Дигитални репозиторијум Института за књижевност и уметност
Not a member yet
1542 research outputs found
Sort by
Student i Praxis: studentska i akademska periodika u borbi za autonomiju univerziteta i slobodu (književne) kritike 1968−1974.
Razdoblje od 1968. do 1974. godine u istoriji srpske i jugoslovenske književne periodike obeleženo je sistemskom cenzurom omladinskih glasila, koja takav karakter stiče s prvom zabranom vanrednih broja Studenta iz juna 1968. godine, u vreme kad se konstituiše studentski pokret na Beogradskom univerzitetu. Kraj ove etape označava otpuštanje osam profesora s Filozofskog fakulteta u Beogradu (Mihailo Marković, Nebojša Popov, Zagorka Golubović, Svetozar Stojanović, Trivo Inđić, Miladin Životić, Dragoljub Mićunović i Ljubomir Tadić) i ukidanje finansijske potpore filozofskom časopisu Praxis (1964–1974), u izdanju Hrvatskog filozofskog društva, čije su saradničko jezgro u Srbiji činili pomenuti profesori iz Beograda. Njihov javni angažman predstavljao je sponu između stručne, akademske zajednice i studentske štampe. U ovom radu analizira se uloga studentske periodike u prenošenju ideje socijalističkog humanizma, tj. antistaljinističkog kulturnog programa intelektualaca okupljenih oko časopisa Praxis. Stoga je cilj ovog istraživanja dvostruk – da ispita na koji način su ideje socijalističkog humanizma, među kojima se posebno izdvaja borba za autonomiju univerziteta, bile formativne za književnu kritiku u studentskoj periodici, te na koji način se ovaj sveobuhvatni kulturni i književnokritički program svojim programskim načelima nadovezuje na polemičko nasleđe književne i omladinske periodike iz međuratne epohe
Пригноза за времето: от епичния „край на света“ до апокалипсиса днес
В изследването се прави обзор от фолклорното разбиране за метеорологичните явления и мистично-фолклорната концептуализация на катаклизмите до съвремените новинарски/интернет статии на подобна тематика. Оказва се, че съвременната култура наследява част от репозиториума за реториката и въображението на традиционните култури, когато става дума за метеорологични явления и ги използва в нов контекст във вече разпоснатия глобален „дискурс на страха/заплахата“ (Ф. Фуреди, Д. Алтхайд, П. Кеп), но и че в същото време тази риторическа разпознаваемост е съблазнителна, доколкото всички параметри са допълнение на факта, че в глобален план се случва нещо драматично, и че не сме просто свидетели на още едно величествено възкресение на историята и неината (зло)употреба
Prikaz: Višedecenijsko esejističko pregnuće Miodraga Pavlovića (Đorđe Despić, Tumač i pesma: esejistika Miodraga Pavlovića, Akademska knjiga, Novi Sad, 2021)
Mediteranski krug Jovana Dučića ‒ putopisi i diplomatske misije
U radu se analizira veza između diplomatskih misija u zemljama Mediterana (Italija, Grčka, Španija, Egipat, Portugal) i veza sa putopisima posvećenim ovim prostorima. Mediteranski krug se vidi kao deo Dučićevog diplomatskog posla u mediteranskim zemljama i ličnog afiniteta prema kulturama naroda koji žive na tim prostorima. Biografsko poreklo pesnika rođenog u zaleđu Jadranskog mora u Trebinju u celokupnom diplomatskom, putopisnom i sveukupnom kulturološkom smeru analizira se kao pesnikova srodnost sa prostorom Mediterana kome je pripadao kao prvi Mediteranac po rođenju i mestu u srpskoj književnosti XX veka