Repository of the University of Rijeka, Department of Physics
Not a member yet
242 research outputs found
Sort by
Supernova SN1987A as a source of cosmic dust
No full textProučavanje kozmičke prašine bitan je dio astronomije. Kao takvo izvor je niza podataka o sastavu i izgledu Svemira. Glavne karakteristike prašine objasnit će nam pobliže njenu pojavu. Evolucija zrna prašine popraćena je brojnim procesima nukleacije, rasta i konačno destrukcije. Kako bismo saznali više o nukleaciji i stvaranju prašine, bitno je znati otkuda ona dolazi, odnosno gdje nastaje. Glavni izvori prašine u Svemiru su AGB zvijezde, nove i supernove. Glavni dio ovoga rada pripada potonjem izvoru. Supernova SN1987A u Velikom Magellanovom oblaku na udaljenosti od ⁓ 50 kpc pokazala se kao izvor velike količine prašine. Radi se o prašini s procijenjenih 0,5 s većinskim udjelom silikata i nešto manje ugljika te ostalih elemenata. Teorijskim modeliranjem prijenosa zračenja pomoću numeričkog koda DUSTY izračunali smo energijske spektralne raspodjele i usporedili ih s opažanjima. Tako dobivena svojstva prašine ukazuju na silikatni i ugljični sastav i ekspanziju ovojnice prašine pri čemu se njen radijus povećava, temperatura prašine opada, a veličina zrna prašine raste.
Naposljetku su dani zaključci o tome kolika je važnost provedbe istraživanja kozmičke prašine kao krucijalnom izvoru podataka iz nama najvećeg poznatog laboratorija, Svemira
Spectral analysis of emission from active galactic nucleus Markarian 421 in the very high energy gamma-ray band
No full textovom radu ću pisati o blazaru Markarian 421. Ukratko ću opisati interakciju gama-zračenja s atmosferom na osnovu čega rade Čerenkovljev teleskopi. Opisujem paradigmu aktivnih galaktičkih jezgara i neke od komponenata koje sadrže. Nakon toga ću ukratko objasniti što je spektralna distribucija energije i nastaviti na primjenu funkcija prilagodbi koje sam koristio u radu. Detaljno ću objasniti postupak kojim sam obračunao podatke koje sam preuzeo iz članaka za ovaj rad. Zatim ću pokazati sve podatke koje sam obradio te ću navesti zaključke za svaku obradu, a to je da je spektar tvrđi pri višem toku
Electronic transport measurements on zinc oxide thin films synthesized by atomic layer deposition
No full textOvim diplomskim radom predstavljena je razlika električnih transportnih svojstava tankih filmova cinkovog oksida (ZnO) sintetiziranih tehnikom depozicije atomskih slojeva (ALD) pri temperaturama sinteze od 100 ℃ i 200 ℃. Poprečni presjeci i morfologije tankih filmova snimljeni su pretražnim elektronskim mikroskopom. Morfologije tankih filmova su uspoređene s rezultatima mjerenja električne otpornosti. Izmjerene strujno naponske karakteristike, iz kojih su izračunate specifične električne otpornosti, pokazale su da specifične električne otpornosti uvelike ovise o temperaturi korištenoj pri ALD sintezi tankih filmova. Izmjerene su vrijednosti (5,8±0,6)∙102 Ωcm za tanki film sintetiziran na 100 ℃ i (3,6±0,4)∙10−2 Ωcm za tanki film sintetiziran na 200 ℃. Tanki film sintetiziran na 200 ℃ je pokazao anomalnu ovisnost otpora kao funkcije vremena, gdje je otpor ovisio o prijašnjem toku struje kroz tanki film. Vjerojatan uzrok takvom anomalnom efektu je sama struktura tankih filmova. Naime, smjer narastanja tankih filmova ima izraženo usmjerenje okomito na površinu supstrata, te takva konfiguracija stvara veliku koncentraciju granica zrna okomito na tok struje. Također, mjerena je i ovisnost električne otpornosti uzoraka o izloženosti uzoraka svjetlosti. Izmjerena su karakteristična vremena saturacije fotostruje, te pokazana ovisnost električnog otpora tankih filmova o UV djelu spektra svjetlosti. Izmjerena karakteristična vremena pobuđenja i relaksacije elektrona odgovaraju dvama procesima od kojih je jedan sporiji, a drugi brži - razlikuju se oko 3 puta za film sintetiziran pri 100 ℃ i oko 36 puta za film sintetiziran pri 200 ℃.In this work I show differences in electric transport properties of zinc oxide (ZnO) thin films deposited by atomic layer deposition (ALD) at two different temperatures. The films were deposited at 100 ℃ and 200 ℃. Morphologies and cross sections of the films were obtained with a scanning electron microscope (SEM). The thin film morphologies were correlated with the electrical transport properties. The electrical resistivity of ZnO thin films depends strongly on the ALD growth temperature. The measured values for electrical resistivity are (5,8±0,6)∙102 Ωcm, for thin films grown at 100 ℃, and (3,6±0,4)∙10−2 Ωcm, for thin films grown at 200 ℃. The resistivities were determined from current voltage characteristics. The thin films grown at 200 ℃ showed an anomalous time dependence of the electrical resistance where the resistance was changing in time, depending on the previous current flow. A probable cause for such behavior lies in structural characteristics of the ZnO thin films - the ALD growth of thin films prefers a uniaxial direction, which creates grain boundaries perpendicular to the current flow. A dependence of the electrical resistivity on an ambient illumination is also presented. From measurements of photocurrent as a function of time, we could extract characteristic excitation and relaxation times of photo created electrons. The characteristic times correspond to two processes, one slower and other faster. The slow and the fast processes differ approximately 3 times for the thin films grown at 100 ℃ and 36 times for the thin films grown at 200 ℃
Applications of SU(N) on Elementary Particle Physics
No full textU drugoj polovici 19. stoljeca norveski matematicar S. Lie dolazi do ingeniozne ideje prilikom
proucavanja svojstava kontinuiranih grupa. On, naime, dolazi na ideju generatora grupe. Ta
misao ce se pokazati kljucnom pri razvoju algebarske metode klasiciranja elementarnih cestica.
Kontinuirane grupe same po sebi cine jedan vrlo zanimljiv skup elemenata i operacije koje nam
daju novi nacin prilaska problematici, ako provedemo kvalitetnu zikalnu interpretaciju. Dakako,
mi cemo se ovdje baviti upravo nacinom na koji su W. Heisenberg, M. Gell-Mann i mnogi drugi
pronasli metode primjene takvih algebarskih struktura za teorijski razvoj cesticne zike. Teorijska
razmatranja nisu samo potvrdila vec ranije otkrivene cestice, nego su i dala predvidanja za nove
cestice uz preciznu kvantnu karakterizaciju tako novootkrivenih cestica.
U pocetku cemo uvesti aksiome i denicije osnovnih pojmova od kojih nadalje strukturalno
gradimo nasu teoriju. U poglavlju 4 predstavljamo Liejev formalizam te prikazujemo jednostavnu
mogucnost zikalne primjene takvog fomalizma. Za ziku elementarnih cestica najbitnijim gru-
pama ispostavljaju se grupe unitarnih matrica rotacije u kompleksnom prostoru. Zbog same ap-
straktnosti rijesavanja problema klasikacije elementarnih cestica, primorani smo napustiti nama
prirodni trodimenzionalni realni prostor i prilagoditi se prostoru gdje kvantna svojstva cestica
obitavaju u svojem prirodnom okruzenju. Prelazak je naravno, odraden postupno; vec poznatim
primjerima trodimenzionalnih rotacija uvodimo matrice rotacija, a time dolazimo do specijalnih
ortogonalnih grupa. Tada je prosirenje na kompleksne prostore puno jednostavnije. U nastavku,
u poglavljima 5 i 6, uvodimo kvarkove i kvarkovski model. Uporabom matricnih operatora, koji
se zovu i kvarkovske ljestve, bit cemo u mogucnosti shematski prikazati dobivene rezultate. Pri-
likom tih postupaka7 svoju ulogu ce odigrati i Clebsch - Gordanova dekompozicija, zbog potrebe
sparivanja razlicitih elementarnih stanja. U posljednjem poglavlju zato, prikazujemo slikovnu
metodu takve dekompozicije zvanu Youngovi tabloi
Principles and applications of IR spectroscopy
No full textInfracrvena spektroskopija je instrumentalna tehnika za detekciju funkcionalnih grupa i određivanje organskog spoja interakcijom elektromagnetskog zračenja i materije. Kada je frekvencija zračenja jednaka vibracijskoj frekvenciji veza u molekuli, dolazi do apsorpcije. Rezultat istraživanja je IR spektar prikazan u grafičkom obliku u ovisnosti transmisije o valnoj duljini. Svaki organski spoj, kao i svaka funkcionalna grupa, ima svoj karakteristični IR spektar
Tesla high-frequency transformer in teaching physics
No full textNikola Tesla (1856. – 1943.) jedan je od najpoznatijih i najznačajnijih hrvatskih znanstvenika koji je svojim izumima zaslužan za oblikovanje modernog tehnološkog društva u kojem živimo. Svojim izumima zaslužan je za razvoj sustava višefazne izmjenične struje i njegovu masovnu primjenu u privredi i kućanstvima te je udario temelj bežične komunikacije, a njegove tvrdnje o bežičnom prijenosu energije i danas plijene pažnju javnosti. Zbog njegove relativne zapostavljenosti u hrvatskom školstvu, cilj ove diplomske radnje je promisliti mogućnosti primjene jednog od njegovih poznatijih izuma, tzv. Teslinog transformatora u demonstracijske svrhe u srednjoškolskoj nastavi fizike kako bi se popularizirao lik i djelo Nikole Tesle
Physics and jewerly
No full textNakit kao simbol moći, bogatstva i statusa u društvu, svoju atraktivnost često duguje optičkim pojavama kao što su lom svjetlosti, potpuno odbijanje svjetlosti, disperzija i interferencija svjetlosti.
Posebnu pažnju oduvijek plijeni dijamantni nakit. Rezanjem dijamanata prema točno određenim proporcijama nastaje dragi kamen koji se zove briljant, a svoj prepoznatljiv sjaj duguje potpunom odbijanju i rasapu svjetlosti. Samo najpreciznije rezani briljanti mogu se nazvati idealnima, a danas se za rezanje dijamanata najčešće koriste: Tolkowsky idealni rez i praktični fini rez.
Sedef je unutrašnji sloj ljušture školjkaša, sastavljen od listića aragonita povezanih slojevima elastičnih biopolimera, zbog čega se može interpretirati kao višeslojni film. Prelijevanje boja koje promatrač vidi na ljušturi školjkaša, nastaje interferencijom svjetlosti na slojevima sedefa. Također, biser svoj prepoznatljiv sjaj duguje interferenciji na koncentričnim slojevima sedefa.
U drugom poglavlju ove radnje opisani su osnovni pojmovi i zakoni optike potrebni za razumijevanje fizike, posebno optike nakita. U trećem poglavlju ove radnje opisan je briljantni rez te potpuno odbijanje i rasap svjetlosti u dijamantu. Četvrto poglavlje radnje posvećeno je nakitu koji svoj prelijevajući sjaj duguje interferenciji na slojevima sedefa, u koji ubrajamo i bisere
Electron Magnetic Dipole Moment
No full textDipolni magnetski moment je veli£ina kojom se opisuje magnetsko
svojstvo tijela. Elektron je prema dosada²njim saznanjima elementarna
£estica, dakle zami²ljamo ga to£kastog pa kao takav ne moºe posjedovati
angularni moment kao posljedicu rotacije oko osi koja prolazi njime. Ipak
1922. Otto Stern i Walther Gerlach su svojim poznatim eksperimentom
dokazali kako elektron posjeduje intrinzi£ni magnetski moment odnosno
spin. Analogiju spinu ne moºemo prona¢i u makroskopskom svijetu. Primarna
razlika magnetskog momenta uzrokovanog orbitalnim angularnim
momentom i spinskim angularnim momentom je g faktor koji se javlja
uz potonjeg zbog £ega problem odreivanja magnetskog momenta elektrona
postaje problem odreivanja g faktora. Prema Diracovoj jednadºbi
g faktor iznosi 2. Razvojem kvantne elektrodinamike omogu¢ava se precizniji
izra£un g faktora koji se izvodi evaluacijom Feynamanovih dijagrama.
Razlog zbog kojeg magnetski moment elektrona zauzima u zici,
ali i ostalim znanostima, posebno mjesto je izuzetno slaganje teorijskih i
eksperimentalnih rezultata
Plasma in medicine
No full textPlazma je ioniziran, kvazineutralan plin sastavljen od neutralnih i nabijenih čestica koje pokazuju kolektivno međudjelovanje zasnovano na elektromagnetskoj sili. U radu su definirani parametri plazme i iznesene su neke od brojnih podjela plazme. Predstavljene su metode generiranja plazme i podrobnije je opisan jedan od uređaja korišten u plazma medicini zajedno sa značajkama plazme koju proizvodi.
Navedeni su biološki učinci plazme i primjene hladne atmosferske plazme u stomatologiji, onkologiji i dermatologiji. Predstavljeni su neki od najvažnijih rezultata istraživanja u svakom od navedenih područja i opisani faktori rizika u plazma terapiji
Roentgen rays in medicine
No full textDiplomski rad Rendgensko zračenje u medicini se sastoji od četiri poglavlja. U prvom poglavlju je opisan teorijski dio, odnosno otkriće, dobivanje i spektar rendgenskog zračenja te njegova interakcija s materijom. U drugom poglavlju su opisani različiti detektori rendgenskog zračenja (plinski, scintilatorski, poluvodički) te njihove karakteristike i princip rada. U trećem poglavlju se opisuje sastav, princip rada i rekonstrukcije slike kod dijagnostičkog uređaja Kompjutorizirana tomografija