Repository Faculty of Agriculture University of Zagreb
Not a member yet
3827 research outputs found
Sort by
Guidelines and conceptual proposal of the arrangement of Radnički dol in Zagreb
Zelena infrastruktura grada Zagreba vidljiva je kroz netaknutu prirodu planine
Medvednice odnosno 'zelene prste' koji se od sjevera spuštaju prema gradu te ulaze u samu
staru gradsku jezgru, stapajući se sa zelenim gradskim površina projektiranih od strane čovjeka.
Unatoč brojnim zelenim površinama, sve nisu u najboljem stanju te se ovaj rad bavi
utvrđivanjem prosrtornih i krajobraznih obilježja te uređenjem jednog od takvih zelenih
koridora, Radničkog dola. Nakon obilaska terena i proučavanja literature, povijesnih karata i
fotografija, izrađene su inventarizacija i analize na temelju kojih su predložene smjernice za
njegovo uređenje. Formirao je pet različitih modela na razini konceptualnih skica koje
prezentiraju pet mogućih scenarija uređenja prostora. Naposljeku, modeli su vrednovani prema
različitim kvalitetama kojima doprinose gradu, te je jedna je od tih modela odabran i detaljnije
razvijen u konceptualno riješenje.The infrastructure of the city of Zagreb is visible through the untouched natural landscape
of Medvednica Mountain, known as the "green fingers" that descend from the north towards
the city and merge with the urban green spaces designed by humans. Despite numerous green
areas, not all are in optimal condition, and this project deals with determining the dominant and
landscape features and rearranging one of these green corridors, Radnički Dol. After inspecting
the terrain and researching literature, historical maps, and photographs, inventories and
analyses were prepared based on which guidelines for its rearrangement were proposed. Five
different models were created at the conceptual sketch level, presenting five possible scenarios
for space arrangement. The models were evaluated according to various qualities they
contribute to the city, and one of them was selected and further developed into a conceptual
solution
Attitudes of Croatian tourists about slow tourism
Spori turizam relativno je nov pojam u istraživačkom svijetu te u posljednje vrijeme sve više dobiva na značenju. Unatoč tome, u Hrvatskoj se rijetko istražuje. Cilj ovog rada bio je istražiti koncept sporog turizma i analizirati njegove aspekte kroz istraživanje provedeno među hrvatskim turistima. Rezultati pokazuju da putovanja hrvatskih turista nisu u potpunosti usklađena s načelima sporog turizma. Navedeni rezultati ukazuju na potrebu za edukacijom šire javnosti o prednostima sporog turizma, te proširenjem ponude kako bi se privukli turisti zainteresirani za održiva i kvalitetna putovanja.Slow tourism is a relatively new concept in the research world and has recently been gaining significance. Despite this, it is rarely studied in Croatia. The aim of this paper was to explore the concept of slow tourism and analyze its aspects through research conducted among Croatian tourists. The results show that the travel habits of Croatian tourists are not fully aligned with the principles of slow tourism. These findings indicate the need to educate the general public about the benefits of slow tourism and to expand the offerings to attract tourists interested in sustainable and quality travel
Monografija povodom 30. obljetnice natjecanja u oranju u Republici Hrvatskoj
Prvo natjecanje orača u Hrvatskoj održano je prije 67. godina, točnije, 4. kolovoza 1957. na površinama tadašnjeg vrtlarskog poduzeća „Žitnjak“ u Zagrebu. Natjecali su se poljoprivrednici - traktoristi s područja tadašnjeg kotara Zagreb, što je današnji prostor grada Zagreba i Zagrebačke županije. Pobjednik tog natjecanja bio je Josip Koprivnšček iz Poljoprivredne zadruge Zaprešić. To je ujedno bilo i prvo natjecanje u oranju u bivšoj državi. Unatoč tadašnjoj vrlo slaboj opremljenosti gospodarstava, posebno privatnih, kada je na području cijelog kotara Zagreb bilo samo 46 traktora i to uglavnom malih - marke Ferguson, natjecanje je uspješno održano. Krajem šezdesetih godina počinje snažnija „traktorizacija“ ne samo zadruga i društvenih poduzeća, nego i privatnih gospodarstava. Međutim tehnička kultura tadašnjih seljaka bila je na vrlo niskoj razini, jer kada nije bilo traktora i drugih poljoprivrednih strojeva ti ljudi nisu imali ni mogućnosti sami o njima nešto naučiti. Tada se kroz organizaciju Narodne tehnike osnivaju Društva agrotehničara koja kroz predavanja i tečajeve približavaju poljoprivrednu tehniku, kao i suvremenu tehnologiju, širem krugu poljoprivrednika. Razumljivo je da su Društva agrotehničara bila i glavni organizatori natjecanja. Kao primjer može se istaknuti Društvo agrotehničara Zagreba koje je organiziralo veći broj natjecanja. Osim toga Društvo je bilo vrlo aktivno na osposobljavanju poljoprivrednika, posebno mladih i zainteresiranih. Tako je u prvih 10 godina kroz tečajeve i predavanja osposobljeno 1.500 traktorista i 200 kombajnera. Sa stvaranjem Republike Hrvatske organizacija natjecanja u oranju je uvijek bila pod patronatom Poljoprivredne savjetodavne službe (ili kako se to zvalo zadnjih desetljeća). Od osoba zaslužnih za organizaciju moramo istaći Ivana Katalinić, Tugomira Majdak, Sinišu Hrgović, Ivica Prpić, Ivu Juras, Luku Čuljak, Moranu Tomičić i Draženku Grah Prahlin. Poslije osamostaljenja Republike Hrvatske prvo državno natjecanje u oranju održano je u Rasinji, Koprivničko-Križevačka županija. Dana 23. rujna 1995. godine prema ideji Poljoprivredne savjetodavne službe, na parcelama Podravskog gospodarstva, Koprivnica održano je natjecanje u oranju u Republici Hrvatskoj. Suorganizatori su bili: Hrvatski zadružni savez, Savez seljaka Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatsko agronomsko društvo
Green gentrification and role of city parks
Ovaj rad istražuje fenomen zelene gentrifikacije s posebnim fokusom na gradske parkove i njihov utjecaj na urbane zajednice. Zelena gentrifikacija se odnosi na nenamjerne posljedice urbanih zelenih intervencija koje, unatoč ekološkim i društvenim koristima, često dovode do porasta cijena nekretnina i raseljavanja stanovnika s nižim primanjima. Rad analizira nekoliko europskih primjera, uključujući London, Barcelonu, Milano i Valenciju, te proučava kako su zeleni projekti u Zagrebu podložni sličnim rizicima. Korištene su metode prostorne analize i pregled literature kako bi se identificirale lokacije podložne zelenoj gentrifikaciji te kreirale strategije za ublažavanje negativnih posljedica. Zaključno, rad ističe potrebu za inkluzivnim urbanističkim planiranjem koje uzima u obzir socijalnu pravednost i održivost.This paper investigates the phenomenon of green gentrification with a special focus on city parks and their impact on urban communities. Green gentrification refers to the unintended consequences of urban green interventions that, despite environmental and social benefits, often lead to rising property prices and displacement of lower-income residents. The paper analyzes several European examples, including London, Barcelona, Milan and Valencia, and studies how green projects in Zagreb are subject to similar risks. Methods like spatial analysis and literature review were used to find locations subjected to green gentrification and create strategies to mitigate negative consequences. In conclusion, the paper highlights the need for inclusive urban planning that considers social justice and sustainability
Status of nitrogen and magnesium in apples on the city of Zagreb market
Jabuka (Malus domestica) je kontinentalna voćka čiji plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta do zime. U svijetu je poznato više od 6 000 sorti. Pripada porodici ruža (Rosaceae). U Hrvatskoj se smatra važnom kulturom jer zauzima 22 % površina pod voćem. Kao namirnica preporuča se uključiti u svakodnevnu prehranu zbog izuzetno velike količine nutrijenata. Važnost ovog istraživanja je davanje informacije potrošačima u kojem kanalu prodaje mogu pronaći jabuke s najviše minerala, a cilj je odrediti količinu dušika i magnezija u jabukama na tržištu Grada Zagreba, te izračunati koji postotak dnevnih potreba za dušikom i magnezijem ispitivani uzorci zadovoljavaju. Hipoteza rada je da će količina dušika i magnezija biti veća u jabukama iz trgovina ekološkim proizvodima, nego iz trgovačkih lanaca i na tržnicama. Uzorkovanje plodova jabuka provedeno je 23. listopada 2023. godine u gradu Zagrebu na tri tržnice, u tri trgovačka, te u tri trgovine ekološkim proizvodima. Uzorkovanje je provedeno u triplikatu. Rezultati pokazuju da su najveće količine dušika (0,42 % N) u suhoj tvari utvrđene u jabukama iz trgovačkih lanaca, dok su za magnezij dobiveni gotovo isti rezultati (0,03 % Mg u suhoj tvari) za sve kanale prodaje. Najveća količina dušika u svježoj tvari (69,12 mg N/100 g svježe tvari) utvrđena je u uzorcima jabuka sa tržnica, dok je kod magnezija nešto veća količina (5,77 mg Mg/100 g svježe tvari) utvrđena u trgovinama ekološkim proizvodima. Jabuka je namirnica koja sadrži male količine dušika i magnezija, te takve količine ne odgovaraju dnevnim potrebama koje se preporučuju ljudima za unos u organizam, ali unatoč tome postoje mnoge druge dobrobiti zbog kojih se preporučuje njena svakodnevna konzumacija.The apple (Malus domestica) is a continental fruit tree whose fruit ripens from early summer to winter. More than 6000 varieties are known worldwide. It belongs to the Rose family (Rosaceae). In Croatia, it is considered as an important crop as it covers 22 % of the fruit-growing area. As a food, it is recommended as part of the daily diet due to its extremely high nutrient content. The importance of this study is to provide consumers information on the sales channels where they can find apples with the highest mineral content, while the aim is determination the nitrogen and magnesium content of apples on the Zagreb market and calculation what percentage of the daily nitrogen and magnesium requirement is covered by the investigated samples. The hypothesis of the work is that the content of nitrogen and magnesium in apples from stores with organic products is higher than in apples from retail chains and markets. Sampling of apple fruits was carried out on October 23, 2023 in the city of Zagreb in three markets, three retail chains and three stores with organic products. The sampling was carried out in triplicate. The results show that the highest nitrogen content (0.42 % N in dry weight) were found in apples from retail chains, while almost the same results were obtained for magnesium (0.03 % Mg dry weight) in all sales channels. The highest nitrogen content (69,12 mg N/100 g in fresh weight) was found in apple samples from markets, while the magnesium content (5,77 mg Mg/100 g in fresh weight) was slightly higher in stores with organic products. The apple is a food that contains small amounts of nitrogen and magnesium, and these amounts do not correspond to the daily requirement recommended for absorption in the body, but nevertheless there are many other benefits that make its daily consumption recommendable
Aromatic profile of Graševina wine with regard to the harvest year
Graševina je prema količini proizvedenog vina i zasađenim površinama najvažnija sorta
koja se uzgaja u Republici Hrvatskoj. Njezin aromatski profil dosad nije opširno istraživan te se
ovim radom želi doprinijeti proširenju znanja na tom području. Velik utjecaj na aromatski profil
vina ima godina berbe zbog specifičnih klimatskih uvjeta i različitih tehnoloških zahvata koji
doprinose varijacijama u kemijskom sastavu mošta i vina. Trajanje dozrijevanja također igra
važnu ulogu zbog brojnih fizikalno-kemijskih reakcija koje se događaju tijekom ovog perioda.
Za potrebe izrade ovog rada korištena su vina 'Graševina' različitih godina berbe (2018., 2019.,
2020., 2021. i 2022.) te je osnovni cilj rada bio utvrditi razlike u aromatskom profilu vina
'Graševina' s obzirom na godinu berbe te period dozrijevanja vina u boci. Osnovne kemijske
analize provedene su primjenom FTIR spektrometrije, a analiza hlapljivih spojeva provedena
je metodom plinske kromatografije na GC-MS uređaju. Utvrđeno je da postoje razlike u
sadržaju estera, viših alkohola, masnih kiselina, terpena i norisoprenoida među analiziranim
vinima te da su te razlike povezane i s promjenama u senzornim svojstvima vina.Graševina is the most important variety grown in the Republic of Croatia in terms of
the quantity of wine produced and the areas planted. Its aromatic profile has not been
extensively researched so far, and this study aims to contribute to the expansion of knowledge
in this field. The harvest year has a significant impact on the aromatic profile of wine due to
specific climate conditions and various technologies that contribute to variations in the
chemical composition of must and wine. The length of aging also plays an important role due
to numerous physico-chemical reactions that occur during this period. For the purposes of this
study, Graševina wines from different vintage years (2018., 2019., 2020., 2021. and 2022.)
were used, and the main aim of this study was to determine the differences in the aromatic
profile of Graševina wines with regard to the harvest year and the bottle aging period. Basic
chemical analyzes were carried out using FTIR spectrometry method, and the analysis of
volatile compounds was conducted by GC-MS. The results showed that there are differences
in the content of esters, higher alcohols, fatty acids, terpenes and norisoprenoids among the
analyzed wines, and that these differences are also related to changes in the sensory
properties of the wines
The potential of hazelnut shells as a rich source of polyphenols
Lješnjak je jedna od najpopularnijih vrsta jezgrastih plodova koji se mogu konzumirati kao svježi
ili prerađeni, najčešće pečeni / tostirani. Osim spomenutog, popularna je proizvodnja i
različitih proizvoda od lješnjaka poput slatkih namaza, ulja i brašna. Izazov prilikom
proizvodnje, odnosno prerade lješnjaka predstavlja građa ploda, a s obzirom da na ljusku
otpada čak 50 % ukupne mase ploda, što u konačnici može predstavljati značajan problem
prilikom zbrinjavanja iste. Naime, ljuska ploda lješnjaka koja zaostaje nakon prerade je
nusproizvod koji se tretira kao kategorija biootpada. Istovremeno, s obzirom na činjenicu kako
je i ljuska vrlo bogata sadržajem specifičnih fitokemikalija, posebno polifenolnih spojeva,
brojne su mogućnosti iskorištenja njenog punog potencijala. Stoga je i cilj ovog rada bio
valorizirati nutritivni potencijal ljuske i jezgre dviju sorti lješnjaka te utvrditi mogućnosti
oporabe ljuske lješnjaka ultrazvukom visokog intenziteta za izdvajanje polifenola. U istraživanju
je analiziran sadržaj polifenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet ljuske i jezgre svježih
plodova lješnjaka dviju sorti, 'Rimski' i 'Istarski', a nakon čega je ljuska ploda za svaku sortu
odvojena ručno i laboratorijskim mlinom usitnjena u prah koji je korišten za testiranje tretmana
ultrazvukom visokog intenziteta (UZV). Za potrebe ultrazvučno potpomognute ekstrakcije
korišten je sustav sonde, a varirana je koncentracija otapala, etilnog alkohola 50 i 80 % (v/v),
amplituda uređaja (40 i 60 %) i vrijeme tretmana (10, 15 i 25 min). Kontrolni uzorak
predstavljao je klasični tretman maceracijom u trajanju od 24 sata 50 i 80 %-im etanolom.
Uspoređujući rezultate ukupnih fenola, flavonoida, neflavonoida i antioksidacijskog kapaciteta
između ljuske i jezgre obje sorte lješnjaka, najviše vrijednosti svih navedenih parametara
utvrđene su za ljusku ploda. Usporedbom načina ekstrakcije, klasično i UZV potpomognuto,
značajno više vrijednosti ukupnih fenola, flavonoida i neflavonoida zabilježene su u ekstraktima
ljuske obje istraživane sorte lješnjaka tretiranim UZV u usporedbi s uzorcima tretiranim
klasično. Također, sukladno visokim vrijednostima polifenolnih spojeva, značajno viši
antioksidacijski kapacitet utvrđen je za ekstrakte ljuske tretirane UZV u usporedbi s klasičnim
načinom ekstrakcije. Prilikom testiranja parametara ekstrakcije, svi varirani faktori utjecali su
na sadržaj ukupnih polifenola i antioksidacijski kapacitet. Koncentracija otapala (alkohola
etanola) značajno je utjecala na prinos polifenolnih spojeva, tako je koncentracija etanola od
80 % (v/v) dala veće prinose u usporedbi s 50 % etanolom. Kod ultrazvučne ekstrakcije varirane
su amplituda i vrijeme tretmana, prilikom čega su duže vrijeme tretmana (25 minuta) te viša
amplituda (60 %) pozitivno utjecali na ukupni sadržaj fenola, flavonoida, neflavonoida i
antioksidacijskog kapaciteta. Za kraj valja istaknuti kako je ljuska obje analizirane sorte
lješnjaka vrlo bogat izvor polifenolnih spojeva te se stoga može smatrati nutritivno visoko
vrijednim nusproizvodom s brojim potencijalnim funkcionalnim svojstvima i mogućnostima
upotrebe u zamjenu za njezino zbrinjavanje kao biootpada. Ultrazvuk visokog intenziteta
pokazao se izuzetno učinkovitim u izolaciji polifenolnih spojeva iz ljuske lješnjaka čime se ta
procesna tehnologija može smatrati potencijalnom za daljnju oporabu nusproizvoda
proizvodnje lješnjaka.Hazelnuts are one of the most popular types of nuts, which can be eaten fresh or processed,
usually baked/roasted. In addition, the production of various hazelnut products such as sweet
spreads, oil and flour is also very popular. The challenge in producing and processing hazelnuts
is the structure of the fruit, considering that the shell accounts for up to 50% of the total mass
of the fruit, this can ultimately pose a significant problem when it comes to disposal. The shell
of the hazelnut fruit that remains after processing is a by-product that is treated as bio-waste.
Considering that the shell is also very rich in phytochemicals, particularly polyphenolic
compounds, there are numerous opportunities to exploit its full potential. The aim of this work
was therefore to evaluate the nutritional potential of the shell and kernel of two hazelnut
varieties and to determine the possibilities of extracting polyphenols from the hazelnut shell
using high-intensity ultrasound. As part of the study, the content of polyphenolic compounds
and antioxidant capacity in the shell and kernel of fresh hazelnut fruits of two varieties,
'Rimski' and 'Istarski', was analyzed. The shell of each variety was then separated by hand and
ground into a powder using a laboratory mill, which was used to test the treatment with highintensity
ultrasound (UAE). A probe system was used for the ultrasound-assisted extraction,
and the concentration of the solvent, ethyl alcohol 50 and 80% (v/v), the amplitude of the
device (40 and 60%) and the treatment time (10, 15 and 25 min) were varied. The control
sample represented the classical maceration treatment over 24 hours with 80 and % ethanol.
When comparing the results of total phenols, flavonoids, non-flavonoids and antioxidant
capacity between the shell and the kernel of the two hazelnut varieties, the highest values of
all mentioned parameters were obtained for the shell of the fruit. When comparing the
extraction methods, conventional and UAE-assisted, significantly higher values for total
phenols, flavonoids and non-flavonoids were found in the extracts of the shell of both hazelnut
varieties treated with UAE compared to the classically treated samples. In agreement with the
high levels of polyphenolic compounds, a significantly higher antioxidant capacity was also
found for extracts of the shell treated with UAE compared to the classical extraction method.
When testing the extraction parameters, all varied factors had an effect on the content of
total polyphenols and the antioxidant capacity. The concentration of the solvent (ethanolalcohol)
significantly influenced the yield of polyphenolic compounds, so that an ethanol
concentration of 80% (v/v) resulted in higher yields compared to 50% ethanol. In ultrasonic
extraction, the amplitude and treatment time were varied, with a longer treatment time (25
min) and higher amplitude (60%) having a positive effect on the total content of phenols,
flavonoids, non-flavonoids and antioxidant capacity. In conclusion, the shell of the two
hazelnut varieties studied is a very rich source of polyphenolic compounds and can therefore
be considered a nutritionally valuable by-product with many potential functional properties
and uses in exchange for disposal as bio-waste. High-intensity ultrasound proved to be highly
effective in isolating polyphenolic compounds from the shell of hazelnuts, which means that
this process technology can be considered as a potential for further utilization of the byproducts
of hazelnut production
Kvantifikacija organske tvari u urbanim tlima na području grda Zagreba primjenom vidljive i blisko-infracrvene spektroskopije
Soil organic matter (SOM) is a fundamental constituent of soil, and its accurate quantification
is essential for understanding anthropogenic changes and guiding effective urban management.
Visible and near-infrared (Vis-NIR) spectroscopy has been utilized to measure SOM content in
diverse land use system offering a time and cost-effective method. However, limited research
has been conducted to explore the relationships between SOM and spectral data in urban soils.
This study aims to evaluate the capability of Vis-NIR spectroscopy to assess SOM in the urban
environment of Zagreb, addressing the specific challenges posed by urban areas and developing
a spectral model dedicated to accurately predicting SOM changes in these soils. A total of 150
soil samples were collected from various land-use systems within the city of Zagreb and
analysed for SOM content using the Walkley-Black method. The reflectance spectra were
measured using a Vis-NIR spectroradiometer (Spectral Evolution SR2500, USA) instrument in
the range from 350 to 2500 nm in the laboratory. Prediction models for SOM content were
developed using partial least square regressions (PLSR) combined with reflectance spectrum
pre-processing methods, including band clipping, Savitzky-Golay smoothing, and Standard
Normal Variate (SNV) transformation. Key wavelengths for predicting SOM were identified
for visible region 350 to 700 nm and for near-infrared region 700 to 2500 nm. The models
achieved an r-squared (R²) of 0.96, root mean square error (RMSE) of 0.35, ratio of
performance to deviation (RPD) of 5.40 demonstrating Vis-NIR spectroscopy's reliability in
predicting SOM in urban soils, supporting better urban planning and environmental monitoring.Organska tvar tla (SOM) temeljni je sastojak tla, a njezina točna kvantifikacija ključna je za
razumijevanje antropogenih promjena i učinkovitog upravljanja urbanim zemljištem. Vidljiva i
bliska infracrvena (Vis-NIR) spektroskopija korištena je za određivanje sadržaja SOM u
različitim sustavima korištenja urbanog zemljišta, nudeći vremenski i troškovno učinkovitu
metodu. Dosada su provedena ograničena istraživanja kako bi se istražili odnosi između SOM
i spektralnih podataka u urbanim tlima. Ova studija ima za cilj procijeniti sposobnost Vis-NIR
spektroskopije za procjenu SOM u urbanom okruženju Zagreba, rješavajući specifične izazove
koje predstavljaju urbana područja i razvijajući spektralni model za predikciju SOM u tim tlima.
Ukupno je prikupljeno 150 uzoraka tla iz različitih sustava korištenja zemljišta na području
grada Zagreba i analizirano na sadržaj SOM-a Walkley-Black metodom. Spektri refleksije
mjereni su instrumentom Vis-NIR spektroradiometrom (Spectral Evolution SR2500, SAD) u
rasponu od 350 do 2500 nm u laboratoriju. Modeli predviđanja za sadržaj SOM-a razvijeni su
korištenjem djelomičnih regresija najmanjih kvadrata (PLSR) u kombinaciji s metodama
prethodne obrade spektra refleksije, uključujući isječak spektralnih vrpci, Savitzky-Golayevo
izglađivanje i transformaciju standardne normalne varijacije (SNV). Ključne valne duljine za
predviđanje SOM identificirane su za vidljivo područje od 350 do 700 nm i za blisko
infracrveno područje od 700 do 2500 nm. Modeli su postigli R² (R-kvadrat) od 0,96, srednju
kvadratnu pogrešku (RMSE) od 0,35, i omjer performansi i adstupanja (RPD) od 5,40,
pokazujući pouzdanost Vis-NIR spektroskopije u predviđanju SOM-a u urbanim tlima,
podržavajući bolje urbano planiranje i praćenje okoliša
Diet composition of pike (Esox lucius Linnaeus, 1758) introduced in Vrljika river
Cilj rada bio je analizirati prirodnu prehranu štuke (Esox lucius) naturalizirane u gornjem toku
rijeke Vrljike. Prikupljeno je 38 jedinki štuke u veljači 2020. godine. Svakoj jedinki izdvojeno
je probavilo rezanjem kod jednjaka i analnog otvora te su pronađene svojte determinirane
do razine razreda i reda, a neke i do vrste. Kako bi dobili uvid u kvalitativni i kvantitativni
sastav prehrane štuke u Vrljici, izračunat je postotak brojnosti (%N), postotak učestalosti
pojavljivanja (%F), postotak mase (%W) i indeks relativne važnosti (%IRI). Od ukupno 38
analiziranih jedinki, kod njih 17 (44,74%) utvrđeno je puno, a kod 21 (55,26%) prazno
probavilo. Jedinke manje od 50 cm ukupne duljine tijela preferiraju ribu kao svoj plijen, dok
kod jedinki ukupne duljine tijela manje od 50 cm najveću zastupljenost u prehrani imaju
rakušci iz reda Amphipoda i jednakonošci iz reda Isopoda. U prehrani štuka iz Vrljike
determinirane su tri vrste riba, od kojih su dvije endemske basak (Rutilus basak) i imotska
gaovica (Delminichthys adspersus) i štuka (Esox lucius) s čime se potvrdio kanibalizam kod
štuke. Rezultati izračuna navedenih metoda prikazuju da štuka preferira drugačiji plijen
ovisno o njezinoj dužini tijela.The aim of this study was to analyze the natural food diet composition of pike introduced
and naturalized in the upper course of the Vrljika River. In February 2020., 38 individuals of
pike were collected. Digestion was isolated from each individual by cutting the esophagus
and anal opening. The individuals analyzed were determined to the class and level of order.
Out of a total of 38 analyzed pike, 17 (44,74%) of them had a full and 21 (55,26%) had an
empty stomach. In order to gain an insight into the qualitative and quantitative composition
of the diet of pike in Vrljika, the percentage of abundance (%N), the percentage of frequency
of occurrence (%F), the percentage of mass (%W) and the relative importance index (%IRI)
were calculated. The calculation results of the mentioned methods show that pike prefers
different prey depending on the body length. Pike with a total body length of less than 50 cm
prefer fish as their prey, while for pike with total body length of less than 50 cm, crustaceans
from the order Amphipoda and Isopoda are the most important in their diet. Three types of
fish have been found in the diet of pike in Vrljika river, two of them are endemic; basak
(Rutilus basak) and spotted minnow (Delminichthys adspersus), and pike (Esox lucius) which
confirmed cannibalism in pike
Phylogeographical metaanalysis of goat mitogenomes
Analiza cijelog mitogenoma pruža uvide u genetičku raznolikost, evoluciju i filogeografiju različitih pasmina koza i divljih srodnika. Metaanaliza 564 sekvenci mitogenoma koza i 5 ovaca obuhvatila je i devet mitogenoma hrvatskih pasmina koza, koji su bioinformatičkim alatima Galaxy platforme mapirani iz cijelih genoma, uz prosječnu duljinu pokrivenosti od 100% i prosječnu dubina pokrivenosti od 1630.62. BEAST analizom utvrđena je prisutnost A, B, C, D, F i G haplogrupe uzimajući u obzir posteriori vrijednost 1 kao signifikantno razdvajanje haplogrupa, no uz pojavu dvije nepoznate skupine azijskog podrijetla. Procijenjeno je vrijeme divergencije između svih parova haplogrupa, dok je razdvajanje ovaca i koza procijenjeno na prije 833892 godina. U području Bliskog istoka detektirane su sve haplogrupe dok su hrvatske koze pokazale pripadnost samo haplogrupi A. Istraživanje je obuhvatilo i 110 drevnih sekvenci koza koje pokazuju ravnomjerniju zastupljenost haplogrupa u usporedi s modernim kozama iako je haplogrupa A ostala dominantna i najraširenija na cijelom području Euroazije. MJ mreža jasno je razdvojila navedene haplogrupe te potvrdila evolucijske odnose i ukazala na genetsku sličnost između domaće koze i njezinih srodnika. Najveću raznolikost haplotipova pokazala je regija mtDNA D-petlja (Hd=0.9992) nakon koje slijedi segment ND5. Ovom metaanalizom stvorena je baza sekvenci mitogenoma za buduće arheogenetičke analize te za razvoj SNP-ova mitogenoma na SNP čip panelu za komercijalnu upotrebu u analizama i praćenju genetske raznolikosti.Analysing the entire mitogenome provides insights into the genetic diversity, evolution and phylogeography of the different goat breeds and their wild relatives. The meta-analysis of 564 goat and 5 sheep mitogenome sequences also included nine mitogenomes of Croatian goat breeds mapped from whole genomes using the Galaxy platform bioinformatics tools, with an average length of coverage of 100% and an average depth of coverage of 1630.62. The BEAST analysis revealed the presence of haplogroups A, B, C, D, F and G, with the a posteriori value of 1 indicating a significant separation of haplogroups, but also revealing two unknown groups of Asian origin. The time of divergence was estimated between all pairs of haplogroups, while the divergence between sheep and goats was estimated at 833892 years ago. In the Middle East region, all haplogroups were detected, while the Croatian goats belonged only to haplogroup A. The study included 110 ancient sequences of goats, which showed a more even representation of haplogroups compared to modern goats, although haplogroup A remained dominant and most widespread across Eurasia. The MJ network clearly separated the aforementioned haplogroups, confirmed the evolutionary relationships and showed the genetic similarity between the domestic goat and its relatives. The greatest diversity of haplotypes was found in the mtDNA D-loop region (Hd=0.9992), followed by the ND5 segment. This meta-analysis created a database of mitogenome sequences for future archaeogenetic analyses and for the development of mitogenome SNPs on the SNP chip panels for commercial use to analyse and monitor genetic diversity