Open Repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences
Not a member yet
8460 research outputs found
Sort by
Use of artificial intelligence in the process of arrangement and description of archival records
No full textKontinuirani razvoj umjetne inteligencije u posljednjih nekoliko desetljeća umanjio je potrebu ljudske intervencije u raznim repetitivnim zadacima. Upravo je automatizacija raznih procesa, poput onih u područjima poslovne djelatnosti, znanosti, pa čak i u umjetnosti, jedna od ključnih prednosti korištenja umjetne inteligencije.
S druge strane, sređivanje i opis arhivskog gradiva ključan je korak u arhivistici kojim se prvenstveno sređuju zapisi prema prethodno utvrđenom klasifikacijskom planu te se zatim oni opisuju, čime se omogućuje tumačenje arhivskog gradiva. Međutim, navedeni proces je vremenski izrazito zahtjevan, kompleksan i zahtjeva stručnost.
U radu se istražuju mogućnosti primjene umjetne inteligencije u procesu sređivanja i opisa arhivskog gradiva kako bi se u budućnosti proces djelomično automatizirao, odnosno kako bi se potencijalno umanjila potreba za intervencijom arhivista.The continuous development of artificial intelligence in the last few decades has reduced the need for human intervention in various repetitive tasks. The automation of various processes, such as those in the fields of business, science, and even art, represents one of the key advantages of artificial intelligence use.
On the other hand, the arrangement and description of archival records is a key step in archival science, which primarily arranges records according to a previously determined classification plan and then describes them, which enables their interpretation. However, the mentioned process is extremely time-consuming, complex and requires expertise.
This thesis investigates the possibilities of applying artificial intelligence in the process of arrangement and description of archival records to partially automate the process in the future. Or, in other words, to potentially reduce the need for the intervention of archivists
Predicting the player performance in American football using machine learning
No full textCilj ovog rada bio je istražiti mogućnost predviđanja uspjeha hvatača u NFL-u pomoću kombinacije obrade prirodnog jezika i strojnog učenja. U tu svrhu, prikupljen je i obrađen korpus tekstova iz skautskih izvještaja, na engleskom jeziku, veličine oko 660 tisuća pojavnica. Za transformaciju teksta u numeričke značajke korištene su dvije metode: TF-IDF, temeljen na frekvenciji određenih fraza, i Doc2Vec, koji uči semantičke prikaze dokumenata. Na temelju tih značajki, trenirani su XGBoost regresijski modeli s ciljem predviđanja nogometne metrike "jardi po istrčanoj ruti". Performanse modela uspoređene su s osnovnim modelom koji se temelji na uspjehu stvarnih NFL klubova u procjeni kvalitete određenih igrača. Rezultati su pokazali da modeli temeljeni na analizi teksta nisu uspjeli nadmašiti osnovni model, postižući uspješnost na razini slučajnog pogađanja. Zaključeno je da jezik skautskih izvještaja sam po sebi ne sadrži dovoljan signal za pouzdano predviđanje te da buduća istraživanja trebaju težiti hibridnim pristupima koji kombiniraju tekstualne, kvantitativne i kontekstualne podatke.The aim of this thesis was to investigate the possibility of predicting the success of wide receivers in the NFL using a combination of natural language processing and machine learning. For this purpose, a corpus of texts from scouting reports, in English, with a size of about 660,000 tokens, was collected and processed. Two methods were used to transform the text into numerical features: TF-IDF, based on the frequency of specific phrases, and Doc2Vec, which learns semantic representations of documents. Based on these features, XGBoost regression models were trained with the aim of predicting the football metric "Yards Per Route Run". The models' performance was compared to a baseline model based on the success of actual NFL clubs in assessing the quality of specific players. The results showed that the text-based models failed to outperform the baseline model, achieving performance at the level of random guessing. It was concluded that the language of scouting reports in itself does not contain a sufficient signal for reliable prediction and that future research should pursue hybrid approaches that combine textual, quantitative, and contextual data
Povijesni razvoj runologije, gramatika ranih runskih zapisa i njezina usporedba sa suvremenim švedskim jezikom
No full textDetta examensarbete undersöker ursprunget, utvecklingen och de språkliga egenskaperna hos den tidiga germanska runskriften, med fokus främst på den äldre futharken. Examensarbetet börjar med en historisk översikt över runologi och spårar dess framväxt under 1500-talet och dess utveckling till en akademisk disciplin formad av forskare som Ole Worm, Ludvig Wimmer, Carl Marstrander och Elmer Antonsen. Centrala debatter om runalfabetets ursprung – latin, grekiskt eller etruskiskt – analyseras, tillsammans med metodologiska förändringar som betonade paleografi och historisk lingvistik framför mytologiska tolkningar. Samlingen av tidiga inskriptioner, till stor del fragmentariska och formelbaserade, utforskas i termer av grafemisk struktur, skrivkonventioner och språk, med särskild uppmärksamhet på morfologi, syntax och de tolkningsutmaningar de presenterar. Examensarbetet använder Antonsens term "nordvästgermansk" för det språkstadium som återspeglas i de flesta inskriptioner och illustrerar dess övergångsroll mellan protogermanska och senare nord- och västgermanska språk. En fallstudie av Årstadstenen visar konsekvenserna av feltolkningar baserade på senare fornnordiska. Jämförande analys med samtida svenska belyser både kontinuitet (t.ex. grammatiskt genus, med små förändringar) och större transformationer (förlust av kasus, övergång till fast ordföljd, morfologisk förenkling). Examensarbetet drar slutsatsen att den äldre futharken representerar ett avgörande skede i germansk språkhistoria och ger insikter i tidig morfologi, syntax och fonologi, samtidigt som den utmanar långvariga kopplingar mellan runor och magi eller hedendom.This thesis examines the origins, development, and linguistic characteristics of the early Germanic runic script, focusing primarily on the Elder Futhark. Beginning with a historical overview of runology, the thesis traces its emergence in the 16th century and its evolution into an academic discipline shaped by scholars such as Ole Worm, Ludvig Wimmer, Carl Marstrander, and Elmer Antonsen. Central debates regarding the origin of the runic alphabet – Latin, Greek, or Etruscan – are analysed, alongside methodological shifts that emphasized palaeography and historical linguistics over mythological interpretations. The corpus of early inscriptions, largely fragmentary and formulaic, is explored in terms of graphemic structure, writing conventions, and language, with particular attention to morphology, syntax, and the interpretive challenges they present. The thesis adopts Antonsen’s term “Northwest Germanic” for the language stage reflected in most inscriptions and illustrates its transitional role between Proto-Germanic and later North and West Germanic languages. A case study of the Årstad stone demonstrates the consequences of misinterpretation based on later Old Norse. Comparative analysis with contemporary Swedish highlights both continuity (e.g., grammatical gender, with slight changes) and major transformations (loss of case, shift to fixed word order, morphological simplification). The thesis concludes that the Elder Futhark represents a crucial stage in Germanic linguistic history, providing insights into early morphology, syntax, and phonology, while challenging long-held associations of runes with magic or paganism.Ovaj završni rad proučava podrijetlo, razvoj i jezične značajke ranog germanskog runskog pisma, s posebnim naglaskom na stariji futhark. Počevši povijesnim pregledom runologije, završni rad prati njezinu pojavu u 16. stoljeću i razvoj u akademsku disciplinu oblikovanu radom znanstvenika poput Olea Worma, Ludviga Wimmera, Carla Marstrandera i Elmera Antonsena. Analiziraju se središnje rasprave o podrijetlu runske abecede – latinskom, grčkom ili etruščanskom – zajedno s metodološkim pomacima koji su naglasak stavljali na paleografiju i povijesnu lingvistiku umjesto na mitološke interpretacije. Korpus ranih natpisa, uglavnom fragmentaran i formulaičan, u ovom se završnom radu istražuje u pogledu grafemske strukture, pravila pisanja i jezika, posebnu pažnju obraćajući na morfologiju, sintaksu i izazove interpretacije koje pruža. Završni rad usvaja Antonsenov termin „sjeverozapadnogermanski“ za stadij jezika koji se odražava u većini natpisa te je primjer prijelazne uloge između pragermanskog i kasnijih sjevernih i zapadnogermanskih jezika. Studija slučaja kamena iz Årstada pokazuje posljedice pogrešne interpretacije temeljene na kasnijem staronordijskom jeziku. Komparativna analiza sa suvremenim švedskim jezikom naglašava i kontinuitet (npr. gramatički rod, s manjim promjenama) i značajne transformacije (gubitak padeža, prijelaz na fiksni red riječi, pojednostavljenje morfologije). Ovaj završni rad zaključuje da stariji futhark predstavlja ključnu fazu u povijesti germanske lingvistike, pružajući uvide u ranu morfologiju, sintaksu i fonologiju, istovremeno dovodeći u pitanje dugotrajne poveznice runa s magijom ili poganstvom
Motivacija nastavnika španjolskog jezika u hrvatskim srednjim školama
No full textNumerosos autores llevan mucho tiempo escribiendo y hablando sobre la motivación. Lo mencionan en varios contextos, lo dividen en varias divisiones. El objetivo principal de este trabajo es conectar la motivación con los docentes. Es decir, cuando se habla de motivación en el contexto de la educación, la mayoría de las veces se hace referencia a los estudiantes y a cómo reconocer o aumentar su motivación. Desafortunadamente hay muy pocos artículos sobre la motivación docente. Por este motivo, este artículo intentará ofrecer una visión general de qué motiva a los docentes de español en las escuelas secundarias croatas y cómo. Dado que se trata de un tema inexplorado hasta ahora, especialmente en Croacia, esta investigación aporta un nuevo enfoque de investigación científica que en el futuro podría ser un punto de partida para futuras investigaciones sobre un tema similar o el mismo. En primer lugar, la clave del trabajo fue explicar el concepto de docente: quién es, qué competencias debe tener y en qué consiste su profesión. Además, un punto de partida importante para el trabajo es el análisis de la definición de motivación, a través de diversos enfoques teóricos que describen con más detalle los tipos de motivación entre los diferentes docentes, con especial énfasis en la motivación de los docentes de lenguas extranjeras. Además, uno de los capítulos ofreció una visión general de la situación del idioma español en Croacia. ¿Cuántos alumnos tenemos, cuántos docentes, qué países están más representados...? Tras analizar la situación de la lengua española en el sistema educativo croata, el artículo realiza una investigación de campo con diez docentes de diferentes edades, experiencias laborales y de diferentes lugares de Croacia. El objetivo principal de la investigación fue examinar las actitudes del profesorado sobre su motivación para la enseñanza del español como lengua extranjera. La investigación también tuvo como objetivo examinar si los docentes están más influenciados por motivadores extrínsecos o intrínsecos, o si se trata de una combinación. La entrevista se dividió en cuatro bloques de preguntas y los resultados fueron presentados de esa manera. Los resultados del estudio confirman que la mayoría del profesorado tiene un nivel muy alto de motivación para la enseñanza del español y que se encuentra igualmente motivado y desmotivado por factores externos e internos.Brojni autori već dugo vremena pišu i govore o motivaciji. Spominju ju u raznim kontekstima, dijele prema raznim podjelama. Glavni je cilj ovog rada povezati motivaciju s nastavnicima. Naime, kada se motivacija spominje u kontekstu obrazovanja, najčešće je usmjerena na učenike i na to kako prepoznati ili povećati njihovu motivaciju. Nažalost, vrlo je malo radova o motivaciji nastavnika. Iz tog će razloga ovaj rad dati pregled izvora i značajki motivacije nastavnike španjolskog jezika u hrvatskim srednjim školama. Budući da je pogotovo u Hrvatskoj to dosad neistražena tema, ovo istraživanje donosi jedan novi znanstveno-istraživački pristup koji će u budućnosti moći biti polazna točka za daljnja istraživanja na sličnu ili istu temu. Prije svega, ključno za rad je bilo objasniti pojam nastavnika – tko su oni, koje kompetencije trebaju imati i što sve njihovo zanimanje podrazumijeva. Uz to, važno polazište rada je analiza definicije motivacije, kroz različite teorijske pristupe koji pobliže opisuju i tipove motivacija kod različitih nastavnika, posebice stavljajući naglasak na motivaciju nastavnika stranih jezika. Nadalje, u jednom od poglavlja se dao pregled statusa španjolskog jezika u Hrvatskoj. Broj nastavnika, učenika, županije u kojima je španjolski zatupljen jezik. Nakon analize statusa koji španjolski jezik ima u nastavnom sustavu u Hrvatskoj, u radu se pristupa terenskom istraživanju s deset nastavnika različite dobi, radnog iskustva i s različitih lokacija unutar Hrvatske. Glavni je cilj istraživanja bio ispitivanje stavova nastavnika o njihovoj motivaciji za podučavanje španjolskog kao stranog jezika. Istraživanjem se također htjelo ispitati utječu li na nastavnike više vanjski ili unutarnji motivatori, ili se pak radi o kombinaciji. Intervju je bio podijeljen u četiri bloka pitanja te su na taj način prikazani i rezultati. Rezultati istraživanja potvrđuju da većina nastavnika ima vrlo visoku razinu motivacije za poučavanje španjolskog jezika i kako ih podjednako motiviraju te demotiviraju vanjski i unutarnji čimbenici
Construcciones impersonales
No full textEl objetivo de este trabajo final es explicar y analizar las oraciones impersonales en español. Las oraciones impersonales son oraciones que no tienen un sujeto claramente expresado. Se utilizan para expresar fenómenos naturales o situaciones en las que no se destaca quién es el sujeto de la acción. Primero, explicaremos qué son las oraciones impersonales, luego enumeraremos los tipos de oraciones impersonales y luego explicaremos cada tipo por separado.
En el capítulo dedicado a los tipos de oraciones impersonales se ofrecerán dos divisiones de oraciones impersonales de diferentes gramáticas, Gramática didáctica del español de Gómez Torrego e Introducción a la lingüística hispánica de Hualde, Olarrea, Escobar y Travis. Después de enumerar las divisiones, se explicará y analizará cada tipo de oración impersonal.
La parte teórica de este trabajo de fin de grado se extraerá de varias gramáticas: la Nueva gramática de la lengua española: Sintaxis II de la RAE, la Gramática didáctica del español de Gómez Torrego, la Gramática comunicativa del español de Matte Bon, Sintaxis: teoría y práctica del análisis oracional de Cascón Martín y la Gramática: lengua española de Manuales prácticos.
Como corpus se utilizará la novela contemporánea del autor español Javier Marías, titulada Tu rostro mañana. A partir de ese corpus se escribirán ejemplos para cada tipo de oraciones sin sujeto
Istraživanje kulturnog identiteta pomoću vizualnog pripovijedanja u azijsko-američkim grafičkim memoarima
No full textThis thesis examines how the graphic memoir has been used for establishing Asian American identities and the telling and visualization of immigrant histories with a focus on three works by Asian American artists/authors: George Takei’s They Called Us Enemy (2019), Robin Ha’s Almost American Girl (2020) and Thien Pham’s Family Style: Memories of an American from Vietnam (2021). A comparative literary analysis of the aforementioned graphic memoirs enriches Asian American studies and charts contemporary representations of racism experienced by Asian Americans during the late 20th century in terms of nationality, assimilability, and acceptance. The graphic memoir’s word-image juxtaposition effectively captures the struggles of Asian Americans upon migrating to the US, thus presenting the readers with a new form of personal and collective narratives that challenge dominant representations of immigrant histories
Stavovi učenika o CLIL metodi u hrvatskim srednjim školama
No full textThis study aimed to examine learners’ attitudes towards the CLIL (Content and
Language Integrated Learning) method implemented in three high schools in Zagreb,
Croatia. CLIL is a fairly new teaching method which still does not have a uniformly
devised methodology. This leads to many variations in the execution of the method in
reality. In addition, students’ attitudes are still rarely investigated, yet they could offer
useful insights into the realities of the CLIL classroom. Before the research itself there is
first the theoretical framework which was used as a basis for this research’s
questionnaire, followed by a section dedicated to previous research around the world,
with a special subsection focused on previous research in Croatia which is scarce, but
useful. Furthermore, through an online questionnaire students were asked to offer their
opinions on different aspects of their CLIL education, such as perceived goals of the
method, the realization of those goals in their respective schools, their satisfaction with
the teachers as well as with the classes overall, and finally their attitudes on the
perceived improvement in their language skills.Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove učenika prema CLIL metodi koja se
primjenjuje u trima srednjim školama u Zagrebu. CLIL (pr. integrirano učenje sadržaja i
jezika) relativno je nova metoda poučavanja koja još nema jedinstveno metodologiju,
zbog čega postoje brojne razlike u provedbi metode u stvarnosti. Osim toga, stavovi
učenika još su poprilično neistraženi, a mogli bi pomoći u prikazivanju realnosti CLIL
nastave u učionicama. Prije samog istraživanja nalazi se teorijski okvir koji je korišten
kao osnova za upitnik, nakon čega slijedi dio posvećen prethodnim istraživanjima ove
teme, s posebnim dijelom koji se bavi prethodnim istraživanjima u Hrvatskoj koja su
rijetka, ali korisna. Nadalje, putem online upitnika od učenika se tražilo da iznesu svoja
mišljenja o različitim aspektima njihova CLIL obrazovanja, kao što su percipirani ciljevi
metode, ostvarenje tih ciljeva u njihovim školama, zadovoljstvo nastavnicima kao i
nastavom općenito, te njihovi stavovi o tome koliko je primjetno poboljšanje njihovih
jezičnih vještina
Language reading anxiety in Russian language acquisition
No full textOvaj diplomski rad bavi se istraživanjem straha od čitanja pri usvajanju ruskog jezika kao stranog. U prvom dijelu rada daju se teorijski okviri utjecaja afektivnih čimbenika na proces usvajanja stranog jezika, s posebnim naglaskom na strah od stranog jezika. U nastavku se objašnjava fenomen straha od stranog jezika te se daje kratak pregled dosadašnjih istraživanja. Posebno se razmatra strah od čitanja na ruskom kao stranom jeziku te se prikazuje nekolicina istraživanja provedenih u Hrvatskoj i svijetu. Također se govori o čitanju kao receptivnoj jezičnoj djelatnosti, ali i nastavnoj metodi u učenju i poučavanju stranoga jezika. U drugom se dijelu rada prikazuje istraživanje provedeno s hrvatskim studentima druge, treće i četvrte godine studija Ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cilj istraživanja bio je izmjeriti razinu straha od čitanja na ruskom jeziku, kao i ustanoviti koji oblici čitanja utječu na pojavu straha (čitanje naglas, čitanje književnih djela). U svrhu postizanja zadanih ciljeva u provođenju istraživanja koristila se modificirana verzija skale za mjerenje straha od čitanja (FLRAS) – Foreign Language Reading Anxiety Scale (Saito et al. 1991) u kombinaciji s pitanjima prilagođenim našem kontekstu. Rezultati su pokazali da polovica ispitanih osjeća srednji ili visoki strah od čitanja, da se visoka razina straha smanjuje s godinama učenja jezika, ali i da većina studenata osjeća veći strah tijekom čitanja književnih djela na ruskom jeziku.This thesis deals with the study of fear of reading when learning Russian as a foreign language. The first part of the paper presents the theoretical framework of the influence of affective factors on the process of learning a foreign language, with a special emphasis on fear of a foreign language. The following explains the phenomenon of fear of a foreign language and provides a brief overview of previous research. The fear of reading in Russian as a foreign language is particularly considered and several studies conducted in Croatia and around the world are presented. It also discusses reading as a receptive language activity, but also as a teaching method in learning and teaching a foreign language. The second part of the paper presents research conducted with Croatian students in the second, third and fourth years of Russian Language and Literature at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. The aim of the research was to measure the level of fear of reading in Russian, as well as to determine which forms of reading influence the occurrence of fear (reading aloud, reading literary works). In order to achieve the set goals, a modified version of the Foreign Language Reading Anxiety Scale (FLRAS) (Saito et al. 1991) was used in the research in combination with questions adapted to our context. The results showed that half of the respondents felt medium or high fear of reading, that the high level of fear decreased with years of language learning, but also that most students felt greater fear when reading literary works in Russian
Stylistic and Rhetorical Analysis of the Podcast : Podcast Bliski susreti jezične vrste
No full textRad istražuje podcast kao novu hibridnu govornu formu koja se razvija u okviru digitalnih medija, on demand distribucije i participativne kulture. Analiza, utemeljena na anketnomu istraživanju te teorijskim polazištima novih medija, retorike i stilistike, pokazuje da podcast nadilazi tradicionalne medijske formate stvaranjem hibridnoga komunikacijskog prostora, pri čemu multimodalne značajke (zvuk, video, tekst i metatekstualni elementi) oblikuju specifično iskustvo slušanja i redefiniraju granice govornoga diskursa stvarajući i koristeći se novim oblicima retoričke organiziranosti. U svjetlu kritičke i funkcionalne stilistike, podcast se pokazuje kao prostor preplitanja elemenata znanosti i stručnosti s razgovornim stilom, čime razgovorni stil postaje funkcionalno sredstvo oblikovanja odnosa s publikom. Rad zaključuje da je podcast primjer transformacije komunikacijskih praksi u digitalnomu dobu te otvara novo područje istraživanja za retoriku i stilistiku, u kojemu se podcast promatra kao multimodalni diskurs i inovativna ne samo govorna nego i kulturna forma.The paper explores a podcast as a new hybrid spoken form that develops within the framework of digital media, on demand distribution, and participatory culture. The analysis, grounded in survey research and theoretical foundations of new media, rhetoric, and stylistics, shows that the podcast transcends traditional media formats by creating a hybrid communicative space, where multimodal features (sound, video, text, and metatextual elements) shape a specific listening experience and redefine the boundaries of spoken discourse by generating and employing new forms of rhetorical organization. From the perspective of critical and functional stylistics, the podcast emerges as a space where elements of science and expertise intertwine with a conversational style, making conversational language a functional tool for shaping the relationship with the audience. The paper concludes that the podcast exemplifies the transformation of communicative practices in the digital age and opens a new field of research for rhetoric and stylistics, in which the podcast is viewed as a multimodal discourse and an innovative form not only of speech but also of culture
Übersetzung aus dem Kroatischen ins Deutsche Übersetzung aus dem Deutschen ins Kroatische
No full textOvaj diplomski rad sastoji se od prijevoda s hrvatskog na njemački i s njemačkog na hrvatski. Prevedeni su odlomci iz dva književna djela: "Putovanje u nepoznato" autorica A. Peti-Stantić, V. Stantić i "Vermessung des Metalheads" autora N. RoseDiese Diplomarbeit besteht aus Übersetzungen aus dem Kroatischen ins Deutsche und aus dem Deutschen ins Kroatische. Übersetzt wurden Auszüge aus zwei literarischen Werken: "Putovanje u nepoznato" der Autorinnen A. Peti-Stantić und V. Stantić und "Vermessung des Metalheads" des Autors N. Ros