Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia
Not a member yet
321498 research outputs found
Sort by
Editorial: Special Issue IMSC 2025
No full textThis is special issue of selected papers from conference IMSC 2025
Crkva u Hrvata u komunikacijskim promjenama od svršetka Drugog vatikanskog koncila do danas Sažetak
No full textŠezdeset godina nakon završetka Drugoga vatikanskog koncila Katolička Crkva se i dalje suočava s izazovima i prilagodbama u odnosu prema svijetu. Ovaj koncil (1962.-1965.) bio je povijesna prekretnica, donoseći promjene unutar same Crkve i u njezinu pristupu svijetu, uključujući globalne procese sekularizacije i modernizacije. Promjene su bile vidljive u temama kao što su liturgijska prilagodba, otvorenost dijalogu s različitim društvenim sferama te novo promišljanje o ulozi Crkve u modernom društvu.
Nakon završetka koncila, Katolička Crkva u Hrvatskoj, slično kao i u ostatku svijeta, doživjela je unutarnje strukturne promjene, ali i prilagodbu pastoralnih pristupa. Uvedena su nova sredstva komunikacije koja su postala značajna za širenje evanđeoske poruke i jačanje katoličkog identiteta. U ovom se razdoblju osobito ističe pokretanje vjerskog tiska, kao i povećana prisutnost Crkve u medijima, koja je omogućila lakšu dostupnost informacija i vjerskog obrazovanja širem krugu vjernika.
Sekularizacija, kao proces odvajanja političke i javne sfere od religijskih institucija, bila je važan izazov za Crkvu. Ovaj fenomen često se doživljava kao prijetnja, ali u koncilskim dokumentima i suvremenim tumačenjima sekularizacija je prepoznata i kao prilika da Crkva redefinira svoju ulogu. Koncil je jasno naglasio da Crkva nije protiv svijeta, već je u službi svijeta i ljudskog spasenja, što se odražava u pastoralnoj orijentaciji koja uključuje veću otvorenost i dijalog.
U Hrvatskoj, nakon koncila, uloga Crkve u društvenom životu pokazuje jasnu dinamiku, osobito kroz liturgijske reforme čime se omogućuje aktivnije sudjelovanje vjernika. Ipak, promjene nisu prošle bez unutarnjih podjela, koje su posebno izražene između tradicionalističkih i progresivnih struja unutar klera i laika. Ove tenzije često proizlaze iz različitih pogleda na sekularizaciju, liturgijske reforme i prilagodbu crkvenih učenja suvremenim potrebama vjernika.
Kroz proučavanje pastoralne teologije i prakse nakon Koncila očito je da Crkva u Hrvata zadržava važno mjesto u društvenom i kulturnom životu Hrvatske. Kroz nove oblike komunikacije i pastoralne prilagodbe, Crkva nastoji odgovoriti na suvremene izazove, uključujući i pitanje vlastitog identiteta u sve sekularnijem društvu
Umijeće kratke forme: Fincijeva aforistička filozofija
No full textOtvaranje Ane Karenjine aforizmom: „sve sretne obitelji sliče jedna drugoj; svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način“ prikazuje svu silinu ove književne forme. U povijesti književnoga i filozofskog izraza kratka je forma bila tek neznatno zastupljena u odnosu na dominantna djela u kojima je istaknuti dio podređen monumentalnoj cjelini. Ontološka i semantička podređenost dijela cjelini nekoga proznoga djela slijedi iz ideje hijerarhiziranoga načina pisanja. Njeguje se poredak važnosti dijelova u izvođenja priče, a dio može biti tek primjer koji čitatelja nakratko odvlači od priče kako bi ga još snažnije njoj vratio. Kratka forma, međutim, često temeljena na fragmentu zamišljena je drukčije. Semantika fragmenta može, ali ne mora proizlaziti iz smisla cjeline djela kojega je dio. Otuda fragment, diskontinuiranošću i rupturom teksta, nosi izvanhijerarhijski potencijal, omogućujući neovisnost dijela o cjelini, donoseći time formu u kojoj su svi dijelovi, prema načelu horizontalnosti, jednako važni. Interpretativnost se teksta tako ne mora odnositi samo na cjelinu, već svoj potencijal može graditi samo na pojedinom segmentu koji fundira kao zaseban izvor
MEDIA LITERACY AGAINST IDEOLOGICAL BIAS – UNEXPECTED FINDINGS OF AN EXPERIMENT
No full textMediji bi idealno trebali informirati javnost kroz raznolike izvore. No problem predstavljaju tendencije u informiranju građana; primjerice, građani se redovito ponašaju kao motivirani rezonatori, odnosno kroz informiranje žele potvrditi svoje stavove. Drugim riječima, često su ideološki pristrani prilikom evaluacije medijskog sadržaja. Jedan od načina na koji bi se tome moglo doskočiti jest putem programa medijske pismenosti, koji za cilj imaju ojačati vještine građana za analiziranje medijskih informacija, čime se ujedno osvještavaju vlastite pristranosti. No manje se zna o tome djeluju li zaista ti programi. Stoga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti efekt gledanja videa o medijskoj pismenosti na ideološku pristranost u procjeni medijskog teksta. Za te je potrebe proveden eksperiment u kojem su sudionici bili podijeljeni u skupine s obzirom na to jesu li bili izloženi sadržaju medijske pismenosti ili nisu te jesu li čitali medijski tekst o stranim radnicima u Hrvatskoj koji je bio pozitivnog ili negativnog tona. Na temelju tih varijabli, kao i na temelju početnog stava sudionika prema stranim radnicima u Hrvatskoj, predviđali smo razinu ideološke pristranosti u procjeni pristranosti i objektivnosti medijskog teksta. U istraživanju je sudjelovalo 216 sudionika, a rezultati su neočekivano pokazali kako izlaganje videu o medijskoj pismenosti ili nema efekt na ideološku pristranost ili je pak povećava.Ideally, the media should inform the public through diverse sources. However, issues arise from the tendencies observed in how citizens are informed. For example, people regularly act as motivated reasoners, seeking information that confirms their own beliefs – that is, they are often ideologically biased. One approach to address this issue is through media literacy programs, which aim to strengthen citizens’ skills in analyzing media content, thereby increasing awareness of their own biases. However, little is known about whether these programs truly have an impact. Therefore, the goal of this study was to examine the effect of watching a media literacy video on ideological bias in the evaluation of a media text. To this end, an experiment was conducted in which participants were divided into groups based on whether they were exposed to media literacy content or not, and whether they read a media text about foreign workers in Croatia that was either positive or negative in tone. Based on these variables, as well as participants’ initial attitudes toward foreign workers in Croatia, we predicted the level of ideological bias in their assessment of the bias and objectivity of the media text. The study involved 216 participants, and the results unexpectedly showed that exposure to the media literacy video either had no effect on ideological bias or actually increased it.
Eric B. Shiraev, Jennifer Keohane, Martijn Icks, Sergei A. Samoilenko CHARACTER ASSASSINATION AND REPUTATION MANAGEMENT: Theory and Applications
No full textTrag tiskare Karletzky otisnut u hrvatskoj jezičnoj povijesti
No full textPrikaz knjige Sanje Holjevac "Hrvatski jezik u izdanjima riječke tiskare Karletzky" (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2024.
Correspondence between Professor Ljudevit Slamnik and Franjo Rački
No full textLjudevit Slamnik (1827. – 1908.), vjeroučitelj i ravnatelj nekadašnje Cesarsko-kraljevske više gimnazije u Rijeci prijateljevao je s Franjom Račkim (1828. – 1894.), kanonikom, političarom, saborskim zastupnikom, zagovarateljem južnoslavenske politike i prvim predsjednikom tada Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti. O njihovu odnosu i tadašnjim prilikama svjedoči nam sadržaj četrnaest pisama koje je Slamnik uputio Račkome od konca 1863. do sredine 1877. godine. Pisma su pohranjena u Arhivu HAZU-a, u fondu “Ostavština Franje Račkog”. Među inim temama, raspravljali su o obiteljskim, prosvjetnim, političkim i nakladničkim prilikama, te nam rasvjetlili niz dosad nepoznatih momenata.Ljudevit Slamnik (1827–1908), a religion teacher and director of the former Imperial Royal Upper Gymnasium in Rijeka, maintained a friendship with Franjo Rački (1828-1894), a canon, politician, member of parliament, advocate of South Slavic political ideas, and the first president of the then Yugoslav (now Croatian) Academy of Sciences and Arts. Their relationship and the political and social circumstances of the time, is illuminated through fourteen letters that Slamnik wrote to Rački between of the then Yugoslav 1863 and mid-1877. These letters, which are kept in the Croatian Academy of Sciences and Arts Archive as part of the Franjo Rački Legacy collection, have provided insight into numerous previously unknown aspects of their interactions. The content of the article explores how political conditions influenced the functioning of the gymnasium, particularly with regard to the introduction of the Croatian language into everyday use, as well as the broader political situation in Rijeka. Slamnik also shared detailsRački played an important role as, including financial hardships resulting from family misfortunes, and the challenges posed by Rački’s nephew Vinko, who proved troublesome for both correspondents. Additionally, the letters shed light on specific educational matters, in which Rački played an important role as a school advisor and inspector of the Royal Dalmatian-Croatian Slavonian Governor’s Council, played a significant role. Moreover, the correspondence touches upon political developments in which Rački was actively involved as a participant in high-level politics. Other topics of conversation include publishing activities and an ethnographic exhibition. It is clear from these letters that Slamnik was involved in these matters, a fact that was previously unknown, as was the extent and nature of his involvement
PROCJENA RADNIH KARAKTERISTIKA STROJEVA ZA SUKCESIVNI ISKOP POMOĆU METODE POTPORNIH VEKTORA, ALGORITMA KRIJESNICE I ALGORITMA ŠIŠMIŠA
No full textRoadheaders play a crucial role in the excavation processes of tunnels and mines, offering efficient and precise cutting capabilities. The performance prediction of a roadheader is essential for optimizing operations and ensuring project success. By understanding the various factors that influence performance, implementing predictive models, and continuously improving machine design and operational strategies, the potential of roadheaders can be maximized. This article delves into the intricacies of performance prediction for roadheaders, exploring methods, case studies, challenges, and future directions in this critical aspect of tunneling and mining operations. The primary objective of this study is to develop models that can predict the Instantaneous Cutting Rate (ICR), which is defined as the production rate during the actual cutting period (measured in tons or cubic meters per cutting hour), based on the properties of the rock formations being excavated as well as machine parameters. In this research, the Instantaneous Cutting Rate of roadheaders at the Tabas coal mine was analyzed by examining the characteristics of both the rock and the machinery involved. Additionally, this study employed Firefly Algorithm (FA), Bat Algorithm (BA) and Support Vector Machine (SVM), which were assessed using coefficient of determination (R²), root mean square error (RMSE), mean squared error (MSE) and mean absolute error (MAE).The obtained results for Firefly Algorithm (FA) are found to be as R2 = 0.9104, RMSE = 0.0658, MSE= 0.0043 and MAE= 0.0039, for Bat Algorithm (BA) are found to be as R2 = 0.9421, RMSE = 0.0528, MSE= 0.0027 and MAE= 0.0024, and for Support Vector Machine (SVM) are found to be as R2 = 0.8795, RMSE = 0.0762, MSE= 0.0058 and MAE= 0.0052, respectively. It can be concluded that while predictive models produce satisfactory results, the Bat Algorithm (BA) demonstrates a higher level of precision and realism in its outcomes.Strojevi za sukcesivni iskop imaju ključnu ulogu u iskopima tunela i rudnika jer pružaju učinkovite i precizne mogućnosti iskopa. Procjena njihovih radnih karakteristika bitna je za optimiziranje operacija i osiguranje uspjeha u projektima. Uzimanjem u obzir različitih čimbenika koji utječu na izvedbu, implementacijom prediktivnih modela i stalnim poboljšanjem dizajna strojeva i operativnih strategija mogu se maksimalno povećati mogućnosti strojeva za sukcesivni iskop. Ovaj članak dublje istražuje radne karakteristike strojeva za sukcesivni iskop, istražuje metode, studije slučaja, izazove i buduće smjerove u ovome kritičnom aspektu iskopa tunela i rudarskih zahvata. Primarni je cilj ove studije razviti modele koji mogu predvidjeti trenutačnu brzinu rezanja (ICR), koja se definira kao stopa proizvodnje tijekom stvarnoga perioda rezanja (mjereno u tonama ili kubnim metrima po satu rezanja), na temelju svojstava stijenske mase koja se iskopava i tehničkih karakteristika stroja. U ovome istraživanju analizirana je trenutačna brzina rezanja strojeva za sukcesivni iskop u rudniku ugljena Tabas ispitivanjem karakteristika stijene i uključenih strojeva. Osim toga, ova studija primijenila je algoritam krijesnice (firefly algorithm, FA), algoritam šišmiša (bat algorithm, BA) i metodu potpornih vektora (support vector machine, SVM), koji su procijenjeni pomoću koeficijenta determinacije (R²), korijena srednje kvadratne pogreške (RMSE), srednje kvadratne pogreške (MSE) i srednje apsolutne pogreške (MAE). Dobiveni rezultati za algoritam krijesnice (FA) iznose R2 = 0,9104, RMSE = 0,0658, MSE = 0,0043 i MAE = 0,0039, za algoritam šišmiša (BA) iznose R2 = 0,9421, RMSE = 0,0528, MSE = 0,0027 i MAE = 0,0024, a za metodu potpornih vektora (SVM) iznose R2 = 0,8795, RMSE = 0,0762, MSE = 0,0058 odnosno MAE = 0,0052. Može se zaključiti da, iako prediktivni modeli daju zadovoljavajuće rezultate, algoritam šišmiša (BA) pokazuje višu razinu preciznosti i realističnosti
Rhetorical Strategies, Controversy, and Identity Construction: Andrew Tate in the Digital Environment
No full textOvaj rad analizira načine na koje Andrew Tate, kao kontroverzna figura suvremenog digitalnog doba, koristi retoričke strategije za izgradnju i održavanje svog javnog imidža na društvenim mrežama. Fokus je na spoju komunikacijskih taktika, algoritamske logike vidljivosti i emocionalne polarizacije koje pridonose njegovoj popularnosti i utjecaju. Kroz kombinaciju reprezentacijskog pristupa studijama slavnih osoba i retoričke analize, istražuje se kako Tate gradi hipermaskulinizirane narative i emocionalno angažira afektivne publike. Posebna pažnja posvećena je načinima na koje Tateove retoričke smicalice, upotreba slogana i vizualno brendiranje sudjeluju u njegovoj viralnosti i postizanju mikro slave unutar mrežne ekonomije pažnje. U analizu su uključena dva medijska nastupa Andrewa Tatea nakon što mu je zabranjen pristup velikim društvenim mrežama 2022. godine. Rad pridonosi razumijevanju načina na koje se retorika, društvene mreže i ekonomija pažnje isprepliću u stvaranju nove dinamike javne vidljivosti i popularnosti.This paper analyses the ways in which Andrew Tate, as a controversial figure of the contemporary digital age, employs rhetorical strategies to construct and maintain his public image on social media. The focus is on the intersection of communicative tactics, the algorithmic logic of visibility, and emotional polarization that contribute to his popularity and influence. Through a combination of representational approaches from celebrity studies and rhetorical analysis, the paper explores how Tate constructs hyper masculinized narratives and emotionally engages affective audiences. Special attention is given to how Tate’s rhetorical tricks, use of slogans, and visual branding contribute to his virality and the attainment of micro-celebrity status within the online attention economy. The analysis includes two media appearances by Andrew Tate following his ban from major social media platforms in 2022. The paper contributes to the understanding of how rhetoric, social media, and the attention economy intertwine in shaping a new dynamic of public visibility and popularity