Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek
Not a member yet
1566 research outputs found
Sort by
Work on the role of Adder in the play "Striborov's Forest"
No full textŠuma Striborova je diplomska predstava četvero studenata: Laure Kolesarić, Luke Selmana, Matka Trnačića i Mateje Tustanovski pod mentorstvom Maje Lučić, izv. prof. dr. art., i sumentorstvom umjetničkog suradnika Gorana Guksića. Mateja Tustanovski ovim radom dramaturški analizira komad, obrazlaže i argumentira izbor tehnike te opisuje svoj proces rada na ulozi Guje kao i cjelokupnoj predstavi. Na kraju autorica donosi zaključak o stečenom iskustvu tijekom procesa.„Stribor's forrest“ is a graduation thesis of four students, including Laura Kolesarić, Luka Selman, Matko Trnačić and Mateja Tustanovski, under the mentorship of izv. prof. ArtD. Maja 24 Lučić and co-mentorship of ass. Goran Guksić umj. sur. With this thesis, Mateja Tustanovski explains and argues the choice of technique, dramaturgically analyzes the play, and describes her process of the work on the role and the play. At the end, the author draws the conclusion about the experience gained in the process
Sculptural technique and technology- prototype video game character
No full textZavršni rad definira pojmove figurice, figure unutar medija kiparstva i skulpturu fokusirajući
se na radove kroz medij videoigara i animacije koju, kao suvremenu granu umjetnosti,
uspoređuje s klasičnim granama umjetnosti te pronalazi njihove sličnosti i poveznice. U
pisanom dijelu istražuje se i povijest figurica te proces dizajna likova za videoigre i obrađuje
tematiku svog fizičkog i digitalnog rada.
Autor rad dijeli na dva dijela, fizički i digitalni. Fizički se sastoji od tri figure i tri stupa.
Digitalni dio se sastoji od 3D modela lika napravljenog u računalnom programu Blender 3D,
animacije lika su pribavljene u programu Mixamo, dok je program Unity 3D korišten u svrhu
probne implementacije prototipa animiranog modela lika
The role of influencers in awareness of violence against women - public and media response
No full textInfluenceri danas imaju sve značajniju ulogu na društvenim mrežama. U kontekstu digitalne komunikacije i sve većeg utjecaja društvenih mreža, influenceri su postali važni sudionici koji mogu utjecati na društvene promjene. Korištenjem svojih internetskih platformi, mogu proširiti svijest o iznimno bitnim temama, kao što je nasilje nad ženama. Kada influenceri s velikim brojem pratitelja odluče govoriti o nasilju nad ženama, oni imaju moć privući pažnju javnosti, potaknuti razgovor i podići svijest na globalnoj razini. Influenceri često koriste osobni pristup, dijeleći vlastita iskustva ili priče drugih ljudi, što može stvoriti emocionalnu povezanost s publikom. Kroz kampanje na društvenim mrežama, oni mogu promovirati edukativne sadržaje, resurse za pomoć žrtvama nasilja i potaknuti svoje pratitelje da se uključe u aktivizam ili donacije organizacijama koje se bave zaštitom žena. Dok neki mediji pozitivno ocjenjuju te inicijative i podržavaju ih, drugi mogu biti skeptični ili ih kritizirati, posebno ako percipiraju da su motivi influencera više komercijalni. Unatoč tome, prisutnost influencera u medijskom prostoru pomaže da se tema nasilja nad ženama drži u fokusu javnosti, što je ključno za kontinuirano osvještavanje i borbu protiv tog problema. Iako imaju potencijal za značajan utjecaj, influenceri se suočavaju s izazovima kada se bave ovako osjetljivim temama.Today, influencers play an increasingly important role in social networks. In the context of digital communication and the increasing influence of social networks, influencers have become important actors who can influence social change. By using their online platforms, they can spread awareness about extremely important topics, such as violence against women. When influencers with large followings choose to speak out about violence against women, they have the power to capture public attention, spark conversation and raise awareness on a global scale. Influencers often take a personal approach, sharing their own experiences or other people's stories, which can create an emotional connection with the audience. Through campaigns on social networks, they can promote educational content, resources to help victims of violence, and encourage their followers to get involved in activism or donations to organizations that deal with the protection of women. While some media positively evaluate these initiatives and support them, others may be skeptical or criticize them, especially if they perceive the influencer's motives to be more commercial Despite this, the presence of influencers in the media space helps to keep the topic of violence against women in the public's focus, which is crucial for continuous awareness and the fight against this problem. Although they have the potential for significant influence, influencers face challenges when dealing with such sensitive topics
Narcissistic culture and advertising discourse
No full textTema narcističke kulture i reklamni diskurs, s posebnim naglaskom na ikoničke reklame, istražuje kako se elementi narcizma koriste u marketinškim strategijama za stvaranje slike luksuza, moći i ekskluzivnosti. Analiza pokazuje da reklamne kampanje često koriste samopromociju, estetski ideal i simboliku moći kako bi privukle potrošače koji teže visokom društvenom statusu i prepoznatljivosti. Reklame koriste vizualne prikaze i poruke koje ističu individualnost i uspjeh, stvarajući osjećaj prestiža i superiornosti. Narcistička kultura duboko je ukorijenjena u modernim reklamnim praksama, gdje se brendovi i proizvodi predstavljaju kroz sofisticirane i dramatične scenarije koji naglašavaju njihove luksuzne i ekskluzivne karakteristike. Ove strategije ne samo da zadovoljavaju potrošačke impulse za isticanjem i statusom, već također reflektiraju šire društvene trendove koji naglašavaju individualizam i samopromociju. Ikoničke reklame za luksuzne proizvode i usluge koriste složene vizualne prikaze i sofisticirane marketinške tehnike kako bi stvorile dojmljiv imidž i dugoročno održale svoju prepoznatljivost. Razumijevanje ovih dinamičnih strategija ključno je za marketinške stručnjake i analitičare koji proučavaju utjecaj medija na društvo i ponašanje potrošača.The topic of narcissistic culture and advertising discourse, with a specific focus on iconic advertisements, explores how elements of narcissism are utilized in marketing strategies to create images of luxury, power, and exclusivity. The analysis reveals that advertising campaigns frequently employ self-promotion, aesthetic ideals, and power symbolism to attract consumers who seek high social status and recognition. Advertisements feature visual depictions and messages that highlight individuality and success, fostering a sense of prestige and superiority. Narcissistic culture is deeply embedded in modern advertising practices, where brands and products are presented through sophisticated and dramatic scenarios that emphasize their luxurious and exclusive characteristics. These strategies not only cater to consumer impulses for distinction and status but also reflect broader societal trends emphasizing individualism and self-promotion. Iconic advertisements for luxury products and services use complex visual portrayals and sophisticated marketing techniques to create a striking image and maintain long-term brand recognition. Understanding these dynamic strategies is crucial for marketing professionals and analysts studying the impact of media on society and consumer behavior
AI (artificial intelligence) in music production
No full textUmjetna inteligencija (AI) sve više igra ključnu ulogu u muzičkoj produkciji, donoseći inovacije i unapređenja u različitim fazama stvaranja muzike. AI alati mogu analizirati velike količine podataka kako bi prepoznali obrasce u glazbi, što pomaže producentima u stvaranju melodija, harmonija i ritmova. Jedna od primjena AI-a je u generiranju glazbe, gdje algoritmi mogu stvoriti originalne kom-pozicije ili remikse na temelju postojećih stilova. Također, AI se koristi za automatsko podeša-vanje zvuka, miksanje i mastering, čime se štedi vrijeme i omogućava producentima da se fo-kusiraju na kreativne aspekte. AI također može pomoći u analizi publike, predviđanju muzičkih trendova i preporučivanju pjesama, što omogućava umjetnicima i producentima bolje ciljanje svoje publike. Međutim, postavlja se pitanje o kreativnosti i autentičnosti, jer se neki boje da bi AI mogao umanjiti ljud-ski dodir u glazbenom stvaralaštvu. Sve u svemu, korištenje AI-a u muzičkoj produkciji predstavlja uzbudljivu budućnost koja može poboljšati proces stvaranja muzike, ali istovremeno donosi nove izazove i pitanja o pri-rodi umjetnosti.The integration of artificial intelligence (AI) in music production has revolutionized the way music is created, recorded, and distributed, driving a paradigm shift in the industry. This paper explores the multifaceted applications of AI technologies, including machine learning algorithms, generative adversarial networks, and natural language processing, which aid musicians and producers in composition, arrangement, mixing, and mastering. We examine the impact of AI-driven tools on creativity, efficiency, and accessibility, highlighting how they democratize music production for both amateur and professional artists. Furthermore, we address the implications of AI in terms of originality, authorship, and ethical considerations, as well as the potential for AI to analyze listener preferences and trends for targeted marketing. By analyzing case studies of AI-generated compositions and the collaboration between human artists and AI systems, this study aims to provide insights into the evolving landscape of music production and the future of artistic expression in an increasingly automated world. The paper concludes with recommendations for further research and development in this dynamic and rapidly growing field
Punishing hate speech in the media (political) area of the Republic of Croatia
No full textOvaj diplomski rad bavi se problematikom govora mržnje u medijskom i političkom prostoru Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na zakonske okvire, pravosudnu praksu i društvene implikacije kažnjavanja takvih oblika izražavanja. Govor mržnje, kao oblik verbalnog i neverbalnog napada usmjeren protiv pojedinaca ili skupina na temelju njihovih etničkih, vjerskih, spolnih ili političkih karakteristika, predstavlja značajan izazov u očuvanju temeljnih ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je razlikovanju govora mržnje od slobode izražavanja, što je ključno pitanje u pravnoj praksi i teoriji. Empirijski dio rada uključuje analizu sadržaja te pravni okvir koji regulira pravo na slobodu izražavanja na međunarodnoj i nacionalnoj razini, osobito vezano za granice tog prava, uključujući govor mržnje u hrvatskom medijskom i političkom prostoru te njegovu kaznenu i prekršajnu odgovornost, sudsku praksu i oblike prevencije. U prvom dijelu rada prikazuje se postojanje i prepoznatljivost govora mržnje kroz povijesni razvoj te pojmovno određenje i razgraničenje između slobode izražavanja i govora mržnje. Slijedi prikaz međunarodne i hrvatske pravne regulative, tijela za zaštitu slobode izražavanja i prevenciju te kažnjavanje govora mržnje u hrvatskom medijskom prostoru. U posljednjem dijelu fokus je stavljen na prikaz trenutačnog stanja vezanog uz govor mržnje u Republici Hrvatskoj, osobito na postojanje govora mržnje u političkom prostoru kao i na sudsku praksu međunarodnih i domaćih pravosudnih tijela. Rad također razmatra utjecaj medija i društvenih mreža na širenje govora mržnje i odgovornost političkih aktera u kreiranju javnog diskursa. Zaključak rada ističe nužnost jačanja institucionalnog odgovora na govor mržnje kroz učinkovitije provođenje zakona, edukaciju javnosti i promicanje tolerancije u društvu.This graduate thesis deals with the issue of hate speech in the media and political space of the Republic of Croatia with a special emphasis on legal frameworks, judicial practice and the social implications of punishing such forms of expression. Hate speech, as a form of verbal and non-verbal attack directed against individuals or groups based on their ethnic, religious, sexual or political characteristics, represents a significant challenge in the preservation of fundamental human rights and democratic values. Special attention is paid to distinguishing hate speech from freedom of expression, which is a key issue in legal practice and theory. The empirical part of the work includes content analysis and the legal framework that regulates the right to freedom of expression at the international and national level, especially related to the limits of this right, including hate speech in the Croatian media and political space and its criminal and misdemeanor liability, judicial practice and forms of prevention. In the first part of the paper, the existence and recognizability of hate speech is shown through historical development, as well as the conceptual definition and demarcation between freedom of expression and hate speech. Furthermore, there is a presentation of international and Croatian legal regulations, bodies for the protection of freedom of expression and the prevention and punishment of hate speech in the Croatian media space. In the last part, the focus is on the presentation of the current situation related to hate speech in the Republic of Croatia, especially on the existence of hate speech in the political space as well as on the judicial practice of international and domestic judicial bodies. The paper also considers the influence of the media and social networks on the spread of hate speech, as well as the responsibility of political actors in creating public discourse. The conclusion of the paper highlights the necessity of strengthening the institutional response to hate speech, through more effective law enforcement, public education and the promotion of tolerance in society
The role of non-verbal in creative therapies
No full textInterdisciplinarnost označava suradnju u svrhu ostvarenja nekog zajedničkog cilja. Od davnina poznata je takva suradnja medicine i umjetnosti korištenjem različitih umjetničkih formi s ciljem poboljšanja općeg zdravlja čovjeka. Kroz ritualne obrede u kojima se plesalo, pjevalo i sviralo, slikalo i pričalo priče, drevni šamani liječili su duh i tijelo. Danas se taj cilj ostvaruje suradnjom medicine, odnosno psihoterapije, i kreativnih terapija, korištenjem različitih kreativnih modela, metoda i tehnika u terapijske svrhe. Kreativne umjetničke tehnike, kao jezik komunikacije, temelje se na simbolima i metaforama koje mogu biti verbalne i neverbalne. Poznato je da više od polovice ukupne komunikacije čini upravo neverbalna komunikacija, koja je stalno prisutna i neovisna o našoj volji. U terapijskom procesu neverbalna komunikacija klijentima osigurava prostor za istraživanje potisnutih ili teško dostupnih emocija te izražavanje osjećaja i misli koje je često teško izraziti verbalnim putem. U ovom će preglednom radu biti prikazane teorijske osnove kreativnih terapija i njihove metode i tehnike, terapijski pravci kao teorijska osnova koncepta neverbalnog u kreativnim terapijama te teorijske osnove neverbalne komunikacije i neverbalnog ponašanja u psihoterapiji. Također će biti prikazane zajedničke karakteristike i sličnosti kreativnih terapija, tj. dramaterapije, terapije pokretom i plesom, muzikoterapije te art terapije, temeljene na neverbalnoj komunikaciji i neverbalnom ponašanju kao integrativnim elementima u kreativnim terapijama. Naposljetku, bit će istražen način na koji neverbalna komunikacija doprinosi učinkovitosti različitih kreativnih terapijskih metoda te njezina važnost u poticanju emocionalnog izražavanja, razvoju samosvijesti i poboljšanju međuljudskih odnosa unutar terapijskog konteksta.Interdisciplinarity denotes collaboration for the purpose of achieving a common goal. Such collaboration between medicine and art has been known since ancient times, utilizing various artistic forms to improve overall human health. Through ritual ceremonies involving dancing, singing, playing instruments, painting, and storytelling, ancient shamans healed both the spirit and the body. Today, this goal is achieved through the cooperation of medicine, i.e. psychotherapy and creative therapies by using different creative models, methods and techniques for therapeutic purposes. Creative artistic techniques, as a language of communication, are based on symbols and metaphors, which can be both verbal and non-verbal. It is known that more than half of all communication consists of non-verbal communication, which is constantly present, regardless of our will. In the therapeutic process, non-verbal communication provides clients with a space to explore suppressed or difficult-to-access emotions and express feelings and thoughts that are often hard to convey verbally. This review paper will present the theoretical foundations of creative therapies along with their methods and techniques, therapeutic approaches as the theoretical basis of the concept of non-verbal in creative therapies, as well as the theoretical foundations of non-verbal communication and non-verbal behavior in psychotherapy. Common characteristics and similarities of creative therapies, i.e., dramatherapy, movement and dance therapy, musictherapy and art therapy, based on non-verbal communication and non-verbal behavior as integrative elements in creative therapies will also be presented. Finally, this paper will explore how non-verbal communication contributes to the effectiveness of various creative therapeutic methods, as well as its importance in encouraging emotional expression, developing self-awareness and improving interpersonal relationships within the therapeutic context
Application of Mindfulness principles in Choir Rehearsals
No full textPjevači usavršavaju svoje vokalne vještine kroz zborsko pjevanje, jačaju međusobne odnose i stvaraju osjećaj pripadnosti. Primjena odgovarajućih mindfulness tehnika dodatno obogaćuje ovo iskustvo jer pjevači razvijaju prisutnost i fokusiranost tijekom proba. Osim što promiče umjetničko izražavanje, zborsko pjevanje doprinosi emocionalnom blagostanju, omogućujući članovima zbora izražavanje i povezivanje s drugima kroz glazbu. U teorijskom dijelu ovog rada govori se o razvoju zborskog pjevanja, ulozi zborskog pjevanja te dijelovima zborskog pokusa. Nadalje slijede poglavlja o mindfulnessu, mindfulness tehnikama primijenjenim u istraživanju i pregled dosadašnjih istraživanja o mindfulnessu u kontekstu zborskih pokusa. Empirijski dio rada prikazuje istraživanje provedeno s ciljem ispitivanja odnosa mindfulness tehnika i razine koncentracije, samoprihvaćanja i percepcije članova zborskih ansambala o njihovoj korisnosti i želji za korištenjem. Istraživanje je provedeno na dvije skupine ispitanika koje su činili studenti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i djevojke i žene koje su članice ženskog pjevačkog zbora Vokalni ansambl Brevis. Rezultati istraživanja potvrdili su potencijal mindfulness tehnika kao korisnog alata za poboljšanje mentalne prisutnosti i emocionalne stabilnosti pjevača, neovisno o tome koriste li ih svakodnevno.Singers enhance their vocal skills through choral singing, strengthen their relationships with one another, and create a sense of belonging. The application of appropriate mindfulness techniques further enriches this experience as singers develop presence and focus during rehearsals. In addition to encouraging artistic expression, choral singing contributes to emotional well-being, allowing members of choir to express themselves and connect with others through music. The theoretical part of this paper discusses the development of choral singing, the role of choral singing, and the components of choral rehearsals. This is followed by chapters on mindfulness, mindfulness techniques applied in the research, and an overview of previous studies on mindfulness in the context of choral rehearsals. The empirical section presents a study conducted to examine the relationship between mindfulness techniques and the levels of concentration, self-acceptance, and perceptions of choral ensemble members regarding their usefulness and willingness to use them. The research was conducted on two groups of participants, consisting of students from the Academy of Arts and Culture in Osijek and members of the female choir Vocal Ensemble Brevis. The results of the study confirmed the potential of mindfulness techniques as a useful tool for enhancing the mental presence and emotional stability of singers, regardless of whether they use them daily
The influence of lifestyle influencers on the value system and personal quality of life of Croatian adolescents
No full textAktualno 21. stoljeće obilježeno je brojnim inovacijama i promjenama, među kojima se posebno
ističe razvoj digitalnih medija, a posljedično i društvenih mreža i komunikacijskih platformi koje
utječu na živote svih ljudi, a posebno na adolescente koji se zbog specifičnosti tog razvojnog
razdoblja smatraju jednom od ranjivijih skupina u kontekstu izloženosti sadržaja na društvenim
mrežama. Teorijski dio rada daje pregled najkorištenijih društvenih mreža među adolescentima,
opisuju se specifičnosti influencera i njihov utjecaj na adolescente te se detaljnije objašnjavaju
karakteristike adolescencije kao životnog razdoblja. U radu je pojašnjen i razvoj vrijednosti u
adolescenciji te su opisane vrijednosti i kvaliteta života kao konstrukti. Izražena je pretpostavka
da izloženost lifestyle influencerima, kao i drugom sadržaju na društvenim mrežama te
internetskim i komunikacijskim platformama, može imati značajnu ulogu u oblikovanju
vrijednosti mladih osoba i utjecati na njihovu subjektivnu kvalitetu života.
Stoga je cilj istraživanja za ovaj rad, provedenih metodom anketnoga upitnika, bio ispitati obilježja
osobnih percipiranih vrijednosti ispitanika i percipiranih vrijednosti lifestylea influencera te
ispitati prediktorsku ulogu navedenih percipiranih vrijednosti i vremena provedenog na
društvenim mrežama u kvaliteti života hrvatskih kasnih adolescenata. U svrhu prikupljanja
podataka kreirani su i preuzeti odgovarajući instrumenti koji, osim demografskih podataka i
podataka o navikama korištenja društvenih mreža, sadrže Schwartzov upitnik za ispitivanje
vrijednosti (Personal Value Questionnaire – PVQ) i Skalu kvalitete života. U istraživanju nije
pronađena statistički značajna povezanost između varijable najizraženija vrijednost ispitanika i
varijable percipirane vrijednosti lifestyle influencera. S druge strane, količina vremena provedenog
na društvenim mrežama pokazala se statistički značajno negativno povezanom sa
samoprocijenjenom kvalitetom života. Varijabla najizraženija osobna vrijednost i varijabla
percepcija vrijednosti influencera nisu se pokazale značajnim prediktorima subjektivne kvalitete
života hrvatskih kasnih adolescenata.
S obzirom na to da je u ovom istraživanju potvrđen utjecaj količine vremena na društvenim
mrežama na osobnu kvalitetu života, to može otvoriti nova pitanja za buduća sveobuhvatnija
istraživanja u tom i sličnom smjeru.The current 21st century is marked by numerous innovations and changes, such as development
of digital media and, consequently, social networks and communication platforms that affect the
lives of all people, especially adolescents, who are, in the context of content exposure on social
networks, considered one of the most vulnerable groups due to the specificity of that
developmental period. The theoretical part of the paper provides an overview of the most used
social networks among adolescents, describes the specifics of influencers and their influence on
adolescents, and more appropriately explains the characteristics of adolescence aa a development
stage. The paper also explains the development of values in adolescence and describes values and
quality of life as constructs. It is assumed that exposure to lifestyle influencers, as well as other
content on social networks and internet and communication platforms, can play a significant role
in shaping the values of young people and affect their subjective quality of life. Therefore, the
goal of this research, conducted using the survey questionnaire method, was to examine the
characteristics of personal perceived values of Croatian late adolescents and the perceived values
of lifestyle influencers, as well as to examine the predictor role of those perceived values together
with time spent on social networks in the quality of life of the respondents. For the purpose of data
collection, appropriate instruments were constructed and collected, which, in addition to
demographic information and information regarding the habits of social networks use, include
Schwartz's Personal Value Questionnaire - PVQ and The Personal Wellbeing Index. This study
did not find statistically significant correlation between the most pronounced value of the
respondents and their perceived value of the lifestyle influencer. The amount of time spent on
social networks was shown to be statistically significantly negatively correlated to self-assessed
quality of life. The most pronounced personal value variable and the influencer value perception
variable did not prove to be significant predictors of the subjective quality of life of Croatian late
adolescents. Given that the research confirmed the impact of the amount of time on social networks
on personal quality of life, this may open up new questions for future research
Emotional experience of listening to music among music school students
No full textTema ovog rada bila je istražiti pojam emocija koje su svakodnevna čovjekova pojava te povezanost glazbe i emocija. Teorijski dio polazi od samog poimanja emocija te odnosa u kojemu glazba, kao oblik umjetnosti predstavlja emociju i slušatelja koji tu emociju doživljava, prima i interpretira na svoj način. Navode se sastavnice procesa slušanja glazbe i vrijednost emocija u glazbi te razlika između percipirane i pobuđene emocije prilikom slušanja glazbe. U radu će biti govora o tomu kako slušanje glazbe u nastavi utječe na razrednu atmosferu i koja je uloga učitelja u tom procesu, a sagledat će se i utjecaj glazbenog obrazovanja na emocije i načina na koji sudjelovanje u glazbenim aktivnostima u školi doprinosi emocionalnom stanju pojedinca. Kao dio ovog rada, provedeno je i istraživanje u Glazbenoj školi u Požegi gdje je 134 učenika od prvog razreda osnovne do trećeg razreda srednje glazbene škole pomoću anonimnog upitnika izrazilo emocionalni doživljaj na odslušanih osam glazbenih primjera. Za svih osam skladbi najmanje 60% učenika iskazalo je istu emociju. Kod nekih skladbi emocionalni doživljaj bio je isti za čak 90% učenika. Statistički nisu utvrđene značajne razlike u iskazanim emocijama među učenicima s obzirom na spol i razred koji polaze. Ujedno, razlika nije utvrđena ni s obzirom na to je li skladba učenicima bila poznata od ranije. Time rezultati potvrđuju univerzalnost glazbe prilikom pobuđivanja emocija.The purpose of this paper was to explore the concept of emotions, which are a daily human occurrence, and the connection between music and emotions. The theoretical part starts with the very concept of emotions and the relationship in which music, as a form of art, represents emotion and the listener, who experiences, receives, and interprets that emotion in his own way. The list includes the components of the music listening process, the significance of emotions in music, and the distinction between perceived and evoked emotions. The paper will delve into the impact of listening to music in class on the classroom atmosphere, the teacher's role in this process, the impact of music education on emotions, and the contribution of participating in musical activities at school to an individual's emotional state. As part of this work, research was also conducted at the Music School in Požega, where 134 students from the first grade of elementary to the third grade of secondary music school expressed their emotional experience with the eight musical examples they listened to using an anonymous questionnaire. For all eight compositions, at least 60% of students expressed the same emotion. Even 90% of students felt the same way about some compositions. We have not established statistically significant differences in expressed emotions among students based on their gender or the class they attend. Simultaneously, the determination of the difference did not depend on the students' prior knowledge of the composition. The results, therefore, confirm the universality of music in evoking emotions