Repository of the Faculty of Education
Not a member yet
2112 research outputs found
Sort by
Bosiljak Ivana Filipovića: poslovice i zagonetke
Zagonetke i poslovice prenose se s generacije na generaciju kao značajni elementi zabilježeni
u svim kulturama svijeta. Dok zagonetke definiramo kao kratka pitanja postavljena
kao problem koji valja riješiti kreativnim razmišljanjem, poslovice predstavljaju
sažete poučne izreke prihvaćene u tradiciji donoseći mudrost prethodnih naraštaja. Sa
stanovišta etnologije, zagonetkama i poslovicama se prenosi znanje, promiče se društvena
kohezija i potiče se kognitivni razvoj. Raznolike mogućnosti primjene nalazimo i u
mentalnom i govorno-jezičnom razvoju djece. Bosiljak je prvi hrvatski omladinski časopis
(1864. – 1886.) u koji je urednik Ivan Filipović uveo zagonetke i poslovice, prepoznavši
njihovu pedagošku vrijednost. Publicirao je poslovice svoga suvremenika i suosnivača
Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, Mijata Stojanovića, jednog od prvih sakupljača
nematerijalne kulturne baštine u Slavoniji. Ovi jednostavni književni oblici dio su
nemjerljivog bogatstva hrvatskoga jezika, za koji se Filipović zdušno zalagao usprkos
nepovoljnim političkim prilikama. Zagonetke su rezultat rada njegova strica, svećenika
Adama Filipovića Heldentalskog, koji ih je prikupljao. Zagonetke i poslovice tiskane su
u nekoliko brojeva prvoga godišta Bosiljka zajedno s odgonetkama, kako bi istodobno
educirao i zabavljao mladež
Izazovi u vođenju i upravljanju školom od prošlosti prema sadašnjosti
U uvjetima kontinuiranih promjena koje su prisutne u socijalnim, kulturnim, političkim, globalnim, nacionalnim, tehnološkim, znanstvenim i osobnim odrednicama, škola i školstvo zauzimaju posebno mjesto. Promjene u školi i školstvu ogledaju se kroz prizmu svih navedenih događanja. Fenomen vođenja i upravljanja u hrvatskom javnom školstvu moguće je pratiti od donošenja Općeg školskoga reda 1774. godine pa do današnjih dana. U ranijim su istraživanjima utvrđeni eksterni i interni oblici upravljanja vidljivi kroz upravne organe, upravne školske organe i upravne organe u školama. Najveći interes školske prakse i javnosti izazvali su općinski školski odbori i mjesni školski nadzornici.
Kako bismo lakše razumjeli sadašnjost, posebno je važno da se u suvremenim istraživanjima ove problematike osvrnemo na povijesna iskustva iz ovoga područja. Brojne se promjene danas u društvu različito interpretiraju u kontekstu škole, a obrazovanju se ponekad daju nadnaravna svojstva smatrajući ga panacejom za sve. No znamo da tomu nije tako. Stoga je cilj ovoga poglavlja dati uvid u bogati povijesni kontekst s naglaskom za kreiranje smjernica k unaprjeđivanju školske prakse koja svoj temelj ima upravo u uspješnom vođenju i upravljanju onih koji su na čelu odgojno-obrazovnih ustanova − ravnatelja. Vodeći se svjetskim primjerima proučavanja i istraživanja povijesnih fenomena, pomažemo si u planiraju novih izazova. Poučeni poviješću, stvaramo preduvjete za unapređenje i rast svega onoga što se kroz povijest pokazalo manjkavi
Types of motivation in Croatian language textbooks for lower grades of primary school
Rad istražuje ulogu motivacijskih elemenata u udžbenicima hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole, s naglaskom na analizu razlika između prvog i drugog dijela udžbenika. Motivacija je ključni faktor u obrazovnom procesu jer utječe na angažiranost učenika, njihov interes za nastavu te uspješnost u učenju. Motivirani učenici su aktivniji, bolje razumiju gradivo i postižu bolje rezultate. Udžbenici, kao glavni nastavni materijali, igraju značajnu ulogu u oblikovanju obrazovnog iskustva jer nisu samo alat za prijenos znanja, već i sredstva koja potiču učenike na aktivno sudjelovanje u procesu učenja. U teorijskom dijelu rada, istraženi su osnovni pojmovi vezani uz motivaciju, poput intrinzične i ekstrinzične motivacije, te različiti metodički pristupi u oblikovanju udžbenika koji uključuju motivacijske strategije. Poseban naglasak stavljen je na vrste motivacijskih elemenata poput vizualnih, narativnih, interaktivnih, emocionalnih i didaktičkih, koji mogu značajno povećati angažman učenika i potaknuti njihov interes za jezične aktivnosti. Empirijski dio rada sadrži analizu motivacijskih elemenata u šest udžbenika hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole. Rezultati analize pokazuju različite trendove u raspodjeli motivacijskih elemenata između prvog i drugog dijela udžbenika, što ukazuje na postepeno uvođenje različitih vrsta zadataka i aktivnosti koje odgovaraju fazama razvoja učenika. U prvom dijelu udžbenika češće su prisutni elementi kreativnog i osobnog izražavanja, dok drugi dio sadrži više istraživačkih zadataka, igara i natjecanja, što može sugerirati na strategiju postupnog uvođenja različitih tipova zadataka kako bi se održala motivacija učenika tijekom godine. Ova analiza pruža dublji uvid u učinkovitost motivacijskih strategija u udžbenicima hrvatskoga jezika te može poslužiti kao smjernica za unaprjeđenje udžbeničkog materijala. Također, rezultati mogu biti temelj za daljnja istraživanja u području metodičkog oblikovanja nastave, s ciljem postizanja optimalnih obrazovnih rezultata i jačanja angažmana učenika.This study examines the role of motivational elements in Croatian language textbooks for lower grades of primary school, with a focus on analyzing the differences between the first and second parts of the textbooks. Motivation is a crucial factor in the educational process as it influences students' engagement, interest in the subject, and overall learning success. Motivated students are more active, better comprehend the material, and achieve higher results. Textbooks, as primary educational resources, play a significant role in shaping the learning experience, not only serving as tools for knowledge transfer but also as means to encourage students' active participation in the learning process. The theoretical part of the paper examines key concepts related to motivation, such as intrinsic and extrinsic motivation, as well as various methodological approaches to designing textbooks that incorporate motivational strategies. Special emphasis is placed on types of motivational elements such as visual, narrative, interactive, emotional, and didactic components, which can significantly increase student engagement and stimulate their interest in language activities. The empirical section of the paper includes an analysis of motivational elements in six Croatian language textbooks for lower grades of primary school. The results of the analysis reveal different trends in the distribution of motivational elements between the first and second parts of the textbooks, indicating a gradual introduction of various task types and activities that align with students' developmental stages. The first part of the textbooks more frequently features elements of creative and personal expression, while the second part includes more research tasks, games, and competitions. This suggests a strategy of gradually introducing different types of tasks to maintain students' motivation throughout the year. This analysis provides a deeper insight into the effectiveness of motivational strategies in Croatian language textbooks and can serve as a guideline for improving textbook materials. Furthermore, the results may form the basis for further research in the field of methodological design of teaching materials, aimed at achieving optimal educational outcomes and enhancing student engagement
Basne u prijevodu Ivana Filipovića
Razdoblje 19. stoljeća u hrvatskoj su dječjoj književnosti obilježili prijevodi djela namijenjenih
djeci te funkcionalnost dječje književnosti. Obje se značajke mogu uočiti i u
stvaralaštvu Ivana Filipovića, koji je prevodio s više europskih jezika (ruskog, engleskog,
njemačkog, francuskog, češkog), a književno stvaralaštvo za djecu težište je imalo na
ispunjavanju pedagoških i didaktičnih ciljeva. Književna je djela namijenjena djeci
objavljivao u dječjim časopisima te samostalnim zbirkama te ona obuhvaćaju autorska
djela te prijevode, koji su često slobodni te neobilježeni, u skladu s praksom u 19. stoljeću.
Ezopove basne su se u prijevodima na hrvatski jezik pojavile u nekoliko desetaka
cjelovitih i necjelovitih te regionalnih prijevoda te se oni razlikuju s obzirom na izvornike
te autorske prerade, koje su u skladu s kulturnim, društvenim ili religijskim očekivanjima
implicitnih čitatelja.
Filipovićevi prijevodi Ezopovih basni objavljivani su u časopisu Bosiljak te u zasebnim
zbirkama 1867. i 1890. U radu su istražene karakteristike Filipovićevih prijevoda objavljenih
u zasebnoj zbirci 1867. Karakteristike su njegovih prijevoda proširivanje basni,
uvođenje dijaloške forme te izricanje poruke u stihovima te povezivanje fabule i epimitija.
Promjene se uočavaju i na razini motiva i likova, nastojanjem odabira implicitnim
čitateljima poznatijih likova i motiva, a na kulturološkoj i religijskoj razini izostavljanjem
basni s mitološkim likovima te prevođenjem i mijenjanjem imena božanstava
Ivan Filipović – povijest književnosti kao odgojni putokaz
Poznavanje povijesti književnosti, djela ukupne „narodne historije“ u kojoj se ogleda
„duševni razvitak jednoga naroda“, kako ju je opisao Ivan Filipović (1823. – 1895.), a
koji je jednim dijelom djelovao i u vremenu hrvatskoga narodnog preporoda, društvena
je vrijednost po sebi i dužnost koju bi trebao usvojiti svaki „savjesni rodoljub“. U radu se
razmatra i analizira odgojno pitanje važnosti poučavanja povijesti narodne književnosti,
prve potrebe obrazovanja u narodnom duhu, prema Ivanu Filipoviću. Poznajući kontekst
vremena u kojemu je živio i intelektualno stvarao, ovim će se radom pokušati dati odgovor
na pitanje zašto je Filipović književnost, u najširemu smislu, smatrao medijem kojim
se posreduju poželjne odgojne vrijednosti te zašto je rodoljublje smatrao najpoželjnijom
odgojnom vrijednosti. Pedagoški usmjerenim čitanjem autorove izvorne „Kratke poviesti
književnosti hrvatske i srbske za gradjanske i višje djevojačke škole“ (Zagreb, 1875.)
detektirat će se i analizirati dijelovi teksta koji sadržavaju odgojne vrijednosti koje su
temelj za razumijevanje Filipovićeva književna djela kao odgojnoga, vrijednosnoga
putokaza
Obrazovanje slobode
Curiculum vitae Ivana Filipovića impresivan je, a fokus istraživanja u ovom je radu na
njegovu školovanju i ranim radovima jer je u njima moguće iščitati različite iskustvene
komplekse, koji su utjecali na njegov lik i djela.
Idući tragom biografskih činjenica, usredotočit ćemo istraživanje na gimnazijsko školovanje
Ivana Filipovića u Vinkovcima, potom na njegov vježbenički i učiteljski radni staž
od 1841. do 1844. Jedan je od zadataka rekonstruirati prilike u školstvu Vinkovaca te u
širem vojnograničarskom kontekstu budući da su motivirale njegovo buduće javno djelovanje
te umnogome utjecale na oblikovanje stavova, ilirsko i slavensko opredjeljenje s
posebnim osvrtom na utjecajan rad Adama Filipovića Heldenthalskoga i Mate Topalovića
unutar slavonskoga ilirskog kruga uz korištenje kontekstualne analize i praćenja topološke
realizacije ilirskih ideologema, koji su obilježili oblikovanje nacionalnoga i kulturnoga
identiteta u 19. stoljeću.
Premda su mu literarnohistoriografske promisli i prosudbe odredile pripadnost drugom
naraštaju hrvatskih preporodnih pisaca, u istraživanju je primarno osvijetljen mladi Ivan
Filipović, njegova životna, obrazovna, društvena, jezična i književna iskustva koja se
transparentno odražavaju u predopusu i ranim radovima, objavljenim u Danici i Zori
dalmatinskoj, poslije i u Nevenu, u kojima ćemo detektirati romantičarsku poetiku i ilirske
ideologeme, iščitane ne samo u književni tekstovima nego i u uredničkom i u pedagoškom
radu te korespondenciji.
Ivan Filipović kao aktivan sudionik modernizacijskih procesa 19. stoljeća, agilan u
izgradnji moderne književnosti i jezika te napose modernoga školstva i obrazovanja,
utjecao je na oblikovanje kulturnoga i obrazovnoga identiteta hrvatskoga naroda, a cilj je istraživanja odrediti funkcije i domete kulturnih i ideoloških praksi u Slavoniji 19. stoljeća,
koje su utjecale na njega i odredile njegovo javno djelovanje
Creative andragogic methods in teaching young people who have completed formal education
The changes that are taking place at the European and global levels and in national educational policies affect adult education systems, the professional status of andragogues, but also the determination of the competencies they need. We can say that today's conditions of adult education are far different from those that prevailed in the last decade. In the last ten years, lifelong education has become imperative for success and one of the conditions for survival on the global scene. Today, when the target group is no longer just students in the immediate vicinity of higher education institutions, but citizens from all over the world, we need to think about teaching in foreign languages, teaching in an online environment, as well as about current and potential methods and procedures that will creatively contribute to the competences of individuals and their competitiveness on the labor market. With all the changing components in education and teaching at all levels, the only constant is learning and acquisition of knowledge throughout life. The concept of lifelong education pushes the boundaries of education that does not end with formal education and enables career changes, as well as changes in profession and qualifications, even after formal education in adulthood, and the acquisition of additional competencies. This paper presents creative andragogical methods that have emerged from the world of entrepreneurship, and have gradually entered the field of education and teaching, particularly among the younger population who have just graduated from the formal education system but wish to retrain or further educate and improve their skills in their profession to enhance their competitiveness in the open labour market
Biophilic Design in the School Environment
Koncept biofilnog dizajna sve više dobiva na važnosti kao inovativan pristup uređenju školskog okruženja, s naglaskom na njegovo djelovanje za dobrobit i razvoj učenika. U radu se predstavljaju teorijska polazišta i ključna načela biofilnog dizajna te se analizira njihov psihološki i fiziološki utjecaj na korisnike prostora. Posebna pozornost posvećena je primjeni ovog pristupa u školama, gdje se u Hrvatskoj najčešće ističu školski vrtovi kao ključni elementi prirodnog okruženja te početak uvođenja ovog koncepta u škole. Vrtovi i zeleni prostori unutar i oko škola prepoznaju se kao važni faktori za poticanje učenja, kreativnosti i opće dobrobiti učenika. Kroz pregled relevantne literature naglašava se pozitivan utjecaj biofilnog dizajna na koncentraciju, emocionalno stanje i zdravlje učenika, ali i školskog osoblja. Ističe se važnost integracije prirodnih elemenata poput svježeg zraka, prirodnog svjetla i biljaka kako bi se stvorilo poticajno i zdravo školsko okruženje koje podržava učenje i razvoj. Zaključno, biofilni dizajn predstavlja perspektivan i održiv pristup uređenju obrazovnih prostora te ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima i primjenama u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na školske vrtove kao najjednostavniji i najzastupljeniji oblik povezivanja učenika s prirodom.The concept of biophilic design is increasingly gaining importance as an innovative approach to shaping the school environment, with an emphasis on its impact on the well-being and development of students. This work presents the theoretical foundations and key principles of biophilic design and analyzes their psychological and physiological effects on the users of the space. Special attention is given to the application of this approach in schools, where in Croatia school gardens are most often highlighted as key elements of the natural environment and the beginning of introducing this concept into schools. Gardens and green spaces inside and around schools are recognized as important factors for stimulating learning, creativity, and the overall well-being of students. Through a review of relevant literature, the positive impact of biophilic design on concentration, emotional state, and health of students, as well as school staff, is emphasized. The importance of integrating natural elements such as fresh air, natural light, and plants is highlighted in order to create an inspiring and healthy school environment that supports learning and development. In conclusion, biophilic design represents a promising and sustainable approach to the arrangement of educational spaces and points to the need for further research and applications in the Republic of Croatia, with special emphasis on school gardens as the simplest and most widespread form of connecting students with nature
Vojna krajina i pojava javnog školstva kao polazište djelovanja Ivana Filipovića
Autor u tekstu analizira instituciju Vojne krajine kao mjesto rođenja Ivana Filipovića te
kao formativno mjesto u kojemu su se izrodile ideje vodilje temeljem kojih je Ivan
Filipović djelovao u svom javnom radu. Uz elemente institucionalnoga ustroja, autor
analizira pojave specifične za Vojnu krajinu, stavljajući naglasak na Slavonsku vojnu
krajinu, kao što su sanitarni kordon i početak razvoja školstva, napose na hrvatskome
jeziku
Likovna kultura u doba Ivana Filipovića i danas
Radom se obrađuje komunikaciju dječjega likovnog stvaralaštva u osnovnoškolskom
obrazovanju. Značaj likovnoga obrazovanja u djetinjstvu evidentan je još kroz povijest
svjetskog, ali i hrvatskog primarnog obrazovanja, u jednakoj relevantnosti s pisanjem,
računanjem, tjelesnom i glazbenom kulturom. Dječje likovno stvaralaštvo još uvijek
nema ono društveno priznanje kakvo zaslužuje, a ovaj rad govori o tome kako se dječji
likovni i literarni rad može integrirati u program simpozija o Ivanu Filipoviću i postati
jednakovrijedan dio ovoga projekta. U radu je opisan i vizualni identitet simpozija, sa
svim značenjima i funkcijama koje nosi