dostupne sadržaje, viša tehnološka pismenost, potreba za većim uključivanjem u odluke javno - političkog života osoba treće životne dobi, motivacija za radnom aktivnošću i nakon ulaska u mirovinu), dugotrajna njega starijih osoba aktualna je tema europskih socijalnih i zdravstvenih politika. Članice Europske unije (EU) nastoje osigurati dovoljan broj infrastrukturnih objekata skrbi za starije i nemoćne, povećati broj profesionalnog osoblja, razviti alternativne oblike skrbi i decentralizirati postojeću skrb u manje razvijene regije. Nove generacije korisnika iskazuju želju za drugačijim pristupom skrbi, a to je skrb pružena u vlastitom okruženju (home care - pomoć u kući) uz konstantan nadzor profesionalno angažiranog osoblja. Osim pritiska na javne financije, države članice EU-a suočavaju se s problemom nedostatne radne snage, posebice u pružanju kućne njege (naročito unutar formalnog tipa), koju kompenziraju migrantima iz trećih zemalja. Međutim, nedovoljna educiranost migranata narušava kvalitetu pruženih formalnih usluga u kućnoj njezi (Kalengayi et al., 2012; Žagar et al., 2019). Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, 2021) navodi kako je formalna njega jedini i isključivi oblik kućne njege. Međutim, brojni autori znanstvenih radova uključuju i neformalnu njegu kao oblik kućne njege (Ilinca et al., 2017; Rodrigues et al., 2017). Smatra se da je neformalna njega najrašireniji oblik dugotrajne njege, pa s obzirom na to, zahtjeva i pomno promišljanje distribucije takve usluge starijim korisnicima (OECD, 2021). Dugotrajna njega dijeli se na formalnu i neformalnu. Formalna kućna njega provodi se posredstvom educiranog/obučenog osoblja (češće su to njegovatelji nižeg stupnja obrazovanja ili rjeđe, medicinske sestre). Neformalnu njegu najčešće provode članovi uže obitelji i ona je ujedno najveći izazov dugotrajne njege. Uz veliki pritisak na članove obitelji koji žrtvuju svoje radno vrijeme i zdravlje, neformalna njega često je jedini izbor dostupne njege u mnogim slabije razvijenim dijelovima EU-a. Osim dohotka, koji predstavlja osnovni preduvjet za korištenje kućne njege, kulturološke i zakonske norme determiniraju sklonost prema formalnom ili neformalnom obliku kućne njege. Provođenje kućne njege značajno se razlikuje između zemalja EU-a. U provođenju kućne njege zemlje južne i istočne Europe karakteristične su po tradicionalnom obiteljskom narativu usluge, u kojem se, što zbog zakonske obveze, što zbog običaja, skrb o starijem korisniku kućanstva prenosi na članove obitelji (najčešće ženske osobe – supruge ili djecu). S druge strane, zemlje sjeverne Europe -
zbog izdašnih javnih davanja - imaju veće prilike za korištenje educiranog angažiranog osoblja u provođenju kućne njege, čime se „većinski“ teret skrbi s obitelji prenosi na treću osobu. Vjerojatno „najhumaniji“ pristup u kućnoj njezi predstavlja kombinacija obje vrste njege (formalne i neformalne) koja dominira u zemljama srednje Europe. Međutim, s obzirom na dostupnost formalne i neformalne kućne njege uvjetovane socioekonomskim prilikama (dovoljan broj njegovatelja, mogućnost izbora različitih opcija njege, organizacija sustava formalne skrbi i u ruralnim područjima), postavlja se pitanje pravednog korištenja tih usluga. Pojedini korisnici već su u početku ograničeni u mogućnostima korištenja kućne njege s obzirom na sredinu življenja. Uz to, korištenje svake od usluga kućne njege (formalnog i neformalnog tipa) zahtjeva i učešće privatnog dohotka korisnika, što s obzirom na visinu platežne moći korisnika, o(ne)mogućuje korištenje pojedine usluge. Osim dohotka i sredine življenja (urbana/ruralna sredina) i ostali čimbenici poput zdravstvenog stanja, sastava kućanstva, broja djece i razine obrazovanja mogu se povezati s oblikom usluge kućne njege. Smatra se da bolje obrazovani korisnici imaju veći raspoloživ dohodak i širi spektar dostupnih informacija te već u ranijoj fazi promišljaju o mogućnostima korištenja dugotrajne njege i načinima njihovog financiranja. U doktorskom radu se stoga identificira zastupljenost formalne i neformalne kućne njege među starijom populacijom te se istražuje postoji li horizontalna nejednakost i vertikalna nepravda u korištenju tih vrsta usluga. Dobivene informacije mogle bi koristiti nositeljima nacionalnih politika u organizaciji pravednog sustava distribucije kućne njege i to putem horizontalnog (osobe jednakog zdravstvenog stanja koriste istu razinu skrbi) i vertikalnog pristupa (osobe različitog zdravstvenog stanja koriste različitu vrstu i razinu skrbi). U radu se upotrebljavaju podaci iz 8. i 9. vala studije SHARE - Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe - SHARE) koji su prikupljeni tijekom 2019./2020. i 2021./2022. godine u 27 europskih zemalja. Radni uzorak obuhvaća osobe koje su u vrijeme provedbe pojedinog vala istraživanja bile u dobi od 65 ili više godina. Rezultati prikazuju zastupljenost formalne i neformalne njege u korist siromašnih korisnika u analiziranim zemljama. Obrazovanje pokazuje da sve zemlje imaju djelomični koncentracijski indeks u smjeru bogatih (pro-rich), što se može izraziti da obrazovaniji ljudi doživljavaju manje nejednakosti. Obrazovanje i prihodi su u pozitivnoj korelaciji, što znači da visoko obrazovani ljudi uživaju bolje prihode. Nakon što se uzmu u obzir čimbenici potreba, nejednakosti u formalnoj skrbi nestale su za većinu zemalja, dok su nejednakosti u neformalnoj skrbi ostale u mnogo većem broju za većinu zemalja, uglavnom s orijentacijom za siromašne.The number and share of elderly people in the total population is increasing, especially those over 80 years old. Due to increasingly demanding users with changed habits (desire for accommodation and care in city centers with all available facilities, higher technological literacy, need for greater involvement in decisions of the public and political life of people of the third age, motivation for work activity even after entering retirement), long-term care of the elderly is a current topic of European social and health policies. Members of the European Union (EU) strive to ensure a sufficient number of infrastructural care facilities for the elderly and infirm, increase the number of professional staff, develop alternative forms of care and decentralize existing care to less developed regions. New generations of users express a desire for a different approach to care, namely care provided in their own environment (home care) with constant supervision by professionally engaged staff. In addition to the pressure on public finances, EU member states face the problem of insufficient labor force, especially in the provision of home care (mostly within the formal type), which they compensate for migrants from third countries. However, insufficient education of migrants impairs the quality of formal services provided in home care. The Organization for Economic Cooperation and Development (OECD, 2021) states that formal care is the only and exclusive form of home care. However, numerous authors of scientific papers also include informal care as a form of home care (Ilinca et al., 2017; Rodrigues et al., 2017). It is considered that informal care is the most widespread form of long-term care, so with this in mind, careful consideration of the distribution of such services to elderly users is required (OECD, 2021). Long-term care is divided into formal and informal. Formal home care is provided by educated/trained staff (more often than not, low-educated caregivers or, less often, nurses). Informal care is most often carried out by members of the immediate family and is also the biggest challenge of long-term care. With great pressure on family members sacrificing their working hours and health, informal care is often the only choice of care available in many less developed parts of the EU. In addition to income, which is the basic prerequisite for the use of home care, cultural and legal norms determine the preference for formal or informal forms of home care. The implementation of home care varies significantly between EU countries. In the implementation of home care, the countries of Southern and Eastern Europe are characterized by the traditional family narrative of service, in which, partly due to legal obligation, partly due to custom, the care of the elderly user of the
household is transferred to family members (most often women - wives or children). On the other hand, the countries of northern Europe - due to generous public benefits - have greater opportunities to use educated, engaged staff in the implementation of home care, which transfers the "majority" burden of family care to a third person. Probably the most "humane" approach in home care is the combination of both types of care (formal and informal), which dominates in Central European countries. However, considering the availability of formal and informal home care conditioned by socioeconomic circumstances (sufficient number of caregivers, the possibility of choosing different care options, the organization of the formal care system in rural areas), the question of fair use of these services arises. Some users are already limited in the possibilities of using home care, given their living environment. In addition, the use of each of the home care services (formal and informal type) also requires the participation of the user's private income, which, considering the level of payment power of the user, makes it (not) possible to use a particular service. In addition to income and living environment (urban/rural environment), other factors such as health status, household composition, number of children and level of education can be associated with the form of home care service. It is considered that better-educated users have higher disposable income and a wider spectrum of available information, and that they think about the possibilities of using long-term care and ways of financing it at an earlier stage. The dissertation therefore identifies the representation of formal and informal home care among the elderly population and investigates whether there is horizontal inequality and vertical inequity in the use of these types of services. The obtained information could be useful to national policy makers in the organization of a fair distribution system of home care through a horizontal (persons with the same health condition use the same level of care) and vertical approach (persons with a different health condition use a different type and level of care). The paper uses data from the 8th and 9th waves of the SHARE study - Survey of Health, Aging and Retirement in Europe - SHARE, which were collected during 2019/2020. and 2021/2022. in 27 European countries. The working sample includes persons who were aged 65 or older at the time of the individual wave of research. The results show the representation of formal and informal care in favor of poor users in the analyzed countries. Education shows that all countries have a partial concentration index in the direction of the rich (pro-rich), which can be expressed that more educated people experience less inequality. Education and income are positively correlated, meaning that highly educated people enjoy better incomes. After taking into account needs factors, inequalities in formal care disappeared for most countries, while inequalities in informal care remained much larger for most countries, mostly with a pro-poor orientation
Monopoly as a market structure in Croatia: case of Croatia elektroprivreda
No full textMonopol je svako tržište koje kontrolira jedan prodavač dok je prirodni monopol posebna vrsta monopola. Prirodni monopol je monopol koji je stvoren zbog visokih početnih troškova, ekonomije razmjera ili drugih prirodnih prepreka ulasku. Prirodni monopol nastaje kada je najučinkovitiji broj poduzeća u industriji jedno i takvo će poduzeće obično imati vrlo visoke fiksne troškove što znači da je neekonomično imati više od jedne tvrtke koja proizvodi konkretno dobro. Postojanje prirodnog monopola dovodi do sljedećeg problema: dopuštanje prirodnom monopolistu da postavlja monopolsku cijenu. To je nepoželjno zbog prodaje proizvoda i usluga po cijeni većoj od one koja bi se formirala na tržištu savršene konkurencije. Hrvatska elektroprivreda (HEP) je temelj hrvatskog energetskog sektora, pokretač napretka i održivog razvoja. Svojim pristupom proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije, HEP ima ključnu ulogu u osiguravanju pouzdane i održive opskrbe države električnom energijom
The influence of social factors on consumer decision-making: bridging economic theories and behavioral insights
No full textThis bachelor thesis, The Influence of Social Factors on Consumer Decision-Making: Bridging Economic Theories and Behavioral Insights, explores the role of social factors such as culture, peer influence, and social norms in shaping consumer behavior. By merging traditional economic models with behavioral insights, the thesis highlights the limitations of purely rational decision-making frameworks and emphasizes the importance of external social influences. The thesis begins with an introduction to key economic and behavioral theories and presents a mixed-methods approach to analyzing the impact of social factors. Through Apple case study the thesis critically examines how social context influences consumer choices and offers practical recommendations for marketers and policymakers to better engage with socially driven consumers. The conclusion reflects on the evolving nature of consumer behavior, suggesting directions for future research in the intersection of economics and behavioral science