Дигитални репозиторијум Института за књижевност и уметност
Not a member yet
1542 research outputs found
Sort by
Dijalogičnost zbirke Desanke Maksimović Tražim Pomilovanje i romana Derviš i smrt u svetlu dogme Zakonika i Svete knjige (Kurana)
A Possible Approach to the Holocaust Experience and Memory Activism of the Yugoslav (Screen)Writer Frida Filipović
Od sablasti do fantoma: polemike o Ivi Andriću u postjugoslovenskom periodu – kritičko preispitivanje
Narativ ljubavne strasti u pripovetkama srpskog romantizma i realizma
Prvi cilj rada je da se unutar pripovedne građe prepoznat, narativ ljubavne strasti izdvoji i prikaže kao teorijski erotološki model, gde bi tipovi ljubavne strasti bili postavljeni u mitološki ali i istorijsko-poetički interpretativni okvir. U takvom modelu će se posebno isticati dva erosova lika – eros koji teži prokreaciji (rađanju) i eros koji vodi oboženju (smrti ljubavnika), što dalje služi kao osnova pri tumačenju ljubavnih motiva i zapleta u pripovetkama srpskog romantizma i realizma. Tokom određivanja vidova erosa (prokreacija, medijalni eros, apstinencija), metodološki se oslanjamo na niz društveno-humanističkih disciplina (etnologija, istorija religije, analitička psihologija) u skladu sa definicijom Mihaila Epštejna koji erotologiju određuje kao humanističku disciplinu nasuprot seksologiji kao prirodnoj nauci. Isticanje veze obrađivane pripovedne građe sa narodnom književnošću, i folklorom u širem smislu, kao i ukazivanje na erotološko-teorijski podtekst pripovedaka, ispostavljaće se kao dominantniji i za tumačenje ljubavnih motiva presudniji element, od oslanjanja na stilskoformacijska obeležja romantizma ili realizma. Romantičarska, odnosno realistička erotološka vizura, sagledavane na istom žanru, poslužiće kao posebno pogodan teren za isprobavanje opsega dejstva prethodno izloženog erotološkog aparata, imanentno prisutnog u datoj građi. Ispitivanje načina na koji je tematsko-motivski ali i mitološko-arhetipski struktuirana ljubavna strast unutar pripovetki srpskog romantizma i realizma, obezbedilo bi u konačnici erotološki teorijski materijal, primenjiv ne samo na tumačenje književnosti koja pripada stilskim formacijama kojima se u radu bavimo, već i na interpretaciju teme ljubavne strasti u širim književno-erotološkim okvirima