Дигитални репозиторијум Института за књижевност и уметност
Not a member yet
1542 research outputs found
Sort by
Manji od sebe: problem čovekove budućnosti u romanu Tišina Dona DeLila
U radu se ukazuje na kulturološki luk koji je u modernoj epohi
izveden od figure homunkulusa do figure androida, odnosno na put koji je, začet u želji za prevazilaženjem čovečnih datosti, doveo do poricanja čovečnosti. Roman Dona DeLila Tišina (2020), tematizujući tehnološku apokalipsu u vidu gašenja električne energije i, posledično, svih ekrana čija je svetlost obasjavala tminu ljudske samootuđenosti, govori o tome da je čovekova avantura iscrpljena i da on, kao takav, u antropološkom i ontičkom smislu, više ne može opstati. Čovek, drugim rečima, ne može dugoročno opstati u iluziji pogrešne veličine; valja se setiti da je uvek manji od sebe. Posredi je tema nedovoljnosti čoveka kao bića koje, baštineći u sebi nedefinisani (ontički) manjak, nije u mogućnosti da ostvari sve svoje (stvarne ili izmaštane) mogućnosti. Samo ako se ta istina na valjan način pojmi, spas je moguć; ako se pojmi na drugačiji način, buduće proglašenje magistralnih puteva čovekovog uspinjanja ka željenoj autentičnosti neće prikriti da je reč o običnim stranputicama, sa kojih možda neće biti povratka
Odjeci Kostićeve Venecije i Bogorodice u modernoj srpskoj poeziji
Pozicija Laze Kostića u modernoj srpskoj poeziji predstavlja nekoliko osnovnih tokova koji su u 20. veku postali magistralni tokovi srpskog pesništva, ali i poetičkog i poetološkog promišljanja pesništva. S jedne strane to su pesnički motivi, teme, ceo kompleks Jovana Damaskina, koji će se razviti u neovizantijski tok i kod Stanislava Vinavera i kod Ivana V. Lalića i Jovana Hristića. Potom se u radu ukazuje na ulogu Bogorodice Trojeručice u poeziji Ljubomira Simovića i Ivana V. Lalića, koji se oslanja na Kostićevu predstavu ugrađenu u pesmu „Santa Maria della Salute“ i „Pevačku ’imnu Jovanu Damaskinu“. Pesnici koji su imali svest o integrativnosti srpske poezije morali su da se oslone na poeziju Laze Kostića, što ilustruje nekoliko ukazivanja na veze sa posleratnim pesnicima 20. veka
Bolnosmiješna ljubav: humor u romanu „Privrženost” Draga Kekanovića
U radu je riječ o tipovima humornog i smiješnog koji se oblikuju u romanu „Privrženost” Draga Kekanovića. S obzirom na to da je dat u formi ispovijesti, suštinski u obliku sveprožimajućeg skaza, a nastao na podtekstu srednjovijekovne srpske istorije, humorne matrice ovog romana rezultat su prije svega autoironijskog diksursa samog pripovjedača koji na kraju života retrospektivno izlaže intimnu istoriju svoje najveće (jedine) ljubavi, a kroz nju i istorijskih prilika i svakodnevnog života jednog vremena. U sudaru rableovskog karnalnog i uzvišenog sveistorijskog, posljedično i temâ iz svakodnevnog života i tzv. niskog registra sa kosmičkim iplikacijama ljubavi i povijesti, varnični autentični napon komike
Između zvuka i nečujnosti: intimna (auto)poetska opažanja Živorada Nedeljkovića
U radu se sistematizuju i analiziraju primeri auditivne senzacije u poeziji Živorada Nedeljkovića kojima se predstavljaju lirsko-meditativna stanja i duhovna promišljanja lirskog sopstva. Prolazeći kroz Nedeljkovićeve zbirke pesama, ispitujemo vidove konceptualizacije pesničke samosvesti oposredovane čulnim impresijama i tropima iz zvučnog registra. Autopoetička misao često se unutar same poezije iskazuje i varira specifičnim podešavanjima inteziteta zvučnog registra i modusima lirskog oglašavanja
Osporena starost Vaska Pope – Nesporazumi oko ideološkog angažmana zbirke „Rez”
U radu se analizira spor nastao pri recepciji Popine poslednje za života objavljene knjige pesama „Rez”. Dva su razloga recepcijskog nesporazuma – kritička reakcija usled pesnikovog poetičkog udaljavanja od svog prepoznatljivog poetskog idioma, kao i sveprisutna društvena i ideološka angažovanost pesama „Reza”. U radu se predstavljaju tipovi društvenog i ideološkog angažmana ove zbirke, a potom se „Rez” tumači kroz analizu disparatnog odnosa postmodernističkih poetičkih elemenata i socijalističkog etosa, kao i kroz predstavljanje književnoistorijskih okolnosti koje su mogle dovesti do promenjenog kursa, na planu poetike, ali i društvene uloge pesme, u poeziji Vaska Pope
Avangardna čitanja Prusta
Polazeći od činjenice da ne postoje (obimna) istraživanja koja bi na ubedljiv način pokazala vezu između dela Marsela Prusta i međunarodne avangarde, pogotovu ne one književne, rad nastoji da izloži konkretne uplive, zapažanja i razmišljanja francuskih avangardista u vezi sa Prustovim životom i radom, takođe i zapažanja srpskih avangardista (Rastka Petrovića, Stanislava Vinavera, Marka Ristića i Radeta Drainca, koji u recepciju unosi i polemičku notu prema Ristićevom čitanju) o Prustu. Potom se ukazuje na dosadašnje rezultate razmatranja ovog (ne)postojećeg odnosa / stanja i razloge za njega
Proročanstva i snovi u epskim pesmama Petranovićeve i Kašikovićeve zbirke
Utemeljeni u verovanjima tradicijske kulture, u neposrednoj vezi s doživljajem sveta kao dvoplanim, proročanstva i snovi u epici dobijaju različite konkretizacije i bivaju umetnički preoblikovani. Direktni i simbolički, proročki snovi, knjige starostavne, znamenja i proročanstva onostranih bića sadržana u epskim pesmama Petranovićeve i Kašikovićeve zbirke razmatraće se sa stanovišta poetike epske pesme. Ukrštajući sintagmatski i paradigmatski epski plan, ukazaćemo na strukturne i stilske odlike pesama s ovim motivima/klišeima, kao i na nova strukturna i idejna rešenja u njihovom oblikovanju. Analiziraćemo različite strukturne uloge tipova proročanstava. Prateći postupke rastvaranja tradicionalnih epskih shema, mehaničke upotrebe formula, motivske, tematske i sižejne kontaminacije, tragaćemo za mogućim putevima inovacije i variranja epske tradicije