University of Zagreb
Repository of the Catholic Faculty of Theology University of ZagrebNot a member yet
150 research outputs found
Sort by
Paul's Sailing to Rome (Acts 27,1 - 28,31)
No full textRad analizira posljednja poglavlja Djela apostolskih (27,1 – 28,31), usmjeravajući se na Pavlovo putovanje do Rima i njegov završni ministerij. Povijesno-teološkom egzegezom, istražuje autorstvo teksta, literarne stilove i simboliku putovanja, uključujući motiv brodoloma, gladovanja te Pavlovu ulogu Božjeg glasnika. Autor također povezuje Pavlove postupke s Kristovim naukom, naglašavajući širenje kršćanske poruke među poganima i zaključuje s otvorenim krajem koji poziva na daljnje promišljanje o ulozi Pavla i njegovom utjecaju na crkvenu povijest.The paper analyzes the last chapters of the Acts of the Apostles (27,1 – 28,31), focusing on Paul's journey to Rome and his final ministry. Through historical-theological exegesis, he investigates the authorship of the text, literary styles and symbolism of the journey, including the motif of shipwreck, starvation and Paul's role as God's messenger. The author also connects Paul's actions with the teaching of Christ, emphasizing the spread of the Christian message among the Gentiles and concludes with an open ending that calls for further reflection on the role of Paul and his influence on church history
Europe on the Eve of the First Crusade: Social, Economic and Religious Context
No full textRad Europa na pragu Prvog križarskog rata: društveni, ekonomski i vjerski kontekst analizira ključne čimbenike koji su omogućili uspjeh papinskog poziva na Prvi križarski rat krajem 11. stoljeća. U središtu istraživanja nalaze se transformacije feudalnog društva, demografski rast, razvoj monetarne ekonomije i urbanizacije, kao i crkvene reforme i vjerska previranja koja su oblikovala europsku civilizaciju. Poseban naglasak stavljen je na ulogu Clermontskog sabora i retoriku pape Urbana II., čiji je poziv mobilizirao sve slojeve društva. Analizom kronika i suvremenih izvora, rad pokazuje kako su religijski žar, političke ambicije i ekonomski interesi stvorili jedinstvenu sintezu koja je omogućila pokretanje jednog od najvažnijih vojno-religijskih pohoda srednjeg vijeka. Križarski ratovi nisu bili samo vojni sukobi, već i katalizator dubokih društvenih i kulturnih promjena, čije posljedice oblikuju europsku povijest do danas.This thesis analyses the key factors that enabled the success of the papal call for the First Crusade at the end of the 11th century. The research focuses on the transformations of feudal society, demographic growth, the development of a monetary economy and urbanization, as well as church reforms and religious upheavals that shaped European civilization. Special attention is given to the role of the Council of Clermont and the rhetoric of Pope Urban II, whose call mobilized all strata of society. Through the analysis of chronicles and contemporary sources, the thesis demonstrates how religious fervour, political ambitions, and economic interests created a unique synthesis that enabled the launch of one of the most significant military-religious undertakings of the Middle Ages. The Crusades were not merely military conflicts but also a catalyst for profound social and cultural changes, the consequences of which continue to shape European history
The Old Catholic Church of Croatia from 1923 to 1929
No full textHrvatska starokatolička crkva jedna je od brojnih crkava koje su nastale nakon Prvog vatikanskog sabora kao reakcija na proglašenje dogme o papinoj nepogrešivosti u pitanjima vjere i morala. Ovaj rad u svom prvom dijelu prikazuje povijesni kontekst vremena kako na općem planu, tako i na nacionalnoj razini. Reformni pokret nižeg katoličkog svećenstva koji je zahvatio Hrvatsku nakon Prvog svjetskog rata započeo je sa širenjem svojih ideja. Vrhunac reformnog pokreta bio je u stvaranju samostalne Hrvatske starokatoličke crkve 1924. godine na čelu s prvim biskupom Markom Kalogjerom. Djelovanje te crkve bilo je obilježeno pomacima, sukobima i raskolima. U radu je također iznesen nauk i svakodnevni život starokatoličkih zajednica u Hrvatskoj.The Old Catholic Church of Croatia is one of the many churches established in response to the dogma of papal infallibility regarding any doctrine of faith or morals defined at the First Vatican Council. The first section of this thesis explores the historical context of the time, both in general and in relation to national history. A reform movement among the Croatian lower clergy, which gained influence in Croatia after World War I, spread its ideology. This reform movement reached its pinnacle with the establishment of the independent Old Catholic Church of Croatia in the year 1924 with Marko Kalogjera as its first bishop. The activity of this church was marked by changes, conflicts and schisms. This thesis also examines the doctrine and everyday life of Old Catholic Church communities in Croatia
Life, activities, and murders of seven Franciscan friars in Mostar on February 14, 1945
No full textKomunizam je politička i ekonomska teorija s korijenima u radovima Marxa i Engelsa. Ideja o društvu s kolektivnim vlasništvom i raspodjelom prema potrebama bila je osnova brojnih revolucija i pokreta u 20. stoljeću. Odnos komunizma i Crkve bio je često napet - komunizam je kritizirao religiju, dok je Crkva smatrala komunizam prijetnjom. Komunistički režimi su često progonili Crkvu i vjernike. Ipak, bilo je i trenutaka dijaloga i suradnje. Pad komunizma otvorio je nove mogućnosti za pomirenje, no naslijeđe komunizma i dalje utječe na religijsku situaciju u mnogim zemljama.
Cilj rada je prikazati život, djelovanje i ubojstva sedmorice hercegovačkih franjevaca u Mostaru 14. veljače 1945.Communism is a political and economic theory rooted in the works of Marx and Engels. The idea of a society with collective ownership and distribution according to needs was the basis of numerous revolutions and movements in the 20th century. The relationship between communism and the Church was often tense - communism criticized religion, while the Church considered communism a threat. Communist regimes often persecuted the Church and its followers. However, there were also moments of dialogue and cooperation. The fall of communism opened new possibilities for reconciliation, but the legacy of communism still influences the religious situation in many countries. The aim of the paper is to present the life, activities, and murders of seven Franciscan friars in Mostar on February 14, 1945
The Historiographical Legacy of Franjo Emanuel Hoško
No full textDiplomski rad "Historiografska ostavština Franje Emanuela Hoška" istražuje značajni doprinos franjevca-svećenika i povjesničara Franje Emanuela Hoška hrvatskoj historiografiji, posebice u kontekstu franjevačke povijesti od 16. do 18. stoljeća. Hoško je bio ključna figura u proučavanju franjevačkog reda u Hrvatskoj, s fokusom na kontinentalni dio, istražujući povijest školstva, pastoralnog i katehetskog djelovanja, te ulogu pojedinih franjevaca u razvoju crkvene i nacionalne povijesti. Rad se sastoji od tri glavna poglavlja: prvo detaljno opisuje Hoškov život, od rođenja u Pakračkom Antunovcu, preko obrazovanja i ulaska u Franjevački red, do značajnih akademskih i svećeničkih postignuća; drugo prikazuje kronološki uredeni popis Hoškovih historiografskih djela, uključujući monografije i članke, koji obuhvaćaju teme franjevačkog školstva, pastoralnog rada i ključnih pojedinaca u franjevačkoj povijesti; treće analizira teme kao što su franjevačko školstvo posttridentskog razdoblja, biografije zaslužnih franjevaca, te pastoralnu i katehetsku djelatnost franjevaca od 17. do 18. stoljeća. Hoško se ističe kao stručnjak za franjevačku obnovu i jozefinizam u Hrvatskoj, pružajući dubok uvid u franjevački doprinos hrvatskom društvu i kulturi. Rad zaključuje da je Hoškova historiografska ostavština ne samo opsežna, već i ključna za razumijevanje hrvatske crkvene i nacionalne povijesti, čineći ga nezaobilaznim izvorom za daljnja istraživanja.The thesis "The Historiographical Legacy of Franjo Emanuel Hoško" explores the significant contributions of the Franciscan priest and historian Franjo Emanuel Hoško to Croatian historiography, particularly in the context of Franciscan history from the 16th to the 18th century. Hoško was a key figure in the study of the Franciscan Order in Croatia, focusing on the continental part, investigating the history of education, pastoral and catechetical activities, and the role of individual Franciscans in the development of church and national history. The thesis consists of three main chapters: the first one details Hoško's life from his birth in Pakrački Antunovac, through his education and entry into the Franciscan Order, to his significant academic and priestly achievements; the second presents a chronologically ordered list of Hoško's historiographical works, including monographs and articles, covering topics such as Franciscan education, pastoral work, and key individuals in Franciscan history; the third analyzes themes such as Franciscan education in the post-Tridentine period, biographies of notable Franciscans, and pastoral and catechetical activities of Franciscans from the 17th to the 18th century. Hoško stands out as an expert on Franciscan renewal and Josephinism in Croatia, providing deep insights into the Franciscan contribution to Croatian society and culture. The thesis concludes that Hoško's historiographical legacy is not only extensive but also crucial for understanding Croatian church and national history, making him an indispensable source for further research
Joseph Ratzinger's Theological Understanding of Revelation - Jesus Christ as the Center of Revelation
No full textDiplomski rad u četiri poglavlja obrađuje teološki pojam objave kod Josepha Ratzingera. Prvo poglavlje prikazuje objavu u njezinom općem značenju i povijesnom razvoju, naglašavajući čovjekovu sposobnost primanja objave te važnost konstitucije Dei Verbum u razumijevanju objave kao Božjeg samodarivanja. Drugo poglavlje prikazuje teologiju objave Josepha Ratzingera, čije se poimanje temelji na dijalogu i osobnom susretu Boga s čovjekom, s Kristom kao središtem objave i tumačem Pisma. Treće poglavlje naglašava Krista kao ispunjenje starozavjetnih proroštava i vrhunac objave, osobito kroz pashalni misterij, Euharistiju i liturgiju kao mjesta Božje prisutnosti. Završno poglavlje donosi sintezu Ratzingerove teologije koja naglašava eklezijalnu i sakramentalnu dimenziju objave, povezanost razuma i vjere, te Krista kao živu objavu Božje ljubavi i spasenja. Ključ za Ratzingerovo poimanje objave jest povijesno-spasenjska dimenzija u kristocentričnosti kao živi susret s Kristom u konkretnoj osobi čovjeka iz Nazareta. Krist predstavlja središnju točku objave kroz očitovanost ljubavi i spasenjskoga plana za čovjeka.The thesis explores the theological concept of revelation in the thought of Joseph Ratzinger, structured through four chapters. The first chapter presents revelation in its general meaning and historical development, emphasizing the human capacity to receive revelation and the importance of the Dei Verbum constitution in understanding revelation as God's self-gift. The second chapter outlines Ratzinger’s theology of revelation, which is grounded in dialogue and a personal encounter between God and man, with Christ as the center of revelation and the interpreter of Scripture. The third chapter highlights Christ as the fulfillment of Old Testament prophecies and the culmination of divine revelation, especially through the Paschal Mystery, the Eucharist, and the liturgy as places of God's presence. The final chapter synthesizes Ratzinger’s theology, emphasizing the ecclesial and sacramental dimension of revelation, the relationship between faith and reason, and Christ as the living revelation of God's love and salvation. The key to Ratzinger’s understanding of revelation lies in its historical-salvific dimension, centered on Christ as a living encounter in the concrete person of the man from Nazareth. Christ represents the central point of revelation through the manifestation of love and God's salvific plan for humanity
The Life of St. Francis Viewed Through the Prism of John's Present Eschatology and His Relevance for Today
No full textIvanovska sadašnja eshatologija ne govori o budućim događajima već ističe sadašnjost spasenja koje je prisutno u Kristu. Ivan naglasak stavlja na objavu koju Isus donosi. Isus je došao da svi imaju život u izobilju (Iv 10,10). Sadržaj ivanovske sadašnje eshatologije je život vječni kojeg je moguće već na zemlji zadobiti. Krist je prisutan u sadašnjosti i tko s njim živi doživljava spašenost. Franjo je živio s Bogom i u Bogu u svojoj sadašnjosti te je doživio eshatološki događaj prijelaza iz smrti u život (Iv 5,24). Njegov život odraz je Božje prisutnosti i svjedočanstvo kako život s Bogom nije rezerviran za daleku budućnost već je život s Bogom sadašnja stvarnost. Živio je novim životom u Bogu. Franjin život spašenosti današnjem suvremenom čovjeku može pomoći obnoviti vjeru u Uskrslog i prisutnog Krista, kako u bratu čovjeku tako i u cjelokupnoj stvarnosti.Die johanneische Eschatologie spricht nicht von den letzten Dingen, sondern betont die Gegenwart des Heils, welches in Christus präsent ist. Johannes legt den Schwerpunkt auf die Offenbarung, die Jesus bringt. Jesus ist gekommen, damit alle Leben im Überfluss haben (Joh 10,10). Christus ist gegenwärtig, und wer mit ihm lebt, ist vom Tod zum Leben hindurchgegangen. Inhalt der johanneischen präsentischen Eschatologie ist das ewige Leben, das bereits auf Erden erlangt werden kann. Franziskus lebte mit Gott und in Gott, in seiner Gegenwart, und erlebte das eschatologische Ereignis des Übergangs vom Tod zum Leben (Joh 5,24). Sein Leben ist ein Spiegelbild der Gegenwart Gottes und ein Zeugnis dafür, dass ein Leben mit Gott nicht der fernen Zukunft vorbehalten ist, sondern bereits jetzt möglich ist. Er lebte ein neues Leben in Gott. Außerdem kann das Heilsleben des Franziskus dem heutigen Menschen helfen, seinen Glauben an den auferstandenen und gegenwärtigen Christus zu erneuern und diesen sowohl in seinen Mitbrüdern und -schwestern als auch in der gesamten Wirklichkeit wiederzuerkennen
The Activity of Marica Stanković During the Catholic Action in Croatia
No full textOvaj se rad bavi djelovanjem Marice Stanković, istaknute osobe Katoličke akcije u Hrvatskoj. Rođena je 1900. u Zagrebu. Osnovnu školu, nižu gimnaziju te učiteljsku školu završila je u zavodu sestara milosrdnica u Gundulićevoj ulici. Aktivno je djelovala unutar orlovskog i križarskog pokreta, a utemeljila je svjetovni institut »Suradnice Krista Kralja«. Mnogo je pisala, što je također bilo u službi apostolata. Zbog svojeg aktivnog katoličkog djelovanja, a posebice zbog javnog ustajanja u obranu nadbiskupa Stepinca, osuđena je na pet godina zatvora s prisilnim radom u ženskom logoru u Požegi. Zbog posljedica boravka u logoru, oboljela je i umrla 1957. Mnogima je poticaj i nadahnuće još i danas.This work covers the activity of Marica Stanković, the prominent person of the Catholic action in Croatia. She was born in 1900., in Zagreb. She finished elementary school, middle school and teachers' college at sisters' of mercy institute at Gundulićeva street. She was active in the Eagle Organization and the Organization of Crusaders and she founded the secular institute »The Associates of Christ the King« . She wrote a lot and and this writing also had the purpose of the apostolate. Because of her active catholic work, and especially because of public rising in defense of the archbishop Stepinac, she was sentenced to five years of imprisonment and hard labor in women's penitentiary in Požega. She got ill because of this imprisonment, and she died in 1957. Many are still encouraged and inspired by her example today
The formal act of defection from the Catholic Church: legal-pastoral view
No full textOvaj diplomski rad bavi se analizom formalnog čina otpada od Katoličke Crkve, s posebnim naglaskom na pravno-pastoralne aspekte tog fenomena. Rad započinje objašnjenjem temeljnih elemenata crkvenog zajedništva – ispovijedanja vjere, slavlja sakramenata i crkvenog upravljanja, te kako njihov gubitak vodi do smanjenja i konačno, do formalnog otpada. Središnje mjesto zauzima tumačenje pojma formalni čin otpada prema Zakoniku kanonskog prava iz 1983. godine i Okružnici Papinskog vijeća za tumačenje zakonskih tekstova iz 2006. godine. Rad istražuje i kaznene mjere koje prate formalni čin otpada te pravne posljedice koje proizlaze iz tog čina, kao i mogućnosti povratka u crkveno zajedništvo. Cilj rada je produbljivanje razumijevanja ovog složenog problema, kao i pružanje smjernica za pastoralni rad s osobama koje su se odlučile na taj korak.This thesis examines the formal act of repudiation from the Catholic Church, with a particular focus on its legal and pastoral dimensions. Thesis begins by explaining the fundamental elements of ecclesial communion – profession of faith, celebration of the sacraments, and ecclesiastical governance – and how their loss leads to the reduction of communion and ultimately to formal defection. The central part of the thesis is dedicated to interpreting the concept of the formal act of repudiation according to the 1983 Code of Canon Law and the 2006 Circular Letter from the Pontifical Council for Legislative Texts. The thesis also explores the penal sanctions associated with formal repudiation, the legal consequences that arise from this act, and the possibilities for reintegration into ecclesial communion. The objective of this thesis is to deepen the understanding of this complex issue and provide guidelines for pastoral care for those who have chosen this path
Evolution theory in light of catholic theology and philosophy
No full textPojavom darvinizma započela je globalna debata oko postanka života na zemlji. Ideje koje su se iznosile i implicirale uvelike su oblikovale povijest 19. i 20. stoljeća. Darwin je prije svega predložio jednu hipotezu koja je prolazila znanstvena verificiranja. Potrebno je upoznati proces znanstvene metode i razlikovati njen metodički naturalizam od filozofije naturalizma. Kroz rad razlažu se implikacije koje se izvlače iz darvinizma, te koje ideje je darvinizam izazvao. Nadalje izlažu se posljedice darvinizma na opće društvo i politiku, kao jednu zloporabu znanstvene teorije. Uvijek je važno razumjeti koje su granice i mogućnosti znanstvenih tvrdnji i kakav je njihov odnos s filozofsko – teološkim iskazima. Problem uvijek biva kada se čisto empirijskim opažanjima pripisuje metafizička razina značenja, za koje znanstvena metoda nije osposobljena.With the emergence of Darwinism, a global debate about the origin of life on earth began. The ideas expressed and implied greatly shaped the history of the 19th and 20th centuries. First of all, Darwin proposed a hypothesis that underwent scientific verification. It is necessary to know the process of the scientific method and distinguish its methodical naturalism from the philosophy of naturalism. The paper explains the implications that are drawn from Darwinism, and what ideas Darwinism challenged. Furthermore, the consequences of Darwinism on general society and politics are exposed, as an abuse of scientific theory. It is always important to understand what are the limits and possibilities of scientific claims and what is their relationship with philosophical - theological statements. The problem always arises when to purely empirical observations, metaphysical level of meaning is attributed, which the scientific method is not capable of