Repository of the Archaeological Museum in Zagreb
Not a member yet
239 research outputs found
Sort by
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu: 3. serija – vol. XL
VJESNIK Arheološkog muzeja u Zagrebu / odgovorni urednik Ante Rendić-Miočević. - Zagreb : Arheološki muzej, 1958- .. - : Ilustr. ; 28 cm. - Ne izlazi 1959-1960, 1962-1967, 1969. - Sažeci na više jezika. - Izlazi godišnje
Aegyptiaca Zagrabiensia: Egyptian Collection of the Archaelogical Museum in Zagreb
Četvrti svezak iz serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu: Aegyptiaca Zagrabiensia. Egipatska zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu. Muzejski savjetnik, egiptolog, Igor Uranić u publikaciji opisuje zbirku egipatskih starina u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Fundus s više od 2200 predmeta iz faraonskog doba predstavlja sustavno organiziranu kolekciju koja se ističe na području srednje i jugoistočne Europe. Početak egipatske „priče“ u Arheološkom muzeju datira se u 19. stoljeće dok je ustanova nosila ime Narodni muzej. Katalog publikacije nudi detaljan opis predmeta iz fundusa podijeljenih u nekoliko skupina: Bogovi, Stele i kameni spomenici, Sarkofazi, mumije i pogrebna oprema, Zagebačka mumija i zagrebačka lanena knjiga, Kanope ili kanopske vaze, Ušabti, Papirusi, Predmeti od drva, Skrabeji i amuleti. U zbirci se primjećuju ušabtiji kao najbrojniji predmeti, a radi se o malim kipovima od keramike, fajanse, drva ili kamena koji se vežu uz vjerovanje u zagrobni život
A hundred stones from a lost paradise: romanesque sculpture in museums and collections between the Sava and the Drava rivers
Katalog ulomaka romaničke skulpture u muzejima i zbirkama između Save i Drave predstavljenih na izložbi postavljenoj u Arheolođškom muzeju u Zagrebu. Dvojezična objava dosada malo poznatog i rijetko obrađivanog materijala u kojoj se donosi 106 predmeta izrađenih između 9. i 13. stoljeća
Trade and exchange in prehistory
Katalog izložbe Arheološkog muzeja u Zagrebu posvećene problematici pretpovijesne trgovine i razmjene. Katalog prati izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju Istre u Puli gdje je prikazan fenomen trgovine i razmjene od najranijih razdoblja čovjekovog razvoja do kontakata posljednjih pretpovijesnih zajednica s razvijenim povijesnim civilizacijama antičkog vremena
Opatovina: tragovi povijesti izgubljene u sadašnjosti - rezultati arheoloških iskopavanja pred crkvom svetog Franje u Zagrebu 2002. godine
Prilikom rekonstrukcije i uređenja Ulice Opatovina 2002. godine pred zapadnim ulazom u crkvu sv. Franje stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu otkrili su ostatke kasnosrednjovjekovnog groblja i proveli arheološko iskopavanje. Osim tragova prvog savezničkog bombardiranja Zagreba 1944. godine na koje se najprije naišlo, tijekom iskopavanja otkriven je manji dio nepoznatog zagrebačkog kasnosrednjovjekovnoga groblja a ispod i između grobova tragovi ranosrednjovjekovnog naselja ? nalazi o kojima se dosada također ama baš ništa nije znalo. O naselju koje je postojalo od VIII. ili IX. pa sve do u XIII. stoljeće svjedoče brojni ulomci keramičkih posuda, a njegovom ranijem razdoblju pripada zasad jedini hrvatski nalaz kamene peći (ognjišta), karakteristične sastavnice slavenske poluzemunice onog vremena. O naseobinskom karakteru nalazišta govore i nalazi životinjskih kostiju, zgure, grafita i inoga, a o njegovu trajanju u kasnijem razdoblju, osim već spomenute keramike, i nalazi novca XII. i XIII. stoljeća. Naselje je tijekom XIII. stoljeća zamijenio samostan uz koji je potkraj XIII. stoljeća sagrađena crkva. Ne istovremeno s crkvom nego tek koje desetljeće kasnije, u crkvenom dvorištu razvilo se groblje koje se također nalazilo zapadno i sjeverno od crkve i samostana. Među nalazima osobito su brojni čavali (ostaci lijesa) a u kudikamo manjem broju pojavljuje se nakit za glavu i ruke (parta, igla-pribadača, prsteni), dijelovi gornje nošnje (obujmice vezica, dugme-privjesci, okovi rukava, dvodijelne dvopetljaste kopče s kukom i ušicom, ukrasne kopče) te dijelovi i ukrasi pojasa (pređice, jezičci, okovi). Malobrojni su i oni za kronologiju groblja nezaobilazni i važni nalazi mađarskog, bavarskog i austrijskog srebrnog novca. Ukopi su prvoj polovini XIV. stoljeća bili su rijetki ali su u drugoj polovini XIV. stoljeća i tijekom XV. stoljeća postali česti pa čak i vrlo brojni. Početkom XVI. stoljeća broj ukopa naglo se smanjio a sredinom XVI. stoljeća pokapanje je i posve prestalo, pa su nakog toga i groblje i sjećanje na groblje pali u zaborav. U drugoj polovini XVII. stoljeća crkva je proširena u pravcu zapada te je njena tada novoizgrađena lađa zauvijek prekrila velik dio kasnosrednjovjekovnoga groblja. Navedeni podaci samo su dio priče o povijesti srednjovjekovnog Zagreba koju se izložbom u zagrebačkom Arheološkom muzeju želi prikazati i na koju se zbog važnosti želi upozoriti. Izložba se otvara 4. listopada 2006. godine i ostat će otvorenom mjesec dana
Prehistoric amber and glass from Prozor in Lika and Novo Mesto in Dolenjska
Katalog ‘Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Lici i Novog Mesta u Dolenjskoj’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 2006. godine organizranu u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta te Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba. Izložba otvorena 31.siječnja 2006. u Arheološkom muzeju u Zagrebu pokazala je nove pristupe u realizaciji. Arheološka tema dobila je prirodoslovni dodatak u kojemu se objašnjava geološko podrijetlo jantara, brojni varijeteti minerala kremena, stijena iz kojih on potječe te kvarcni pijesci kao glavna sirovina za dobivanje stakla. Prikazan je među ostalim i pijesak otoka Suska koji je analizirao znameniti petrograf i muzealac Mijo Kišpatić još 1910. godine
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu: 3. serija – vol. XXXVIII
VJESNIK Arheološkog muzeja u Zagrebu / odgovorni urednik Ante Rendić-Miočević. - Zagreb : Arheološki muzej, 1958- .. - : Ilustr. ; 28 cm. - Ne izlazi 1959-1960, 1962-1967, 1969. - Sažeci na više jezika. - Izlazi godišnje
Opatovina-tragovi povijesti izgubljene u sadašnjosti
rilikom rekonstrukcije i uređenja Ulice Opatovina 2002. godine pred zapadnim ulazom u crkvu sv. Franje stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu otkrili su ostatke kasnosrednjovjekovnog groblja i proveli arheološko iskopavanje. Osim tragova prvog savezničkog bombardiranja Zagreba 1944. godine na koje se najprije naišlo, tijekom iskopavanja otkriven je manji dio nepoznatog zagrebačkog kasnosrednjovjekovnoga groblja a ispod i između grobova tragovi ranosrednjovjekovnog naselja ? nalazi o kojima se dosada također ama baš ništa nije znalo. O naselju koje je postojalo od VIII. ili IX. pa sve do u XIII. stoljeće svjedoče brojni ulomci keramičkih posuda, a njegovom ranijem razdoblju pripada zasad jedini hrvatski nalaz kamene peći (ognjišta), karakteristične sastavnice slavenske poluzemunice onog vremena. O naseobinskom karakteru nalazišta govore i nalazi životinjskih kostiju, zgure, grafita i inoga, a o njegovu trajanju u kasnijem razdoblju, osim već spomenute keramike, i nalazi novca XII. i XIII. stoljeća. Naselje je tijekom XIII. stoljeća zamijenio samostan uz koji je potkraj XIII. stoljeća sagrađena crkva. Ne istovremeno s crkvom nego tek koje desetljeće kasnije, u crkvenom dvorištu razvilo se groblje koje se također nalazilo zapadno i sjeverno od crkve i samostana. Među nalazima osobito su brojni čavali (ostaci lijesa) a u kudikamo manjem broju pojavljuje se nakit za glavu i ruke (parta, igla-pribadača, prsteni), dijelovi gornje nošnje (obujmice vezica, dugme-privjesci, okovi rukava, dvodijelne dvopetljaste kopče s kukom i ušicom, ukrasne kopče) te dijelovi i ukrasi pojasa (pređice, jezičci, okovi). Malobrojni su i oni za kronologiju groblja nezaobilazni i važni nalazi mađarskog, bavarskog i austrijskog srebrnog novca. Ukopi su prvoj polovini XIV. stoljeća bili su rijetki ali su u drugoj polovini XIV. stoljeća i tijekom XV. stoljeća postali česti pa čak i vrlo brojni. Početkom XVI. stoljeća broj ukopa naglo se smanjio a sredinom XVI. stoljeća pokapanje je i posve prestalo, pa su nakog toga i groblje i sjećanje na groblje pali u zaborav. U drugoj polovini XVII. stoljeća crkva je proširena u pravcu zapada te je njena tada novoizgrađena lađa zauvijek prekrila velik dio kasnosrednjovjekovnoga groblja
Vases grecs et italiotes du Musee Archeologique de Zagreb
Ovaj svezak predstavlja izbor iz bogate zbirke grčkih vaza u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Zagrebačka zbirka sadrži 1600 primjeraka vaza, različitih tipova, koje su većim dijelom cijele, a u manjoj mjeri oštećene i fragmentirane. Kronološki pripadaju vremenu od 8. – 2. st. pr.n.e. Ona je, u stvari, nastala od dvije privatne zbirke otkupljene za Arheološki muzej krajem prošlog i sredinom ovog stoljeća. Prva zbirka, vlasništvo grofa Lavale Nugent od Trsata, nabavljena je 1894. god. na aukciji u Trstu, te sadrži vaze različitih stilova i radionica. Zastupljene su: kikladske, korintske, beotske, atičke crnofiguralnog i crvenofiguralnog stila, a najveći broj je vaza iz južnoitalskih manufaktura – lukanskog, apulskog i gnatia stila. Druga zbirka je mnogo manja i kupljena je 1957. god. od obitelji Radovan i to posredstvom i financijskom pomoći tadašnjeg Ministarstva za prosvjetu i kulturu Hrvatske. U njoj su također zastupljene vaze različitih stilova i radionica: korintske, beotske, crnofiguralne atičke, južnoitalske i kasnohelenističke, ali su slabije očuvane i pretežno manjih dimenzija.Ce fascicule presente une selection de 100 vases de la riche collection de vases grecs du Musee archeologique de Zagreb (Croatie). La collection de Zagreb renferme 1600 vases, de types differents, pour la plupart entiers et, dans une moindre mesure, endommages et a l'etat fragmentaire. Chronologiquement, ces vases appartiennent a la periode qui va du VIIIe s. au IIe s. av. J.C. L'ensemble provient en realite de deux collections privees rachetees pour le Musee Archeologique vers la fin du siecle dernier et vers le milieu du XXe siecle. La premiere collection, propriete du comte Lavale Nugent de Trsat, acquise en 1894 lors d'une vente aux encheres a Trieste, renferme des vases de styles et d'ateliers differents. Y sont representes les styles cycladique, corinthien, beotien, attique a figures noires et a figures rouges; le plus grand nombre de vases provient d' ateliers d'Italie meridionale -styles lucanien, apulien et de ≫Gnathia≪. La seconde collection est beaucoup plus petite; elle a ete achetee en 1957 a la famille Radovan, et ce avec l'aide financiere et par le truchement du Ministere de l'Education et de la Culture de Croatie de l'epoque. Elle renferme egalement des vases de styles et ateliers differents: corinthiens, beotiens, attiques a figures noires, italiotes et hellenistiques tardifs, mais moins bien conserves et, en majorite, de moindres dimensions
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu: 3. serija – vol. XXXIX
VJESNIK Arheološkog muzeja u Zagrebu / odgovorni urednik Ante Rendić-Miočević. - Zagreb : Arheološki muzej, 1958- .. - : Ilustr. ; 28 cm. - Ne izlazi 1959-1960, 1962-1967, 1969. - Sažeci na više jezika. - Izlazi godišnje