REPFF - Repository of Faculty of Philology, University of Belgrade
Not a member yet
1887 research outputs found
Sort by
Translation as Border-Crossing: Virginia Woolf's Case
No full textThis text focuses on the "case of Virginia Woolf", that is, how the translation of her work relates to theoretical border-crossing, especially within the context of the arrival of feminist theory in the countries of Eastern Europe. The idea of translation is seen primarily as inspiration, which is both close enough to interpretation and seemingly without limits. The text is structured in three parts, of which the first two explore the limits of translation as inspiring readings of Woolf in Serbia, while the third part covers the East-West modernist relation and translation as border crossing in literature and also in life
A narrative structure of the subject and an apocalypse of the apocalypse or the story has lost its end
No full textOsnovna teza ovoga ogleda jeste da se pitanja, prvo: da li se postmoderna desila?, i drugo: ako jeste, u čemu se da prepoznati njeno događanje u srpskoj književnosti?, prevashodno tiču ontološki neporečenog prisustva subjekta i njegova stalnog pripovjedačkog rekonstituisanja u čežnji za novim početkom. Preispitivanje statusa odnosa između postmoderne i moderne se zato, u referenci prema Deredinoj, Fukoovoj, Levinasovoj i Rikerovoj perspektivi, ovdje javlja kao nastojanje da se omogući razumijevanje prirode prelaza i smisla priče o prirodi kraja. Izdvajaju se sljedeće teme: a. Istina, moral i razumijevanje odnosa između ljubavi, bola i smrti. b. humanizam kao sinteza formalne logike i etike, moderna kao moralno-estetička antropologija; c. Linearna struktura vremena, istorija i odsustvo klimaksa; d. Postmoderna i ontološka neutralizacija (drame) subjekta; e. univerzalizacija i neutralnost, ton, govor i stil; f. Apokalipsa i eshatologija, posljednji sud, intoniranje i iznovni problem kraja; g. Metafizička volja za neistinom. ljepota i tajna kao suština istine; h. Subjekt i njegovo pripovjedačko rekonstituisanje. Subjekt i fabuliranje; i. Subjekt, neistina i otvaranje jedne mogućnosti življenja. Apokalipsa apokalipse i priča koja gubi svoj kraj... .Postmodern destruction of the narrative structure of grand style and its tendency to overcome an epochal thought escalates in an attempt to annihilate the position of the subject which is established in the constitution of a linear relation between the beginning and the end, birth and death. This paper correspondingly demonstrates that (post)modernity is conditioned by an existentially undeniable presence of the subject and a (dis)continuity of its narrative reconstitution within a desire for a new beginning. An investigation of the status of a relation between post modernity and modernity is conceived here in reference to Derrida's, Foucault's, Levinas' and Riceour's perspectives, and is an attempt to understand the condition of transference and the meaning of the story about the nature of the end. In this attempt the following themes are exposed: a. truth, morality and understanding the relation between love, pain and death; b. humanism as a synthesis of (the)formal logic and ethics, modernity as moral-aesthetical anthropology; c. linear structure of time, history and the absence of climax; d. Post modernity and ontological neutralization of (a drama of) the subject; e. universality, totality and neutrality, tonality, speech and style; f. apocalypse and eschatology, the final judgment, intonation and revival of the problem of the end; g. Metaphysical will for non-truth. Beauty and mystery as the essence of truth; h. The subject and its narrative reconstitution. The subject and plot making; i. The subject, non-truth and the revelation of the possibility of living. an apocalypse of the apocalypse and the story which has lost its end…
The acrostic in Šiško Menčetić's poetry
No full textJedna od dominantnih karakteristika u poeziji Šiška Menčetića jeste akrostih. Prema značenju akrostiha pesme se mogu podeliti na tri velike grupe: pesme koje u akrostihu imaju lično ime, neku drugu vrstu reči i celu rečenicu. Drugi kriterijum, prema kojem možemo napraviti klasifikaciju, jeste način organizacije akrostiha. Različiti kriterijumi međusobno komuniciraju, tvoreći inventivna rešenja koja izlaze iz okvira klišea. Upravo, ta odstupanja od ustaljenih okoštalih formi petrarkističke poezije upućuju na pesničku virtuoznost, te na drugačiji način osvetljavaju poeziju Šiška Menčetića.The acrostic is one of the dominant traits in Šiško Menčetić's poetry. According to the meaning of the acrostic, the poems can be subdivided into three large groups: the poems whose acrostic contains a proper noun, some other part of speech, or an entire clause. The other criterion is established according to the acrostic structure. The different criteria communicate mutually, making for inventive solutions that transcend the framework of a cliché. Those very variations of rigid standards of Petrarchan poetry indicate Šiško Menčetić's poetical virtuosity and shed some different light on his poetry.
Irena Vańkova, Iva Nebeská, Lucie Saicová Ŕimalová, Jasńa Šlédrová: Co na srdci, to na jazyku. Kapitoly z kognitivní lingvistiky. – Praha: Univerzita Karlova v Praze, Karolinum, 2005, 343 str.
No full textKommunikativnyj podhod v obučenii serbskogo jazyka
No full textRad je zasnovan na iskustvima stečenim tokom višegodišnjeg pripremanja i praćenja studenata Katedre za srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu na hospitovanju u osnovnim i srednjim školama. Cilj rada jeste modelovanje efikasnijih metodičkih pristupa u nastavi jezika. Analiza priprema i održanih časova pokazala je da su značajna preimućstva metodičkih modela zasnovanih na komunikativnom pristupu postignuta zahvaljujući: (a) uključivanju komunikativne situacije u obradu, čime su pojačane motivisanost i intelektualna aktivnost učenika i (b) kontekstualizaciji nastavnih sadržaja, lingvometodičkih tekstova i metodičkih postupaka (kontekstualizacija je doprinela većoj koherentnosti pripreme, brzini usvajanja novog gradiva i trajnosti znanja). Razvijanje komunikativne kompetencije u nastavi maternjeg jezika često je zapostavljeno, što jasno pokazuje da je značaj funkcionalnih ciljeva potcenjen. Zato je u radu posebno istaknuta važnost sticanja aktivnih i primenljivih znanja oslonjenih na valjano kontekstualizovane primere upotrebljene u komunikativnim situacijama; pored toga, istaknut je značaj svrhovitih, funkcionalno osmišljenih vežbi, kao oslonaca povezivanja metodike nastave jezika i pragmatike.Rabota zasnovana na opytah priobretenyh v tečenii mnogoletnej podgotovki sledovanija za studentami Kafedry za serbskij jazyk i literaturu Filologičeskogo fakul'teta v Belgrade vo vremja poseščenija otkrytyh zanjatij v načal'nyh i srednih školah. Analiz podgotovok i provedenyh urokov pokazal čto značitel'nye preimuščestva metodičeskih modelej zasnovanyh na kommunikativnom podhode dostignuty blagodarja: (a) vključenii kommunikativnoj situacii v obrabotku, a etim obrazom ukrepleny motivacija i intelektual'naja dejatel'nost' učenikov, (b) kontekstualizacii učebnogo soderžanija, lingvometodičeskih tekstov i metodičeskih processov (ponimanie smysla soderžanija vyzvalo bolee sil'nuju sovmestnuju svjazanost' podgotovki, obespečilo skorost' usvoenija novogo materiala i pročnost' znanija). Razvitie kommunikativnoj kompetencii v učebe rodnogo jazyka často ostavleno bez vnimanija i eto četko ukazyvaet čto značenie funkcional'nyh celej prenebreženo. Poetomu v rabote osobeno podčerknuta značitel'nost' polučenija aktivnyh i primenimyh znanij operjajuščihsja na pravil'no vybranye primery kotorye upotrebleny v kommunikativnyh situacijah. Krome togo, podčerknuto i značenie cel'nyh, pragmatičeskih upražnenij, v roli fundamenta svjazi metodiki rodnogo jazyka i pragmatiki
V. Maldžijeva, Z. Topolinjska, M. Đukanović i P. Piper (u redakciji Predraga Pipera), Južnoslovenski jezici – gramatičke strukture i funkcije. Beograd: Beogradska knjiga, 2009, str. 552.
No full text
