1242 research outputs found
Sort by
The effectiveness of group art therapy in a clinically heterogenous sample: Randomized controlled trial
The goal of this study was to examine the effects of group art therapy on different measures of both therapeutic processes (group cohesion and art therapy-related emotional regulation) and therapeutic outcomes (self-esteem, social state self-esteem, and distress) in a clinically heterogenous sample. This is a pretest-posttest control group design with a random allocation of participants, i.e., randomized control trial. The sample consisted of 160 patients (68.75% female) aged 14 to 73 years (M = 43.19, SD = 14.06; nART = 87, nTAU=73). Participants completed self-report measures of distress (depression, anxiety, and stress), self-esteem, social state self-esteem, group cohesion (GCQ), and self-expression and emotion regulation in art therapy (SERATS). The group art therapy lasted for six once-a-week sessions were 90 min long. GCQ and SERATS have unidimensional factor structures. The results showed that art therapy has statistically significant positive effects on group cohesion, self-esteem, and social state self-esteem, and lowering effects on anxiety as compared to active treatment-as-usual. Moreover, self-expression and emotional regulation during art therapy increased in the art therapy group. The measures of mental health outcomes and psychotherapeutic processes are meaningfully related in the art therapy group. In conclusion, this study presents some novel evidence for the benefits of art therapy
Collaborative Solutions: Handbook for the implementation of the PEER Model of Collaborative Problem Solving
Ovaj priručnik predstavlja rezultat predanog rada i istraživanja u okviru projekta
Saradnjom do rešenja: PEER model osnaživanja mladih za konstruktivni
dijalog i timski rad. Istraživači sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i
Instituta za pedagoška istraživanja iz Beograda, uz finansijsku podršku Fonda za
nauku Republike Srbije, došli su na ideju da kreiraju program koji bi pomogao
adolescentima da bolje sarađuju prilikom rešavanja složenih problema i zadataka.
Oslanjajući se na znanja iz sociokulturne psihologije, psihologije individualnih
razlika, razvojne psihologije i obrazovnih nauka formulisali smo jedinstven PEER
model zajedničkog rešavanja problema. Kroz mnoge sate istraživanja, razvoja materijala
i interakcije sa mladima, zajedno smo oblikovali PEER model kao i ovaj
priručnik. Ovaj model polazi od toga da je za kvalitetnu i produktivnu saradnju
potrebno voditi računa o sledećim aspektima saradnje: 1) osobine ličnosti (Personality),
2) emocionalna inteligencija (Emotional inteligence), 3) razmena ideja
putem dijaloga (Exchange) i 4) dostupni resursi (Resources). Svakom slovu PEER
modela u ovom priručniku posvetili smo jedno poglavlje. U poglavljima je kratko
objašnjen svaki element modela, a zatim su prikazane aktivnosti koje podržavaju
razvoj saradnje kod mladih. Kroz sinergiju ovih elemenata, mladi ne samo da formulišu
bolja rešenja, već i unapređuju lične kompetencije neophodne za uspešnu
saradnju.
Naša želja je da ova publikacija bude inspiracija i resurs za sve koji su posvećeni
razvoju mladih i unapređenju veština zajedničkog rešavanja problema. Priručnik
je pre svega namenjen profesionalcima koji rade sa mladima i koriste grupni rad
kao metod u realizaciji aktivnosti za učesnike, bilo da je u pitanju školski ili vanškolski
kontekst. Psiholozi, pedagozi, stručni saradnici, nastavnici, vaspitači1 i ostali koji
se bave razvojem mladih pronaći će u ovom priručniku korisne smernice i alate
usmerene na podržavanje mladih u razvoju njihovih veština zajedničkog rešavanja
problema.
Prva dva poglavlja priručnika posvećena su aktivnostima koje podstiču prepoznavanje
i uvažavanje osobina ličnosti (Personality) kao i vežbama koje govore o
doprinosu emocionalne inteligencije zajedničkom radu. Aktivnosti opisane u ovim
poglavljima oslanjaju se na psihološka znanja i zbog toga su namenjene prvenstveno
psiholozima. Međutim, ne isključujemo mogućnost da ih mogu realizovati
i drugi edukatori, posebno nastavnici, uz konsultacije sa psiholozima. Druga dva
poglavlja, razmena ideja putem dijaloga (Exchange) i dostupni resursi (Resources),
namenjena su široj grupi edukatora, odnosno mogu ih realizovati svi profesionalci
koji koriste grupni rad u edukaciji mladih.
Želimo da izrazimo zahvalnost sledećim partnerskim školama iz Beograda, bez
čije podrške i posvećenosti ostvarenje naših ciljeva ne bi bilo moguće: Gimnaziji
„Patrijarh Pavle“, Gimnaziji „Sveti Sava“, Zemunskoj gimnaziji, Zubotehničkoj školi,
Mašinskoj školi „Radoje Dakić“, Petoj beogradskoj gimnaziji, Saobraćajno-tehnič-koj školi, Sedmoj beogradskoj gimnaziji, Srednjoj turističkoj školi, Ugostiteljsko-turističkoj
školi, Farmaceutsko-fizioterapeutskoj školi i Šestoj beogradskoj gimnaziji.
Podrška i doprinos koje smo dobili od ovih škola, njihovih učenika, nastavnika,
stručnih saradnika i direktora su nemerljivi; zajedno sa njima stvorili smo resurse
za koje verujemo da će doprineti obrazovanju i razvoju mladih ljudi.
Takođe, želimo da se zahvalimo svim recenzentima koji su doprineli kvalitetu
ovog priručnika. Sugestije i komentari koje smo dobili od dr Danijele Petrović, dr
Nevene Buđevac i dr Vladete Milina značajno su doprineli uobličavanju sadržaja
priručnika.
Nadamo se da će ovaj priručnik biti od koristi svima koji žele da doprinesu razvoju
veština koje su preduslov uspešnog uključivanja mladih u saradnju usmerenu
na rešavanje složenih problema. Takođe, podstičemo sve praktičare da aktivno
učestvuju u kreiranju novih materijala kako bismo u budućnosti što više podržali
zajednicu profesionalaca koji rade sa mladima. Ukoliko ste modifikovali i prilagodili
neku od opisanih aktivnosti iz ovog priručnika kontekstu u kom vi radite, pozivamo
vas da podelite svoje verzije. Svoje nove ideje možete poslati na imejl-adresu
[email protected] i tako napraviti korak ka unapređivanju metoda rada sa
mladima koje su u funkciji razvoja veština neophodnih u saradnji
Motherhood in prison - challenges and perspectives
The authors have analysed the status, treatment and needs of imprisoned mothers and their
children. They point out that, almost everywhere in the world, children of incarcerated mothers
are not given adequate attention, and that their very specific needs are neglected, although this
directly contradicts the international standards and the principle of protecting the best interests
of the child. In order to make recommendations that could upgrade the realization of rights of
incarcerated mothers and their children left behind, the authors have reviewed the scientific and
professional literature, focusing on the possible negative effects of parental detention and
practices that have been shown to contribute to the well-being and social reintegration of both
children and their mothers. International legal documents have also been analysed. General
recommendations that have been given relate to the justice and prison systems, social welfare,
schools and the media
Saradnjom do boljeg obrazovanja
Kada pomislimo na saradnju, zamišljamo način rada u kojem se pojedinci
oslanjaju jedni na druge, postižući tada veću angažovanost i bolji rezultat nego
kada bi delali samostalno. Upravo je to jedan od ključnih pokretačkih načela
obrazovnog sistema, jer saradnja kao veština ima moć da transformiše proces
učenja i doprinese razvijanju zajedničkog znanja i zajedničkih vrednosti.
U modernom obrazovanju veština saradnje prepoznata je kao jedna od
najvažnijih „mekih veština” za uspeh u 21. veku (Battle for Kids, 2022) i postala
je centralni fokus reformi mnogih obrazovnih sistema širom sveta (OECD,
2018). Ovaj značaj prepoznat je i u pravnoj regulativi obrazovnog sistema
Republike Srbije u kome je, prema Zakonu o osnovnom sistemu obrazovanja i
vaspitanja (Službeni glasnik RS, 92/2023), jedan od osnovnih obrazovnih ciljeva
definisan kao „razvoj osećanja solidarnosti, razumevanja i konstruktivne
saradnje sa drugima, kao i negovanje drugarstva i prijateljstva”. Posmatrajući
na ovaj način, saradnja se ne vidi samo kao sredstvo/metod za učenje, već kao
ključna vrednost koja pomaže u oblikovanju otvorenih, empatičnih i uspešnih
generacija
Teachers’ and pedagogists’ opinions about the possibilities of enhancing mutual collaboration to effectively apply interactive teaching methods
Interactive teaching methods significantly influence students’ academic
achievement and help them develop the skills and abilities necessary
to navigate life in contemporary democratic society. The present study
probed teachers’ and pedagogists’ opinions about the possibilities of
enhancing mutual collaboration to ensure the effective application of
interactive teaching methods. The data were collected via interviews
with the employment of an interview protocol. The research design
encompassed a qualitative thematic analysis. The sample comprised
30 teachers and 30 pedagogists employed at primary and secondary
schools. According to the obtained results, teachers most often stated
that difficulties in establishing collaboration regarding interactive teaching
method application stemmed from pedagogists. The issues listed included
pedagogists’ lack of time, the incompatibility of pedagogists’ ideas with
the demands of the practice, and the physical remoteness of the school
pedagogist’s office. Conversely, pedagogists most commonly cited difficulties such as teachers’ lack of motivation for applying interactive
teaching methods and teachers’ unpreparedness to introduce innovations
into their practice and take on additional responsibilities. Most teachers
believed that mutual collaboration aimed at effectively applying interactive
teaching methods could be enhanced through pedagogists’ increased
engagement in the planning and evaluation phases of interactive teaching.
The solutions proposed by the largest number of pedagogists included
organizing additional teacher training and motivating teachers to apply
interactive teaching methods. The results showed that teachers’ and
pedagogists’ perspectives on improving mutual collaboration aimed at
effectively applying interactive teaching methods differed in that teachers
preferred collaboration directed toward solving specific problems in the
application of interactive teaching methods, while pedagogists were more
oriented toward familiarizing teachers with the wider context of interactive
teaching method application.Book of abstracts: The 31st International Scientific Conference “Educational Research and School Practice“, December 6, 202
Shvatanje konteksta za učenje u savremenim empirijskim istraživanjima
Iako se sintagma kontekst za učenje često sreće u pedagoškoj literaturi,
značenja koja se pridaju ovom pojmu različita su te se neupitno može reći jedino da je
njegova suština kompleksna i teško dokučiva. Cilj ovog rada jeste da sagledamo
shvatanja konteksta za učenje u savremenim empirijskim istraživanjima kroz
odgovaranje na pitanja: kakva je priroda konteksta za učenje; šta čini sadržaj ovog pojma;
kakva je uloga obrazovnih aktera u građenju konteksta za učenje; koji se obim pojma
konteksta za učenje nalazi u fokusu istraživanja i mogu li se prepoznati tipični obrasci u
shvatanju konteksta. Metodom sinteze tekstualnog narativa odabranih empirijskih
istraživanja (N=20) utvrdili smo da se kontekst za učenje najčešće shvata kao skup
objektivno postojećih karakteristika okruženja, iako se javljaju i radovi u kojima se
kontekst razume kao subjektivni doživljaj aktera. Sličan je broj radova u kojima se
elementi konteksta posmatraju kao zasebne komponente a njihovi odnosi zanemaruju,
kao i onih u kojima se kontekst razume kao mreža odnosa između elemenata ili
holistički. U sličnom broju istraživanja obrazovni akteri se posmatraju kao pasivni
korisnici konteksta i kao oni koji grade kontekst. U analiziranim istraživanjima najčešće
se istražuje kontekst na mikro nivou učionice. Na osnovu analize odnosa između
pojedinih dimenzija može se zaključiti da se u savremenim istraživanjima mogu
prepoznati dva načina konceptualizovanja konteksta koja se temelje na polazištima
empirijsko-analitičke i ekološko-interpretativne paradigme. Budući da teorijski okvir i
istraživački instrument koji je razvijen za potrebe ovog rada omogućavaju sagledavanje
definišućih dimenzija konteksta za učenje, verujemo da rad može biti koristan za
buduća istraživanja
Evaluation of the elective program Economy and Business in grammar schools in Serbia: a mixed methods approach
Competency-based curriculum has significantly influenced changes in national curricula,
including in Serbia. Following these educational trends, elective programs (EP)
were introduced in grammar schools to support the development of students’ professional
interests. One of these EPs is Economy and Business, which was implemented
for the first time in the 2020-2021 school year. It is a unique teaching content of the
grammar school curriculum that deals with economic topics in the third and fourth
grades. The teachers of this program have a degree in Economics or Management. The
educational system provided support to these teachers by organizing three-day trainings
in order to implement teaching exclusively through research and project activities.
Bearing in mind that every educational change requires monitoring and evaluation so
that decision-makers have evidence-based knowledge, a mixed-method approach to
evaluation was applied. This study aimed to analyze the opinions and experiences
of key actors considering the EP Economy and Business in grammar schools in the
Republic of Serbia. We present the primary data concerning the attitudes of different
respondents toward the content and characteristics of EP teaching. Students, teachers,
and principals from 21 schools, out of a total of 31 schools where this program
is implemented, participated in the research. Quantitative data were collected using
a questionnaire (N=371 students), while qualitative data were collected using individual
(N=3 principals) and group interviews (N=19 teachers, three focus groups).
Descriptive statistical analyses, statistical inference techniques, and qualitative content
analysis were applied. The results show that the EP met the expectations of two-thirds
of the students in terms of content and topics covered. Students choose this program
most often because the contents are attractive, relevant to life in modern society, and
useful for their future education. The advantages of EP from the perspective of different
actors are the freedom of students to think critically; practical, applicable, and
concrete knowledge; appreciation and encouragement of student interests, and the
use of digital tools. Research-project activities provided greater teacher autonomy, and
motivated students to engage more in class. Also, the program completed the educational
“offer” of grammar schools, contributed to the horizontal learning of teachers,
as well as the promotion of the school in the community. Difficulties and challenges
in the implementation of the program are mostly organizational or arise from an
inadequate interpretation of the electoral status of the program. The abstract nature
of economic topics for fourth-grade grammar school students also represents one of the challenges they face. Recommendations were given for the improvement of EP
Economy and Business.Knjiga sažetaka: 6. Dani obrazovnih znanosti 16—18. 10. 2024. Zagre
On some aspects of teaching initial writing in English in the early grades
Рад се бави специфичностима наставе почетног писања на енглеском језику у млађим разредима основне школе. Предмет рада је писање као скуп знања, навика, вештина и способности правилног графичког обликовања писаних и штампаних слова у писму страног језика. У раду је представљена анализа писама због могуће интерференције и објашњене су технике почетног писања на матерњем језику. На крају су наведене активности и технике за описмењавање на енглеском језику помоћу којих би се овакав приступ реализовао у наставној пракси, а све у складу са развојним могућностима ученика и дидактичким препорукама у нашем образовном систему.This paper considers some specific aspects of teaching initial writing in English in the early grades of elementary school and the challenges that such teaching faces. The scope of the paper is writing as a set of knowledge, habits, skills and abilities of correct graphic formation of cursive and printed letters in English. In order to present all the specific aspects and challenges, we analyse both Serbian and English Latin scripts due to possible interference and presenting techniques for initial writing in the mother tongue. The approach of group processing of letters of the second alphabet has been accepted and applied by class teachers as the most efficient and rational methodological solution that can also be adopted by foreign language teachers. In such an approach, letters are compared and contrasted, both between the letters of one alphabet and another, and between individual letters of the English Latin alphabet. Explicit learning can help prevent poor handwriting by clearly indicating the relationships between letters and the relationship of each letter to the line writing base (the line on which the letters are written). The grouping of letters according to their writing patterns, i.e., starting from their graphic specifics, helps to avoid any potential confusion of letters like b and d. In the end, the activities and techniques for developing writing techniques in foreign language classes are listed, by means of which this approach would be implemented into the teaching practice, all in accordance with the developmental abilities of students and didactic recommendations in our educational system. The recommendations are important not only for English language teachers, but also for all other foreign language teachers who teach languages based on the Latin alphabet
Model zajednice profesionalnog učenja: iskustvo građenja refleksivne prakse kroz zajedništvo
Proces implementacije novih Osnova programa „Godine uzleta” u oblasti
predškolskog vaspitanja i obrazovanja zahtevao je da se realizuju inovativni
programi profesionalnog učenja i razvoja*. Prema teoretičarima reformskih
procesa, profesionalna ekspertiza praktičara gradi se tako što se na integrisan i
koherentan način povezuju profesionalno učenje i razvoj (Fullan & Hargreaves,
2016). Posmatrano u ovom referentnom okviru, profesionalno učenje
predstavlja namerno i plansko učenje nečeg novog i vrednog za praktičare (npr.
principi građenja realnog programa u skladu sa Osnovama programa „Godine
uzleta”), ali istovremeno oni koji uče razvijaju se i profesionalno i kao osobe
(npr. razvoj otvorenosti). Drugim rečima, u zajednicama praktičara nema
razvoja bez učenja, a učenje često podrazumeva razvoj. Takođe, praktičari
se profesionalno izgrađuju u zajednici koju karakterišu saradnički odnosi
(Fullan, 1999; Fullan & Hargreaves, 2016; Hargreaves & OʼConnor, 2018) i to u kontekstu refleksivne prakse (Hudson, 2024; Fullan, 1999; Liu et al., 2024;
Thornton & Cherrington, 2019)
Potraga za dobrim pitanjem: kako da mudrije (i efikasnije) učimo u zajednici
Pitanja koja deca postavljaju o temama koje ih interesuju predstavljaju osnov
učenja. Ona su jedan od glavnih poluga održavanja motivacije dece da učestvuju
u procesu nastave. Ipak, ovaj važan resurs, nažalost, u velikoj meri odrasli (i
nastavnici i roditelji) zapostavljaju. Učesnici će tokom radionice imati prilike
da se upoznaju sa Tehnikom formulisanja pitanja (Question Formulation
Technique – QFT), koja omogućava da odrasli na kvalitetniji način sagledaju
pitanja koja deca postavljaju i zajedno sa njima istraže njihova interesovanja.
Koraci u okviru Tehnike formulisanja pitanja (QFT) pretpostavljaju saradnički
odnos među učenicima i podstiču tri tipa mišljenja: divergentno, konvergentno
i metakognitivno. Svaki korak procesa može biti zasebno iskustvo učenja.
Međutim, potpunu efekat primene ove tehnike dolazi do izražaja kada svi
koraci – sva tri oblika mišljenja – deluju zajedno. Pored toga, QFT kod učenika
podstiče samopouzdanje i osećaj osnaženosti. Kako postaju bolji u formulisanju
pitanja, učenici postaju sigurniji dok postavljaju pitanja i sposobniji su da
na adekvatan način oblikuju svoje izražavanje. Učenici razvijaju veštine i
strategije koje su im potrebne da unaprede sopstvenu dobrobit i van učionice.
Zato QFT pomaže učenicima da postanu uspešniji u svim aspektima života:
tokom obrazovnog procesa, domenu sveta rada i porodice, kao i učestvovanja
u demokratskim procesima. Tehnika je deo nekoliko značajnih međunarodnih inicijativa, uključujući i obuku za nastavnike geografije o istraživačkom učenju
koju je pokrenula Nacionalna geografija (National Geographic) kao deo podrške
njihovom profesionalnom razvoju i učenju. Pridružite se ovoj radionici kako
biste otkrili zašto je koristi preko 80.000 nastavnika iz 180 zemalja