Repository of the University of Rijeka, Faculty of Economics and Business
Not a member yet
5072 research outputs found
Sort by
The impact of the COVID pandemic on gender equality
Rodna neravnopravnost predstavlja problem na tržištu rada i u cjelokupnom društvu koji se
očituje kroz nejednak pristup pravima, resursima i mogućnostima ovisno o spolu. Proizlazi iz
kulturološki i društveno određenih rodnih uloga koje su dodijeljene muškarcima i ženama.
Muškarci se smatraju hraniteljima koji vrše plaćeni rad, dok su žene majke i njegovateljice.
Radi toga žene, osim plaćenog rada, obavljaju većinu neplaćenog rada kod kuće. Također
odgovorne su za većinu mentalnog rada koji se odnosi na vođenje kućanstva. Prije pojave
pandemije COVID-19 postignut je određeni napredak u postizanju rodne ravnopravnosti, no
pojavom pandemije stvoreni su novi problemi usklađivanja zahtjeva plaćenog posla s
povećanim zadacima u kućanstvu. U radu su istraživane rodne uloge u okviru plaćenog i
neplaćenog rada te su predstavljeni pojmovi pod nazivom mentalni rad i kinkeeping kao dio
neplaćenog rada. Prikazana je problematika neravnomjerne raspodjele obaveza između
muškaraca i žena te je analiziran je utjecaj COVID-19 pandemije na rodnu ravnopravnost i
raspodjelu obaveza. Predstavljene su mjere i politike za postizanje veće rodne ravnopravnosti.
Zaključeno je da pandemija osim što je utjecala na zdravlje, utjecala je i na položaj žena u
društvu i na tržištu rada. Povećao se teret neplaćenog rada kod kuće kao i teret mentalnog
opterećenja te su se pogoršali radni i životni uvjeti žena. Ne poduzimanje adekvatnih mjera za
rješavanje nerazmjernog utjecaja COVID-19 na žene dovodi do rizika da se postignuti napredak
ugrozi te da se sudjelovanje žena na tržištu rada dodatno smanji u budućnosti. Stoga je bitno
kreirati rodno osjetljive politike s ciljem osiguravanja jednakih ekonomskih prilika za žene
nakon krize izazvane COVID-19
Internal Control System in Public Water Service Providers
Sustavi internih kontrola u javnim isporučiteljima vodnih usluga ključni su za osiguranje
transparentnosti, odgovornosti i učinkovitosti poslovanja. Odnosno, učinkoviti sustavi internih
kontrola omogućuju prepoznavanje i upravljanje rizicima, usklađenost sa zakonskim propisima
te poboljšanje poslovnih procesa, čime se smanjuju rizici od nepravilnosti i povećava
povjerenje javnosti u ove usluge. Sukladno tome, cilj ovog rada bio je analizirati kako sustav
internih kontrola može smanjiti rizike, povećati operativnu učinkovitost i osigurati
transparentnost u poslovanju javnog isporučitelja vodnih usluga. Naglasak je stavljen na
implementaciju sveobuhvatnog sustava internih kontrola, uz analizu zakonskih okvira koji ga
podržavaju. Korištenje naprednih softverskih rješenja, poput Swing Paperless Office (SPO),
pokazano je kao ključno za optimizaciju tih sustava, jer omogućuje bolju kontrolu i nadzor nad
poslovnim procesima. Osim toga, rad prikazuje različite vrste internih kontrola, uključujući
administrativne, računovodstvene i upravljačke kontrole, te analizira njihovu ulogu u smanjenju
rizika, osiguravanju usklađenosti s propisima i povećanju operativne učinkovitosti. Primjena
tih kontrola omogućuje prepoznavanje pogrešaka i nepravilnosti u poslovanju, čime se
osigurava veću pouzdanost i točnost financijskih izvještaja. Bitno je napomenuti da je za
uspješno funkcioniranje sustava internih kontrola od ključne važnosti angažman menadžmenta,
koji mora poticati odgovornost i etičke vrijednosti unutar organizacije. Također, razvoj i
edukacija kadrova, kao i primjena digitalnih tehnologija, igraju važnu ulogu u unaprjeđenju i
održavanju učinkovitih sustava kontrole.Internal control systems in public water service providers are crucial for ensuring transparency,
accountability, and operational efficiency. Specifically, effective internal control systems
enable the identification and management of risks, compliance with legal regulations, and
improvement of business processes, thereby reducing the risk of irregularities and increasing
public trust in these services. Accordingly, the aim of this paper was to analyze how an internal
control system can mitigate risks, enhance operational efficiency, and ensure transparency in
the operations of a public water service provider. Emphasis is placed on the implementation of
a comprehensive internal control system, along with an analysis of the legal frameworks that
support it. The use of advanced software solutions, such as Swing Paperless Office (SPO), has
been shown to be critical for optimizing these systems, as it enables better control and
monitoring of business processes. Additionally, the paper presents various types of internal
controls, including administrative, accounting, and managerial controls, and analyzes their role
in reducing risks, ensuring regulatory compliance, and improving operational efficiency. The
application of these controls allows for the identification of errors and irregularities in
operations, thereby ensuring greater reliability and accuracy of financial statements. It is
important to note that the successful functioning of internal control systems heavily depends on
the commitment of management, which must promote accountability and ethical values within
the organization. Furthermore, the development and training of personnel, as well as the
application of digital technologies, play a significant role in enhancing and maintaining
effective control systems
Fans' Motivation for Attending Football Matches
Cilj ovog rada bio je istražiti potrošačko ponašanje s posebnim naglaskom na koncept motivacije
te identificirati ključne motive koji utječu na odluku navijača o odlasku na nogometne utakmice.
Istraživanje potrošačkog ponašanja pruža uvid u složene psihološke, emocionalne i društvene
čimbenike koji oblikuju odluke pojedinaca, čime se stvara temelj za razumijevanje specifičnih
motivacijskih mehanizama u kontekstu nogometnog navijanja. Motivacija nogometnih navijača
nadilazi tipično ponašanje potrošača, budući da je vođena snažnim emocionalnim vezama s
klubovima, osjećajem pripadnosti određenoj društvenoj skupini i kolektivnim iskustvima koja su
često ukorijenjena u povijesti i kulturi. Ključni motivatori koji navijače potiču na sudjelovanje
uključuju timski uspjeh, divljenje sportskim vještinama igrača, društveni i kulturni značaj
utakmica te tradicija posjećivanja utakmica. Rezultati istraživanja potvrđuju da su sportski
rezultati i tradicija najjači motivatori posjećivanja nogometnih utakmica. S druge strane, odanost
klubu i društveni aspekti pokazali su slabiji utjecaj. Ovaj rad doprinosi razumijevanju složenih
čimbenika koji oblikuju ponašanje nogometnih navijača te pruža temelj za daljnje istraživanje i
razvoj strategija za povećanje angažmana i zadovoljstva navijača.The aim of this paper was to investigate consumer behaviour with a particular emphasis on the
concept of motivation and to identify key motives that influence fans' decision to attend football
matches. Research into consumer behaviour provides insight into the complex psychological,
emotional and social factors that shape individuals' decisions, thus providing a basis for
understanding specific motivational mechanisms in the context of football fandom. Football fan
motivation goes beyond typical consumer behaviour, as it is driven by strong emotional ties to
clubs, a sense of belonging to a particular social group and collective experiences that are often
rooted in history and culture. Key motivators that encourage fans to participate include team
success, admiration for the players' sporting skills, the social and cultural significance of matches
and the tradition of attending matches. The research results confirm that sporting results and
tradition are the strongest motivators for attending football matches. On the other hand, club
loyalty and social aspects have shown a weaker influence. This paper contributes to the
understanding of the complex factors that shape football fan behavior and provides a foundation
for further research and development of strategies to increase fan engagement and satisfaction
Intersectional inequalities in contemporary society
Intersekcijske nejednakosti u suvremenom društvu proizlaze iz međusobnog utjecaja različitih društvenih identiteta, kao što su spol, rasa, etnička pripadnost, seksualna orijentacija i invaliditet. Ove složene nejednakosti često se preklapaju, stvarajući specifične oblike diskriminacije i marginalizacije koji pogađaju pojedince na više razina. Tradicionalni pristupi koji se fokusiraju na jedan aspekt diskriminacije često zanemaruju kako različiti identiteti oblikuju iskustvo marginalizacije, čineći intersekcijsku perspektivu nužnom za pravilno razumijevanje ovih problema. U kontekstu socijalnih politika, borba protiv intersekcijskih nejednakosti zahtijeva integrirane pristupe koji uzimaju u obzir sve dimenzije identiteta i koje se odnose na obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i pristup resursima. Kroz ravnotežu između različitih društvenih faktora, poput spola, rase i socio-ekonomskog statusa, moguće je smanjiti jaz između marginaliziranih skupina i ostatka društva, čime se stvara pravedniji društveni okvir. Ekonomija, posebno u pogledu nejednakih prihoda i radnih uvjeta, također igra ključnu ulogu u intersekcijskim nejednakostima. Žene, etničke manjine i osobe s invaliditetom suočavaju se s dodatnim izazovima zbog svojih socijalnih identiteta, što utječe na njihove ekonomske mogućnosti i doprinosi rastućem jazu između različitih socijalnih skupina. Ove nejednakosti u pristupu resursima i tržištu rada dodatno pogoršavaju socijalnu isključenost i marginalizaciju. Za učinkovitu borbu protiv intersekcijskih nejednakosti, ključno je razvijati strategije koje ne samo da uklanjaju diskriminaciju, već i osnažuju marginalizirane skupine. To uključuje integraciju svih socijalnih identiteta u politike i strategije koje će omogućiti ravnopravan pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i političkoj participaciji, čime će se smanjiti dugoročne posljedice društvenih nejednakosti
Zastupljenost tema iz poljoprivrede u ekonomskoj literaturi
Poljoprivredna djelatnost ima velik utjecaj na ekonomski rast i razvoj. Istovremeno se nalazi pod utjecajem velikih globalnih promjena. Klimatske promjene, nove tehnologije i globalni šokovi poput pandemije COVID-19 i ratova tjeraju poljoprivrednu djelatnost na stalan razvoj. Ovaj rad daje pregled razvoja poljoprivrednih tema u ekonomskoj literaturi u posljednjih deset godina. Rezultati prikazuju kako se zastupljenost poljoprivrednih tema u ekonomiji povećava, a najčešće pokrivane teme i radovi odnose se upravno na izazove s kojima se poljoprivreda suočava. Iako su poljoprivredne teme u ekonomskoj literaturi obrađivane od autora iz cijelog svijeta, najveći broj publikacija ipak bilježi SAD, dok europske zemlje publiciraju u prosjeku najcitiranije radove
Zajedničko vlasništvo i horizontalno dioničarstvo kroz prizmu poljoprivrednog i prehrambenog lanca vrijednosti
Suvremena poljoprivredna i prehrambena industrija karakterizirana je visokim stupnjem konsolidacije i koncentracije vlasništva. Uz vertikalna udruživanja s prethodnicima ili sljedbenicima u vrijednosnom lancu radi osiguranja inputa, tržišta ili ključnih resursa, česte su horizontalne integracije, bilo izravne kroz spajanja poduzeća, ili one koje imaju za cilj okrupnjavanja unutar velikih multinacionalnih korporacija (MNC). Sve je više prisutan oblik horizontalne koncentracije vlasništva posredstvom ulaganja treće nepovezane strane, institucionalnog investitora u više poduzeća u istoj industriji (horizontalno dioničarstvo, engl. horizontal shareholding). Ulaganje trećih strana u konkurentska poduzeća koja se nadmeću u istoj industriji, odnosno tzv. zajedničko vlasništvo (engl. common ownership), značajno je potaknuto investicijskim aktivnostima velikih kompanija za upravljanje imovinom i globalnih investicijskih fondova. Istraživačko pitanje usmjereno je na motive i implikacije takvih vlasničkih struktura na strateško ponašanje poduzeća. Istraženi su trendovi i tržišne dinamike, održivost i efekti zajedničkog vlasništva na ekonomiju i društvo. Efekti horizontalnog dioničarstva i zajedničkog vlasništva istraženi su na industrijama duž poljoprivrednog i prehrambenog vrijednosnog lanca. Rezultati istraživanja ukazuju na to da postoje ekonomski interesi velikih investicijskih fondova za sektor poljoprivrede i prehrambenu industriju. Interes institucionalnih investitora dovodi do opsežne konsolidacije i tržišne moći u rukama nekoliko velikih korporacija, što posljedično donosi cijeli niz negativnih posljedica za ekonomiju i društvo, od rasta cijena, povećanja nejednakosti do antimonopolskih praksi
Odrednice profitabilnosti poljoprivrednih poduzeća u Jugoistočnoj Europi
U radu se analiziraju odrednice profitabilnosti poduzeća koja se bave proizvodnjom poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Analiza na svim poduzećima pokazuje da zaduženija poduzeća i ona koja sporije naplaćuju potraživanja ostvaruju manji povrat na imovinu s obzirom na visoke troškove servisiranja duga i nižu likvidnost. S druge strane, viša stopa rasta prihoda i veća produktivnost rada pozitivno utječe na profitabilnost poduzeća. Isto tako, viši povrat ostvaruju veća poljoprivredna poduzeća, što se može objasniti boljom pregovaračkom pozicijom, lakšim pristupim izvorima financiranja i ekonomijom obujma velikih poduzeća. Suprotno očekivanomu, mlađa poduzeća ostvaruju veću profitabilnost, što se može pripisati višem stupnju fleksibilnosti takvih poduzeća u odnosu na starija. U odvojenoj analizi, zaduženost i produktivnost rada imaju značajan utjecaj na profitabilnost poduzeća u svim državama, dok preostale odrednice variraju. U Hrvatskoj i Sloveniji profitabilnija poduzeća brže podmiruju obveze te ostvaruju veći povrat na imovinu, što se
dijelom može pripisati članstvu u EU-u, gdje se putem sustava potpora poljoprivrednicima, bolje regulirana tržišta i stabilnijega poslovnog okruženja, pridonosi većoj sigurnosti i profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje. Iako Hrvatska i Slovenija kao članice EU-a slijede zajedničku poljoprivrednu politiku, Hrvatska i Srbija imaju više sličnosti kad se analizira utjecaj odrednica poput rasta prihoda poduzeća i skraćenja naplate potraživanja. Obje su države prošle niz političkih i ekonomskih promjena, uključujući privatizaciju i modernizaciju poljoprivrednih poduzeća, što bi u budućnosti trebalo povećati njihovu profitabilnost. Konačno, različit utjecaj na profitabilnost poljoprivrednih poduzeća primjetan je kod mlađih poduzeća samo u Hrvatskoj i Sloveniji, koja bilježe veću profitabilnost od starijih poduzeća, dok veća poduzeća samo u Srbiji ostvaruju bolje rezultate u usporedbi s manjim poduzećima. Ovi nalazi mogu biti korisni svim dionicima u sektoru, uključujući vlasnike, menadžere i kreatore poljoprivredne politike, s ciljem poboljšanja poslovanja analiziranih poduzeća
Integration of Artificial Intellignce in Management and Managerial Decision-Making
Uspon umjetne inteligencije transformirao je način na koji menadžeri i donositelji odluka
oblikuju strategije i upravljaju poslovnim ishodima. Optimizacijom procesa, automatizacijom
zadataka i pristupima temeljenim na podacima, poput prediktivne analize, smanjuje se broj
pogrešaka i unapređuje strateško planiranje. Modeli umjetne inteligencije analiziraju goleme
količine podataka kako bi prepoznali obrasce i omogućili bolje donošenje odluka. Različiti
sustavi umjetne inteligencije mogu pomoći u automatizaciji rutinskih aktivnosti, optimizaciji
resursa, kao i u složenom donošenju odluka u sektorima poput logistike opskrbnog lanca,
financija i zdravstva. Međutim, integracija umjetne inteligencije u poslovno okruženje donosi
i određene izazove, kao što su privatnost podataka, algoritamska pristranost, etička pitanja i
prilagodba organizacijske kulture. Smjernice za korporativno djelovanje i učinkoviti
regulatorni okviri ključni su za usklađivanje tehnološkog napretka s održivim poslovnim
strategijama i praksama.The rise of artificial intelligence has transformed the way managers and decision makers
formulate strategies and control business outcomes. This is achieved through process
optimization, task automation and data-driven approaches, including but not limited to,
predictive analysis. It serves to minimize errors and improve strategic planning, with artificial
intelligence models analyzing vast amounts of data to identify patterns. Various models can
aid in automation of routine activities, optimization of resources, as well as intricate decisionmaking
in sectors like supply chain logistics, finance, and healthcare. However, adoption of
artificial intelligence within the business environment poses some challenges, such as data
privacy, algorithmic bias, ethical issues and company culture adaptation. Corporate guidelines
and effective regulatory frameworks are key to align technological progress with sustainable
business strategies and methods
Petroleum Product Market in Croatia and the EU
Tržište naftnih derivata u Hrvatskoj aktualna je tematika današnjice, prvenstveno zbog
oscilacija u cijenama motornih goriva. Proces pridruživanja Europskoj uniji donio je
značajne promjene za hrvatsko tržište naftnih derivata, posebice u kontekstu sve veće
volatilnosti njihovih cijena. S obzirom da je Hrvatska uskladila vlastito zakonodavstvo s
europskom pravnom stečevinom te je od 2014. postupno liberalizirala energetsko tržište,
cijene naftnih derivata formiraju se u skladu sa tržišnim uvjetima, iako Vlada Republike
Hrvatske ima mogućnost intervencije u slučaju poremećaja na tržištu, čime se osigurava
stabilnost opskrbe.
U usporedbi s globalnim tržištem, hrvatsko tržište naftnih derivata je relativno maleno, a
promjene na globalnom tržištu nafte odražavaju promjene na hrvatsko gospodarstvo, s
određenim vremenskim odmakom. Poremećaji koji se zbivaju na naftnim tržištima, kod
nas ili u svijetu, imati će kratkoročno snažniji učinak na makroekonomske pokazatelje.
Dugoročniji će učinci ovisiti o dužini vremenskog roka trajanja poremećaja, ali i o
sposobnostima pojedinih država, odnosno gospodarstva, da u kratkome roku reagiraju i
smanje svoju energetsku ovisnost o ovome energentu. Za gospodarstva koja su uvozno
ovisna, te se u kratkom roku ne mogu prilagoditi promjenama, poremećaji na naftnom
tržištu mogu imati negativne posljedice. Kako volatilnost cijena nafte ima utjecaj na
energetski sektor i na gotovo sve grane gospodarstava, u tom kontekstu, volatilnost cijena
naftnih derivata može, u manjoj ili višoj mjeri, pridonijeti nestabilnosti makroekonomskih
pokazatelja nacionalnih gospodarstava, u našem slučaju hrvatskoga.The petroleum products market in Croatia is a topic of great interest, primarily due to
fluctuations in fuel prices. Croatia’s accession process to the European Union brought
significant changes to its oil derivatives market, particularly in terms of increasing price
volatility. Since aligning its legislation with the EU legal framework and gradually
liberalizing the energy market from 2014 onwards, fuel prices in Croatia have been
determined by market conditions. However, the Government of the Republic of Croatia
retains the ability to intervene in case of market disruptions to ensure supply the stability.
Compared to the global market, Croatia’s oil derivatives market is relatively small, with
changes on the global oil market reflecting impacts on the Croatian economy. Disruptions
occurring in oil markets, either domestically or internationally, can have a stronger shortterm effect on certain macroeconomic indicators. The longer-term effects depends on the
duration of these disruptions, as well as on the ability of individual countries or economies
to react promptly and reduce their energy dependence on this resource. For economies
that are import-dependent and slow to adapt, such disruptions may have negative
consequences. Given that oil price volatility affects the energy sector and nearly all
branches of the economy, it can contribute – directly or indirectly - to macroeconomic
instability, including in Croatia
Exploiting the Potential of Social Networks by Family Farms in Croatia
Family farms account for more than half of all registered agricultural entities in Croatia,
making them essential not only for rural development but also for the economy. However,
there is no unified, free platform for family farms to market their products and connect with
consumers, leading to a market gap that social networks can help bridge. This chapter
analyzes the Facebook pages of family farms across Croatia to determine the interrelation of
the number of social networks the farm is active on and the diversity of posts on Facebook
with the number of "likes" and follower engagement (reactions, comments, and shares on the
last ten posts). The results indicate that the number of social networks brings about only an
increase in the number of "likes", while the diversity in Facebook posts attracts both more
"likes" and greater follower engagement. The findings also point to the family farms’
underutilization of the social network potential in relation to sharing essential information
(location, main activity), brand development and promotion of family farms from specific
regions and trades. Family farms should thus put more effort into social networking. They
should offer delivery through these channels, increase posting frequency, and collaborate with
social media influencers