Repository of the Archaeological Museum in Zagreb
Not a member yet
239 research outputs found
Sort by
Sylloge Nummorum Graecorum Croatia: Zagreb, The Archaeological Museum Numismatic Collection
Petnaesti svezak iz serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu: Sylloge Nummorum Graecorum Croatia. Volume VII. Aegyptus: Ptolemaei — Roman Provincial Coinage. Ivan Mirnik autor je publikacije kojom je predstavljen staroegipatski novac iz razdoblja dinastije Ptolomejevića i razdoblja rimske vladavine u Egiptu iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Brojni primjerci ovog novca pronađeni su na području Hrvatske, često kao ostave, od kojih je najpoznatija ostava Mazin. Sylloge Nummorum Graecorum je projekt objavljivanja starogrčkog novca koji je u Velikoj Britaniji osnovala Britanska Akademija 1930. godine. Prvotno namijenjen objavljivanju i katalogizaciji javnih i privatnih britanskih kolekcija grčkog novca, projekt se s vremenom proširio i na druge zemlje, te je do sada objavljeno više od 120 svezaka
Post scriptum: history and meaning of the art of writing
Publikacija nastala uz istoimenu izložbu "Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja". Pismo je u civilizacijskom smislu najznačajniji izum čovječanstva. Na temelju njegove pojave dijelimo pretpovijest od povijesti, a prema sadašnjim saznanjima izumljeno je u pet odvojenih slučajeva u povijesti čovječanstva: u Mezopotamiji, Egiptu, dolini Indus, Kini i Centralnoj Americi. Nastanak pisma izravno je povezan s nastankom prvih civilizacija. Znak, pojam i riječ bili su već za ljude kamenoga doba oblik komunikacije. Crteži spiljskih ljudi i jednostavni znakovi ne ostavljaju mjesta sumnji da se već tada bilježilo i zapisivalo sa svrhom komunikacije. U publikaciji se obrađuju teme što je pismo, a što protopismo, što o nastanku pisma govore mitovi, što je značilo biti pisar u starom vijeku, antici i srednjem vijeku te koje su bile najstarije knjižnice svijeta. Obrađena su pisma svijeta, pismo u modernom dobu i suvremeni pogled na čitanje i pisanje
Kamenica: hoard of Roman silver coins from the Archaeological Museum in Zagreb
Četrnaesti svezak iz serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu: Kamenica – Ostava rimskog srebrnog novca iz Arheološkog muzeja u Zagrebu po prvi puta obrađuje ovu značajnu ostavu pronađenu 1936. godine, koja do sada nije bila sustavno obrađena niti objavljena. Slučajno otkriće ovog nalaza je nedugo nakon njegova pronalaska izazvalo senzaciju među stručnjacima i sakupljačima. Iako je vijest o pronalasku ove ostave rimskog srebrnog novca izazvao velik interes u Europi i regiji, nažalost konkretne informacije vezane za količinu i sastav pronađenog novca su izostale do danas. Autori monografije Miroslav Nađ i Anja Bertol Stipetić u nizu tema vezanih uz pronalazak numizmatičke ostave iznose okolnosti nalaza, probleme datacije, moguće vlasnike i razloge ukopa na području. Ne zaobilaze ni povijesni kontekst te analiziraju i kompariraju dio ostave Arheološkog muzeja u Zagrebu i Narodnog muzeja. Do kraja knjige donose katalog i objašnjenje te table kojima se daje konkretnija slika nalaza
Digitalisation of the archaeological field documentation of the Archaeological Museum in Zagreb
Rezultat arheoloških istraživanja obično su
velike količine tekstualne, fotografske i nacrtne
građe, koja sve donedavno nije imala
digitalni oblik, a sadrži ključne podatke o
položaju nalazišta i utvrđenim arheološkim
tvorevinama te pokretnim arheološkim
nalazima. Kako je riječ o građi visoko podložnoj
degradaciji i propadanju, osiguranje
zaštite arheološke terenske dokumentacije
temeljni je zadatak svake ustanove nadležne
za njezinu pohranu i arhiviranje. Dugoročno
osiguranje takvih ciljeva pružaju postupci
digitalizacije koji daju jamstvo da će arheološka
terenska dokumentacija, kao značajni
segment arheološke baštine, biti dugotrajno očuvana i dostupna. Istodobno omogućuju
olakšan pristup digitaliziranom sadržaju,
njegovo povezivanje s drugim vrstama digitalnih
podataka i različite načine upotrebe u
skladu s trenutnim mogućnostima te budućim
razvojem znanosti i tehnologije.
S druge strane, pohrana značajnog dijela
takvog materijala nije predviđena u sklopu
standardnih muzejskih fondova i digitalnih
arhiva, što predstavlja izrazitu prepreku
njezinu dugoročnom očuvanju i dostupnosti
stručnoj te znanstvenoj obradi. Stoga je
namjena predloženog postupka oblikovati
jasan model digitalizacije građe prikupljene
terenskim istraživanjima i organizirati je u
smislenu bazu podataka, odnosno digitalni
arhiv oblikovan u skladu sa suvremenim razumijevanjem
i arheološkog i digitalnog podatka.Archaeological research most often results in
large quantities of material in the form of text,
photographs and drawings. These materials
have, up to recently, not been available in digital
form, and contain key information on the
location of sites, determined archaeological constructions
and mobile archaeological findings.
As this kind of material is highly susceptible to
degradation and ruin, ensuring the protection
of archaeological field documentation should be
the mail goal of every institution that is in charge
of its storage and archiving. Digitalisation procedures
allow for the long-term achievement of
such goals, as they provide the guarantee that
archaeological field documentation, as an important segment of archaeological heritage, will
remain preserved and available for a longer period
of time. Likewise, it provides easier access to
digitalised content, the possibility of connecting
this content with other forms of digital information
and the opportunity to utilise it in different
manners, all in accordance with the current possibilities
and the future development of science
and technology.
However, the storage of the greater part of such
materials is not provided for by standard museum
holdings and digital archives, which represents
a challenging obstacle to achieving its
long-term preservation and accessibility to professional
and scientific processing. Therefore the
purpose of the proposed procedure is to create
a clear model for the digitalisation of materials
collected through field research and to organise
it into a coherent database, i.e. a digital archive
organised in accordance with contemporary approaches
to archaeological and digital data
Journal of the Archaeological Museum in Zagreb: series 3 — vol. XLIX.
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni u nekom drugom mediju. Rukopisi se predaju na dva jezika, od kojih je jedan hrvatski, a drugi po izboru (engleski, francuski, njemački i talijanski) ili na jednom od navedenih jezika (engleski, francuski, njemački i talijanski) uz sažetak na hrvatskom. Rukopisi se šalju na na e-mail adresu [email protected]. Časopis ne naplaćuje troškove obrade članaka niti naplaćuje zaprimanje članaka. Časopisu je pristup otvoren, a primjenjuje licencu CC BY-NC-ND. Vjesnik AMZ-a indeksira se u sljedećim bazama: Scopus Web of Science Core Collection — Emerging Sources Citation Index (ESCI) EBSCO ERIH PLUS The European Reference Index for Humanities and Social Sciences DOAJ — Directory of Open Access Journals Directory of Open Access Scholarly Resources (ROAD). Vjesnik AMZ-a je u kategorizaciji Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj svrstan u najvišu kategoriju domaćih časopisa (a1).
Recenzija: vanjske recenzije, podjednako tuzemna i inozemna, svi radovi, dvostruko slijepa, dvostruka
Prva godina izlaženja: 1870.
Učestalost izlaženja: 2
Područja pokrivanja: Arheologija, Povijest umjetnosti, PovijestThe Journal of the Archaeological museum in Zagreb is an externally peer-reviewed annual archaeological journal. It publishes previously unpublished scientific (research), professional and review papers from the field of prehistoric, classical and medieval archaeology, as well as history, numismatics and other related disciplines. Manuscripts have to be submitted either in both Croatian and one foreign language (English, French, German or Italian) or in English, French, German or Italian with a Croatian summary. Manuscripts are submitted by e-mail to [email protected]. This journal does not charge article processing charges or submission charges. This journal is an open access journal and applies CC BY-NC-ND license. The Journal of the Archaeological Museum in Zagreb is indexed in: Scopus Web of Science Core Collection — Emerging Sources Citation Index (ESCI) EBSCO ERIH PLUS The European Reference Index for Humanities and Social Sciences DOAJ — Directory of Open Access Journals Directory of Open Access Scholarly Resources (ROAD). The Journal of the Archaeological Museum in Zagreb is categorized as an "a1" journal (the highest category in the classification of the National Council for Science, Higher Education and Technological Development).
Peer review: peer review, equally national and international peer review, all papers, double blind review, double
First year of publication: 1870.
Frequency (annually): 2
Scientific disciplines and subdisciplines: Archaeology, History of Art, Histor
Kupinovo: a A La Tene Culture Cementery
Dvanaesti svezak iz serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu: Kupinovo: groblje latenske kulture. U monografiji autor Ivan Drnić daje širi pregled latenske kulture na prostoru južne Panonije u koji smješta i samo nalazište Kupinovo u Srijemu, U monografiji obrađuje cjelokupnu bogatu pokretnu arheološku građu s lokaliteta koja ukupno sadrži 233 predmeta, od kojih je većina pohranjena u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Važno je istaknuti da je autor obradio i građu koja se čuva u Naturhistorisches museumu u Beču. Publikacija donosi tipološku i kronološku analizu grobnih priloga, što daje uvid u život prošlih zajednica, socijalnu strukturu te običaje i vjerovanja koja su živjeli. Kako bi se u potpunosti razumio kontekst lokaliteta i grobnih nalaza, poglavlje interpretacije groblja u Kupinovu detaljnije ih pozicionira u kronološki tijek vremena, „otvara vrata“ u pogrebni ritual te se dočarava kulturna pripadnost groblja kojima se očituje socijalna struktura zajednice. Na osnovi detaljno provedene tipološko-kronološke klasifikacije nalaza, definira vrijeme pokopavanja na groblju u Kupinovu koje obuhvaća sve faze razvoja materijalne ostavštine Skordiska što ga čini jednim od njihovih najistaknutijih nalazišta
Sjeverni Iberi: život, smrt i ritual s druge strane Pirineja
Arheološki muzej u Zagrebu jedan je od tri partnera, u europskom projektu „Arheologija i kulture željeznog doba u Europi“ (ARCHÉOLOGIE et CULTURES de l'ÂGE du FER en EUROPE – ArCAFE). Riječ je o projektu financiranom od strane Europske Unije, u sklopu programa CULTURE 2007-2013, kojem je cilj približiti arheološku baštinu europskog željeznog doba širokoj publici. U sklopu tog projekta u Zagrebu je predstavljena opsežna izložba o sjevernim Iberima koja uključuje reprezentativne primjerke artefakata koje je rabila ta pretpovijesna populacija na sjeveroistoku Iberskog poluotoka. Riječ je o narodu s razvijenom kulturom koja je cvjetala više od pola tisućljeća duž mediteranske obale Iberskog poluotoka, održavajući bliske kontakte sa drugim narodima, posebice Galima, Grcima i Kartažanima. Iberi su bili napredna civilizacija s vlastitim jezikom i pismom, a živjeli su kao neovisna plemena sve do rimskih osvajanja tijekom i nakon Drugog punskog rata. Većina izložaka prikazanih na izložbi pripada zbirkama različitih ogranaka Arheološkog muzeja Katalonije, ali zastupljeni su i predmeti drugih katalonskih muzeja (Barcelona, Girona, Empúries, Olèrdola i Ullastret), Velika većina predmeta nikad nije predstavljena izvan katalonskih muzeja, a mnogi eksponati se po prvi put prikazuju u javnosti
Nekad jednako danas
Pedagoški odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu organizirao je cjelotjednu (05. - 10. siječnja 2015.) radionicu pedagoškog značaja pod nazivom „Kako postaviti muzejsku izložbu?“. Ideja, nit vodilja i željeni rezultat ove radionice jest kroz kreativnu djelatnost u neformalnom obrazovnom, a autentičnom muzejskom okolišu, prezentirati čin postavljanja muzejske izložbe i osvijestiti njenu misiju smislenog komuniciranja sadržaja u oblikovanom prostoru. Izložba Nekad = danas tematizira razvoj predmeta i tehnologija koje nalazimo u svakodnevnoj uporabi od najranijih početaka čovječanstva do suvremenog doba. Iako su se razvojem tehnologije oblici predmeta, izgled i vrsta materijala od kojih su načinjeni promijenili, njihova namjena danas identična je onoj kroz povijest. Izložbom su obuhvaćeni predmeti raznih namjena, od posuđa, nakita, portreta i fotografija religijskog i svjetovnog tipa, kućanskih pomagala, igračaka, pisaćeg pribora, novca, rukopisa, kozmetike, do oruđa i oružja
Aquae Iasae: recent discoveries of Roman Remains in the Region of Varaždinske Toplice
Istraženi kompleks rimske arhitekture u gradskom parku u Varaždinskim Toplicama, brojnim nalazima i sačuvanom arhitekturom svjedoči o važnosti rimskog naselja u razdoblju od 1. do 4. stoljeća, koje je zbog svoje ljekovite vode bio vrlo popularno lječilište i svetište, poznato i među najvišim društvenim krugovima Rimskog Carstva. Rezultati najnovijih istraživanja na prostoru oko prirodnog izvora termalne vode, doprinijeli su i novim spoznajama o građevinskim fazama, izgledu i namjeni pojedinih objekata u svetištu, ali i o nekim ritualima i kultovima za koje se prije Istraženi kompleks rimske arhitekture u gradskom parku u Varaždinskim Toplicama, brojnim nalazima i sačuvanom arhitekturom svjedoči o važnosti rimskog naselja u razdoblju od 1. do 4. stoljeća, koje je zbog svoje ljekovite vode bio vrlo popularno lječilište i svetište, poznato i među najvišim društvenim krugovima Rimskog Carstva. Rezultati najnovijih istraživanja na prostoru oko prirodnog izvora termalne vode, doprinijeli su i novim spoznajama o građevinskim fazama, izgledu i namjeni pojedinih objekata u svetištu, ali i o nekim ritualima i kultovima za koje se prije nije znalo. Međutim, o samoj atmosferi i mističnosti prostora rimskog svetišta najbolje svjedoči termalna voda koja, na isti način kao i u rimsko vrijeme, ispunjava prostor mirisom sumpora i parom iz izvorišta, mijenja svoju boju i izgled, ovisno o vremenskim uvjetima, odražava sliku neba ili se na njoj stvaraju valovi u smjeru vjetra. Neprestano izviranje termalne vode ovome arheološkom lokalitetu daje autentičan kontekst vremena u kojem je nastao, a posjetiocima, koji u ovom prostoru uspiju osjetiti atmosferu rimskog svetišta, neće se činiti čudno ubaciti kovanicu sa željom za ozdravljenjem.
[Cankarjev dom, Ljubljana, svibanj = may - listopad = October 2014 ; Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, prosinac = December 2015 - travanj = April 2016
Journal of the Archaeological Museum in Zagreb: series 3 — vol. XLVIII
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni u nekom drugom mediju. Rukopisi se predaju na dva jezika, od kojih je jedan hrvatski, a drugi po izboru (engleski, francuski, njemački i talijanski) ili na jednom od navedenih jezika (engleski, francuski, njemački i talijanski) uz sažetak na hrvatskom. Rukopisi se šalju na na e-mail adresu [email protected]. Časopis ne naplaćuje troškove obrade članaka niti naplaćuje zaprimanje članaka. Časopisu je pristup otvoren, a primjenjuje licencu CC BY-NC-ND. Vjesnik AMZ-a indeksira se u sljedećim bazama: Scopus Web of Science Core Collection — Emerging Sources Citation Index (ESCI) EBSCO ERIH PLUS The European Reference Index for Humanities and Social Sciences DOAJ — Directory of Open Access Journals Directory of Open Access Scholarly Resources (ROAD). Vjesnik AMZ-a je u kategorizaciji Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj svrstan u najvišu kategoriju domaćih časopisa (a1).
Recenzija: vanjske recenzije, podjednako tuzemna i inozemna, svi radovi, dvostruko slijepa, dvostruka
Prva godina izlaženja: 1870.
Učestalost izlaženja: 2
Područja pokrivanja: Arheologija, Povijest umjetnosti, PovijestThe Journal of the Archaeological museum in Zagreb is an externally peer-reviewed annual archaeological journal. It publishes previously unpublished scientific (research), professional and review papers from the field of prehistoric, classical and medieval archaeology, as well as history, numismatics and other related disciplines. Manuscripts have to be submitted either in both Croatian and one foreign language (English, French, German or Italian) or in English, French, German or Italian with a Croatian summary. Manuscripts are submitted by e-mail to [email protected]. This journal does not charge article processing charges or submission charges. This journal is an open access journal and applies CC BY-NC-ND license. The Journal of the Archaeological Museum in Zagreb is indexed in: Scopus Web of Science Core Collection — Emerging Sources Citation Index (ESCI) EBSCO ERIH PLUS The European Reference Index for Humanities and Social Sciences DOAJ — Directory of Open Access Journals Directory of Open Access Scholarly Resources (ROAD). The Journal of the Archaeological Museum in Zagreb is categorized as an "a1" journal (the highest category in the classification of the National Council for Science, Higher Education and Technological Development).
Peer review: peer review, equally national and international peer review, all papers, double blind review, double
First year of publication: 1870.
Frequency (annually): 2
Scientific disciplines and subdisciplines: Archaeology, History of Art, Histor