Repositorium of Institute of International Politics and Economics
Not a member yet
1516 research outputs found
Sort by
Predlozi za uspostavljanje regulatornog okvira veštačke inteligencije na međunarodnom planu
Nakon početne zbunjenosti, državnici, međunarodni zvaničnici, akademska
i poslovna zajednica se trude da odgovore na izazove koji proizilaze iz naizgled
nezaustavljivog napretka tehnologije veštačke inteligencije. Prepoznata je hitna
potreba, kako za nacionalnom, tako i za međunarodnom regulativom koja bi
omogućila primenu veštačke inteligencije u okviru pravila koja štite ljudska
prava, nacionalnu bezbednost, demokratske principe i ekonomsku sigurnost.
Pretpostavka od koje se u radu polazi jeste da bi uspostavljanje međunarodnog
regulatornog okvira za veštačku inteligenciju doprinelo unapređenju bezbednosti
i transparentnosti u daljem razvoju ove napredne tehnologije, njenoj etičkoj
upotrebi, međunarodnoj saradnji u cilju efektivnije zaštite osnovnih prava, te
harmonizaciji pravnih standarda. U radu su predočene neke od dosadašnjih
regulatornih inicijativa na regionalnom i globalnom planu, a razmatraju se i
najistaknutiji predlozi međunarodnog organizovanja koji su deo akademskih i širih
rasprava. Analizirani su neki od izazova koje je potrebno preduprediti, kao i
kriterijumi koje bi trebalo zadovoljiti kako bi bio dogovoren održiv i delotvoran
sistem nadzora veštačke inteligencije. Svodni zaključak istrživanja je da bi
uspostavljanje međunarodnog regulatornog okvira za etičku upotrebu veštačke
inteligencije doprineo postizanju donekle zadovoljavajuće ravnoteže između
tehnnološkog napretka u službi geopolitičke utakmice velikih sila i ekonomskog
profita i prestiža velikih tehnoloških kompanija, sa jedne strane, i zaštite
bezbednosti, osnovnih prava, te demokratskih društvenih vrednosti, sa druge
strane. Cilj autorke je da pruži doprinos postojećoj literaturi u oblasti
regulacije veštačke inteligencije, pružajući aktuelni pregled stanja upravljanja veštačkom inteligencijom, uključujuči i razradu mogućnosti za dalji napredak
međunarodne saradnje i organizovanja u predmetnoj oblasti
The Western Balkans and the EU enlargement policy in the light of new geopolitical tendencies
The successive crises that have affected the European Union accompanied by recent geopolitical circumstances, have influenced that the contested EU enlargement policy in the past decade, returned to the top of the EU’ agenda. This is evidenced by the EU’ urgent need to address the aspirations of Ukraine, Moldova and Georgia for the EU membership, which in other circumstances would have been presented as unrealistic. Based on the initial impression that the Russian - Ukrainian war has, to some extent revived the integration process of the WB countries, the paper examines the real impact of the latest geopolitical factors on the EU's integration capacity. Within this framework, the author analyzes the perspective of the membership of the WB states, starting from the thesis that the debate over the potential enlargement of the EU no longer refers to the Western Balkans or Ukraine, but rather represents an existential issue with far-reaching implications for the EU and its ability to remain a prominent player in a changing global surrounding. The EU enlargement policy has the potential to become a credible EU policy once again, with certain modalities and necessary adjustments to geopolitical circumstances, as well as sufficiently flexible approach. Consequently, the prospect of further EU enlargement will depend primarily on the political will in candidate countries on the one side, and the use of the new geopolitical situation on the other
The Attitude of Latin American Countries towards Venezuela’s Dual Power Situation from 2019 to 2022
The research subject of this paper is the attitude of Latin American
countries towards the dual power situation in Venezuela in the
period between 2019 and 2022. This period was marked by the
struggle for total control over the state between the legally elected
president of the republic, Nicolás Maduro, and Juan Guaidó, the self-
proclaimed president of the republic, supported by the so-called
collective West. The key reason the author chose this topic as the
research subject was the impact that the period of dual power left
not only on relations within the Latin American macro-region but
also on wider international relations. The starting hypothesis of the
research is that the position taken by Latin American countries
regarding the recognition of the legality and legitimacy of the self-
proclaimed president Juan Guaidó was directly determined by their
ruling ideologies, as the right-wing governments recognised Juan
Guaidó as president, i.e., terminated diplomatic relations with
Nicolás Maduro’s regime. The results of the research showed that
the attitude of Latin American countries towards the dual
government situation in Venezuela turned to a significant extent in
favour of Nicolás Maduro after the so-called second pink wave, i.e.,
the coming of progressive political forces to power in Argentina,
Bolivia, Brazil, Peru, and Colombia. Historical and case study
methods, as well as comparative analysis, were used in this research
The Reshaping of Global Relations in the 21st Century: Multiple World Orders?
After almost half a century of fundamentally stable structure of international system during the Cold War, and with an intermezzo in the form of the “unipolar moment” immediately after the breakup of the Soviet Union, the first decades of the twenty first century brought about a series of turbulences and cued deep reshaping of the global relations. Unable to achieve or maintain the global- or block-level hegemony at the scale which had been attainable within the bipolar and multipolar systems of the Cold War and post-Cold War eras, the great powers predominantly fight to consolidate their positions within their respective spheres of influence, whether these are designated geographically (as regions) or functionally (as domains). On its own part, this has initiated the development of concepts like the “multiorder world” (Trine Flockhart), and multiplicity in international relations (Milja Kurki, Justin Rosenberg). Although these and similar concepts take up positions critical towards the traditional positivist theoretical approaches, it can be stated that, at the same time, they reaffirm them: while aspiring to transcend the embedded disciplinary boundaries, they necessarily, although most often unwillingly, affirm the significance of the state as not just the key actor, but also as the key reference framework for constituting the very notion of “the international”. Similarly, the aforementioned historical and theoretical-methodological changes in the study of global relations produce immediate consequences for our understanding of international realities, as well as for our presuppositions on the directions of its future development. By combining the traditional, dominantly realist postulates with the ctitiques and innovations put forward by contemporary approaches to the study of international politics, the author aspires to shed light on some of the key aspects of the reshaping of contemporary global relations
Uredba Evropske unije o stranim subvencijama kojima se narušava unutrašnje tržište
Poslednjih godina strane subvencije značajno su narušile unutrašnje tržište Evropske unije (EU). One su dovele do neravnopravnog tržišnog nadmetanja preduzeća u različitim ekonomskim sektorima, koja su zahvaljujući stranoj finansijskoj pomoći ostvarila dobit koju ne bi mogla ostvariti u normalnim tržišnim uslovima. Odobravanje subvencija od strane trećih zemalja odrazilo se naročito negativno u postupcima javnih nabavki, koncentraciji kapitala i preuzimanju strateške imovine poput kritične infrastrukture ili inovacionih tehnologija. Budući da se nijedan postojeći instrument EU o pružanju državne pomoći nije bavio konkretno ovim pitanjem, posebno ne pitanjem subvencionisanih investicija i finansijskih ulaganja, i subvencija u oblasti pružanja usluga, bilo je nužno upotpuniti postojeću pravnu prazninu usvajanjem novog regulatornog okvira kojim bi se ovo stanje popravilo. Komisija EU, u maju 2021. godine, iznela je stoga predlog Uredbe o stranim subvencijama koji su Evropski parlament i Savet, nakon međusobnog usaglašavanja, usvojili u decembru iste godine. Uredbom o stranim subvencijama utvrđuje se set pravila za efikasnije suočavanje EU sa stranim subvencijama koje izazivaju distorzije i podrivaju jednake uslove na njenom unutrašnjem tržištu zasnovanom na konkurentnoj tržišnoj ekonomiji
Geopolitičke (ne)prilike vs. "zakasnelo" reagovanje spoljnopolitičke službe Severne Makedonije u procesu evropskih integracija
Predmet ovog rada je ustanoviti potencijale, kapacitete i opasnosti u spoljnopolitičkom delovanju malih i mikro subjekata međunarodnih odnosa. Zapravo, ovim radom ćemo, na studiji slučaja spoljnopolitičkih ciljeva Severne Makedonije, ustanoviti uslovljenost kao i efikasnost i efektivnost u procesu realizacije utvrđenih ciljeva, te koliko su one determinisane širim regionalnim i međunarodnim geopolitičkim okolnostima, a koliko su zapravo u uzročno-posledičnoj vezi za unutrašnjim (ne)prilikama. Značajno za razumevanje aktuelne pozicioniranosti među-narodnog prava u regulisanju međunarodnih odnosa, u radu ćemo analizirati i međunarodno-pravni ugao u kontekstu realizacije spoljnopolitičkih ciljeva Severne Makedonije, uz istovremenu zaštitu identitetskih atributa ove zemlje i većinskog naroda koji živi u istoj. Koristeći metodološki okvir analize sadržaja postojećih podataka, potom komparacije različitih vremenskih okvira, te konkretizaciju kroz ponovnu komparaciju na ravni geo-političkih i unutrašnjih okolnosti, ustanovićemo valjani odgo-vor na istraživačko pitanje: koliko geopolitičke prilike utiču na spoljnopolitičko delovanje subjekata međunarodnog prava ko-je karakteriše izrazito ograničene resurse u političkom, eko-nomskom, vojnom i diplomatskom kontekstu? Zaključak ovog rada, odnosno rezultati u kontekstu nauke o međunarodnim odnosima jeste da je spoljnopolitički mehanizam malih i mikro država u savremenim međunarodnim odnosima u zavisnom odnosu kada su u pitanju šire geopolitičke okolnosti, a i ostvarivanje spoljnopo-litičkih ciljeva uvek je u apsolutnoj uzročno-posledičnoj vezi sa unutrašnjim (ne)prilikama
Security Dimension Of Open Balkan: Contemporary Security Challenges As A Chance For Regional Security Platform
The Open Balkan initiative primarily is focused on the cooperation within the economic framework between participating actors.
But, bearing in mind reached declarations between Albania, North Macedonia and Serbia related to the cooperation in the fields
of security, there are no doubts that this initiative also could provide a contribution in the regional security infrastructure, at this
moment between participating states, but later also within the whole Western Balkans region. Leading research question of thi s
paper is whether Open Balkan, as an initiative with pre-dominant economic sign, could also contribute in the process of creation
regional security sustainability from the contemporary security threats angle. From the theoretical point of view, contribution of this
paper is foreseen in the context of analysis how much regional cooperation in the field of security could contribute in wider security
infrastructure. Primarily the research would be focused on the so-called soft-threats, which do not include “traditional” security
threats such as territorial integrity, possibilities of foreign aggression, as well as traditional ways of war
Kriza sistema za rešavanje sporova u STO: stanje i dometi predloženih rešenja
Predmet ovog rada je kriza sistema za rešavanje sporova u Svetskoj
trgovinskoj organizaciji (STO) i izgledi za njeno prevazilaženje. Reč je o samo
jednoj dimenziji višegodišnje krize multilateralnog trgovinskog sistema i
neophodnosti reformisanja STO. Deo članica ove organizacije dostavio je
Opštem savetu svoja viđenja aktuelne situacije i predloge reformi koji se
tiču nekoliko problema sa kojima se organizacija suočava u svom
funkcionisanju. Cilj rada je da kroz analizu predloga za okončanje krize
sistema za rešavanje sporova, dostavljenih u periodu 2018–2023. godine, i
ponuđenih alternativa, odgovori na pitanje kakvi su izgledi da članice STO
postignu saglasnost u pogledu prevazilaženja krize i kakvi su dometi
predloženih rešenja u ostvarivanju reforme sistema za rešavanje sporova.
Nalazi pokazuju postojanje jaza između ključnih globalnih trgovinskih
aktera – SAD, koje su izazvale krizu Apelacionog tela i koje odbijaju
predloge ostalih članica STO, i EU i Kine, s druge strane, koje su pokazale
spremnost za saradnju u pogledu rešavanja ove krize. Zemlje u razvoju i
najmanje razvijene zemlje pokazale su jedinstvo i iznele predloge u skladu
sa svojim pozicijama. Glavni zaključak rada je da su dometi predloženih
rešenja i postojećih alternativa ograničeni zbog odbijanja SAD da sarađuje
sa ostatkom članstva, te da se ne može očekivati rešavanje tekuće krize dok
SAD ne revidiraju svoje pozicije
Mnogo malih i jedno veliko ostrvo – Francuska i Australija u Indo-Pacifiku
Autor rada opisuje, analizira i objašnjava politike i
strategije Francuske i Australije u regionu Indo-Pacifika, u
kontekstu pojačanog kinesko-američkog rivaliteta. U prvom delu rada
dat je pregled francuskih prekomorskih poseda u Indijskom i Tihom
okeanu, sastav i jačina vojnih snaga i sredstava na njima, kao i osnovnih
pozicija Pariza kada je reč o ovom regionu. Pored toga, prezentovan je i
francuski princip ,,strategijske autonomije“ u Indo-Pacifiku, kao i
geografske i logističke okolnosti koje otežavaju i ometaju njegovu
doslednu realizaciju. U drugom delu rada, pružen je kratak konspekt
političkih i strategijskih pozicija Kanbere kada su u pitanju osnovni
bezbednosni izazovi u Indo-Pacifiku, kao i geostrategijska uloga
Australije u ovom regionu, na fonu sve izraženijeg sučeljavanja (i
potencijalnog oružanog sukoba) NR Kine i SAD-a. Objašnjena je
pozadina australijsko-američkog savezništva i označena ,,zona
odgovornosti“ Kanbere u Indo-Pacifiku. Konačno, u radu je dat i
kratak osvrt na francusko-australijske odnose, njihove plime i oseke i
potencijale budućeg razvoja
Social media impersonation as a cybersecurity threat
Social media platforms function as a virtual environment where billions of people
communicate, exchange knowledge, and develop relationships. Because of the enormous
amount of personal information that is shared on these platforms, hackers find them to be
appealing targets. The act of making fictitious social media pages, accounts, or identities that
closely resemble real ones is known as social media impersonation. These accounts are meant
to trick people into thinking they are communicating with a reliable person or entity, which
greatly undermines their cybersecurity. Social engineering is a broader term for a set of
techniques that include psychological manipulation, including the act of impersonating genuine
individuals on social media. The goal is to deceive victims into divulging private information
or into acting against their better judgment. Social media impersonation may involve credit
card, computer, and financial fraud, harassment, and other crimes that are covered by this Act,
depending on the seriousness of the conduct and their outcomes. Although security precautions
are put in place by social media sites to safeguard user data, they are not infallible.
Cybercriminals take advantage of platform security flaws, frequently using creative methods,
to obtain unauthorized access to user accounts and compromise personal data. The battle against
impersonation on social media is not one that belongs to one person. It necessitates a
coordinated, societal approach based on knowledge and instruction