2611 research outputs found
Sort by
The changes in death penalty discourse in the Socialist Republic of Croatia 1980-1990
No full textSmrtna kazna postojala je od samih početaka ljudskog života, a ona je najteži oblik sankcije unutar kaznenog zakonodavstva država. Također, jedno je od najizazovnijih pitanja u pravosudnim sustavima diljem svijeta, a karakteriziraju ga politička, pravna te moralna pitanja koja dijele društvo. Njena se uporaba tijekom vremena smanjila, no nije se ukinula. Smrtna kazna se u sadašnjosti provodi u državama poput Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Saudijske Arabije, itd. Njena upotreba u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koja je bila dio SFRJ, trajala je do njenog osamostaljenja, točnije do 1990. godine. Smrtna kazna bila je sastavni dio zakonodavstva Jugoslavije, a tijekom 1970-ih godina zakoni su se postrožili te je ona bila nešto češće korištena. Tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća u društvu dolazi do većeg zanimanja za ljudska prava što je rezultiralo većem protivljenju njenog provođenja. Jača pokret abolicionizma u svijetu pa tako i u Jugoslaviji. Njenom je ukidanju pogodovala situacija u kojoj su se države nalazile. Naime, došlo je do sloma najvećih komunističkih saveza država te su se brojne države okrenule demokratizaciji i liberalizaciji. Hrvatska se sve više okretala Zapadu, a na njenu odluku o ukidanju smrtne kazne utjecaj je imala i Katolička Crkva koja joj se sve više protivila. Hrvatska je, uz Sloveniju, bila jedna od prvih zemalja koje su ukinule smrtnu kaznu svojim osamostaljenjem što govori o njihovoj želji da krenu novim putem koji je bio fokusiran na zaštitu ljudskih prava i sloboda.The death penalty has existed since the earliest days of human society and is the most severe form of punishment within a country's legal system. It remains one of the most controversial issues in judicial systems around the world, involving political, legal, and moral debates that often divide societies. While its use has declined over time, it has not been fully abolished. Today, the death penalty is still practiced in countries like the United States, China, and Saudi Arabia. In the Socialist Republic of Croatia, which was part of the former Yugoslavia, the death penalty was in place until the country gained independence in 1990. It was a key component of Yugoslav law, and during the 1970s, legislation became stricter, leading to more frequent use of capital punishment. However, by the 1980s, there was growing public concern for human rights, and opposition to the death penalty increased. The global abolitionist movement gained traction in Yugoslavia as well. The fall of the major communist blocs prompted many countries to move toward democratization and liberalization. Croatia increasingly looked to the West, and the Catholic Church, which grew more vocal in its opposition to the death penalty, also played a role in its eventual abolition. Croatia, alongside Slovenia, was one of the first countries to abolish the death penalty after gaining independence, signaling a shift toward a future focused on the protection of human rights and freedoms
Terrorist activity by the Russian Federation against the critical infrastructure of Ukraine
No full textKritična infrastruktura Ukrajine obuhvaća različite sektore poput energetike, transporta, telekomunikacija, vodovoda, zdravstvenih objekata i sličnih sustava koji su ključni za stabilnost zemlje i ekonomski prosperitet. Uslijed oružane invazije Ruske Federacije objekti kritične infrastrukture Ukrajine postali su meta učestalih terorističkih napada i sabotaža što predstavlja ozbiljan izazov za nacionalnu sigurnost i stabilnost. Istraživanje je najprije analiziralo izazove i prijetnje koje ugrožavaju opstojnost i funkcionalnost kritične infrastrukture Ukrajine te način funkcioniranja sustava zaštite kritične infrastrukture gdje su opisane glavne zadaće sustava zaštite kritične infrastrukture Ukrajine te način rada sustava zaštite kritične infrastrukture za vrijeme trajanja određene opasnosti. Sljedeći važan korak u istraživanju odnosio se na analizu odgovora sustava zaštite kritične infrastrukture Ukrajine na ruske terorističke napade gdje je napravljen svojevrstan popis terorističkih napada Ruske Federacije na različite objekte kritične infrastrukture Ukrajine. Nakon uočenih problema i manjkavosti sustava zaštite kritične infrastrukture Ukrajine u završnom dijelu istraživanja predložene su reforme sustava zaštite kritične infrastrukture Ukrajine s fokusom na reformu oružanih snaga Ukrajine te reformu sustava kibernetičke sigurnosti. Također, kako bi se osigurala otpornost i funkcionalnost objekata kritične infrastrukture predložene su reforme sustava zaštite kritične infrastrukture Ukrajine koje se sastoje od niza mjera i politika usmjerenih na očuvanje sigurnosti i funkcionalnosti ključnih sektora.Ukraine's critical infrastructure includes various sectors such as energy, transportation, telecommunications, water supply, health facilities and similar systems that are crucial for the country's stability and economic prosperity. Following the armed invasion of the Russian Federation, critical infrastructure facilities of Ukraine have become the target of frequent terrorist attacks and sabotage, which poses a serious challenge to national security and stability. The research first analyzed the challenges and threats that threaten the viability and functionality of the critical infrastructure of Ukraine and the functioning of the critical infrastructure protection system, where the main tasks of the critical infrastructure protection system of Ukraine and the mode of operation of the critical infrastructure protection system during the duration of a certain danger were described. The next important step in the research was related to the analysis of the response of the critical infrastructure protection system of Ukraine to Russian terrorist attacks, where a kind of list of terrorist attacks by the Russian Federation on various objects of critical infrastructure of Ukraine was made. After the observed problems and shortcomings of the critical infrastructure protection system of Ukraine, in the final part of the research, reforms of the critical infrastructure protection system of Ukraine were proposed with a focus on the reform of the armed forces of Ukraine and the reform of the cyber security system. Also, in order to ensure the resilience and functionality of critical infrastructure facilities, reforms to the critical infrastructure protection system of Ukraine were proposed, consisting of a series of measures and policies aimed at preserving the safety and functionality of key sectors
Putevima svile: Suptilni manevri Europske unije u odgovoru kineskim globalnim ambicijama
No full textRad se bavi analizom odnosa između Europske unije (EU) i Kine, posebno u kontekstu kineskih globalnih ambicija i europskog odgovora na njih. Fokus je stavljen na ekonomsku politiku, industrijsku strategiju, tehnološke inovacije te energetsku i ekološku održivost. Kroz detaljnu analizu prioriteta EU-a za razdoblje 2019.-2029. godine, rad ispituje kako Kina predstavlja prijetnju tim prioritetima i kako EU odgovara na te izazove. Naglašava se da unatoč pogoršanim političkim odnosima, ekonomska povezanost između EU i Kine ostaje jaka, što zahtijeva suptilan i višeslojan pristup EU-a. Autor zaključuje da EU treba balansirati između suradnje i konkurencije s Kinom, prilagoditi svoje strategije kako bi osigurala dugoročnu stabilnost i prosperitet, te djelovati kao jedinstven i moćan akter na globalnoj sceni .Također, autor tvrdi kako doista postoji jasna želja za suptilnim pristupom u međunarodnim odnosima koji u ideji treba omogućiti multilateralizam, ali u realnosti upućuje na nedorečen i manjkav odgovor na geostrateške prijetnje ekonomiji EU
A Farewell to Arms? A Comparative Analysis of Gun Policy in the USA and Croatia
No full textOvaj diplomski rad bavi se komparativnom analizom pristupa regulaciji oružja u dvjema zemljama koje predstavljaju dva ekstrema u tom pogledu. Sjedinjene Američke Države su primjer zemlje s permisivnijim pristupom, dok je Hrvatska restriktivnija. Tema je bitna jer regulacija nošenja oružja izravno utječe na sigurnost i društvenu stabilnost, a usporedba ovih različitih pristupa može pružiti uvid u učinkovitost različitih politika i njihove društvene posljedice. Istraživanje koristi induktivnu metodu kako bi identificiralo ključne faktore koji utječu na formiranje politika o nošenju oružja i njihovih posljedica na društvo. Kroz analizu povijesnog konteksta, zakonodavstva, političkih i društvenih čimbenika, rad nastoji razumjeti kako ovi faktori oblikuju politike nošenja oružja te kako te politike utječu na stopu smrtnosti povezanog s vatrenim oružjem. Rad također koristi Kingdonov model političkih tokova, koji se temelji na ideji da se političke promjene događaju kada se prilike, problemi i rješenja susretnu, kako bi objasnio proces postavljanja političke agende u kontekstu oružja.This thesis deals with a comparative analysis of approaches to gun regulation in two countries that represent two extremes in this regard. The United States serves as an example of a country with a more permissive approach, while Croatia is more restrictive. The topic is significant because gun regulation directly affects safety and social stability, and comparing these different approaches can provide insight into the effectiveness of various policies and their social consequences. The research uses an inductive method to identify key factors influencing the formation of gun-carrying policies and their societal impacts. Through an analysis of the historical context, legislation, and political and social factors, the thesis aims to understand how these elements shape gun-carrying policies and how these policies affect firearm-related mortality rates. The work also applies Kingdon's multiple streams framework, which is based on the idea that political changes occur when opportunities, problems, and solutions converge, to explain the policy agenda-setting process in the context of firearms
Izazovi korištenja fondova EU na lokalnoj razini – studija slučaja otoka Hvara
No full textPristupanjem Europskoj uniji (EU) u srpnju 2013. godine Hrvatskoj je kao novoj članici omogućen čitav spektar različitih mogućnosti među kojima se posebice ističu mogućnosti financiranja odnosno korištenja financijskih sredstava EU kojima se potiče rast i razvoj raznih grana gospodarstva i društva. S obzirom na sve administrativne prepreke s kojima se susreću manje sredine, glavni cilj jest istražiti na koji se način odnosno u kojima područjima koriste sredstva iz EU fondova na lokalnoj razini u Hrvatskoj, na primjeru otoka Hvara. Rad je preglednog karaktera i osnovni mu je zadatak dati prikaz projekata koji su na otoku Hvaru, odnosno u samom gradu, ali i ostalim općinama otoka Hvara, financirani od strane Europske unije te analizirati rezultate i izazove realizacije navedenih projekata
Prekarni rad u komparativnoj perspektivi
No full textOvaj rad se bavi temom komparacije regulacije prekarnog rada u različitim državama, odnosno pitanjem kako razlike u regulaciji radničkih prava utječu na prekarne radnike unutar razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, te kako to utječe na razinu nesigurnog poslovanja. Naime danas postoje razlike u regulaciji između spomenutih zemalja, pa će se tako rad između ostalog baviti temama poput utjecaja sindikata između razvijenih i država u razvoju, temom utjecaja različitih regulacija na dostupne radne sigurnosti koje su za neke dostupne, a za neke ne. Nadalje važna je i komparacija prava samih radnika te utjecaj i manipulacija raznih kompanija nad radnicima pošto je to česta pojava u prekarnom svijetu, ali je regulacija i rješavanje tog problema u različitim državama drugačija. Također će biti riječi i o negativnom utjecaju prekarnih poslova na same radnike te će se komparirati regulacija tog problema u zemljama sa različitom razinom socijalne države. Pošto su mladi u velikoj mjeri zahvaćeni nesigurnim poslovima, na kraju će se upravo komparirati regulacija utjecaja takvih poslova na mlado stanovništvo između razvijenih i zemalja u razvoju
Strukturalni feminizam i nasilje nad ženama
No full textRad pod naslovom "Strukturalni feminizam i nasilje nad ženama" bavi se analizom nasilja nad ženama kroz prizmu različitih feminističkih teorija, s posebnim naglaskom na strukturalni feminizam. Istražuje se kako patrijarhalne strukture doprinose nasilju, analizirajući sociokulturne, političke i ekonomske faktore koji održavaju rodnu nejednakost. Osim strukturalnog feminizma, rad se bavi intersekcionalnošću i teorijom performativnosti roda Judith Butler, te kritički sagledava njihove doprinose razumijevanju i prevenciji nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama obrađuje se kroz četiri glavna oblika: fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje, naglašavajući njihove dalekosežne posljedice na žrtve i društvo. Rad se posebno osvrće na uzroke nasilja iz perspektive strukturalnog feminizma, intersekcionalnosti i teorije performativnosti, te analizira koliko različite feminističke teorije mogu doprinijeti razumijevanju i suzbijanju ovog problema. Rad također analizira zakonske i institucionalne mjere u Hrvatskoj, s posebnim fokusom na Istanbulsku konvenciju i strateške dokumente nevladinih organizacija. Rad zaključuje da je nužno integrirati feminističke uvide u politiku i praksu kako bi se poboljšale preventivne i intervencijske mjere te osigurala učinkovita zaštita žena
Uloga koncepta sportswashing u stvaranju imidža
No full textSportswashing kao pojam pojavio se tek nedavno. On označava vrstu utjecaja na javnost kao mješavinu marketinga i odnosa s javnošću. Kada je cilj poslodavca smanjenje negativne percepcije javnosti o kompaniji ili režimu, subjekt se može poslužiti raznim metodama za poboljšati reputaciju, a kada je metoda ulaganje u sport onda govorimo o sportswashingu. Sportswashing je dakle čin sponzoriranja sportskog tima ili događaja kako bi se odvratilo od loših praksi na drugim mjestima. Na taj način kompanija, ili češće režim uspijevaju prebaciti fokus javnosti s negativnih segmenata na one sportske, te time smanjuju negativnu percepciju o sebi
Kriza demokracije : mit ili stvarnost?
No full textKriza demokracije predmet je rasprave među znanstvenicima, tvorcima politike i građanima. Zagovornici te ideje tvrde da postoje možda i fatalni problemi s kojima se suočavaju demokratski sustavi. Oni su vidljivi putem goleme političke polarizacije, koja potiče ideologijske razmirice, što otežava funkcionalnost države. Kako je vidljiv nemali pad povjerenja u demokratske institucije, a građani bivaju razočarani tradicionalnim političarima i strankama, postavlja se pitanje što će biti s demokracijom. Naime, ne treba se zavaravati jer njena kriza možda nije prolazne naravi
Risk management on EU projects
No full textRad analizira rizike na EU sufinanciranim projektima. EU projekti, a i projekti uopćeno su predmet izučavanja menadžmenta i projektnog menadžmenta koje ćemo proći u prvome dijelu rada. Iako je višeznačan menadžment u hrvatskome možemo poistovjetiti s upravljanjem i rukovođenjem budući da je svrha menadžmenta da se upravlja, vremenom, financijama, ljudima, itd. Vrijeme, financije, ljudi i resursi su čimbenici koji definiraju projekte, koje ćemo obraditi u drugome dijelu rada. Pored već spomenutih resursa, kada govorimo o EU projektima, imamo još i dodatno ograničenje u institucionalnom smislu na europskoj, ali i nacionalnoj razini. Zbog toga je provedba EU projekata još zahtjevnija i podložnija pojavljivanju rizika, koje je ipak moguće nadvladati temeljnom pripremom i vještim i kvalitetnim upravljanjem provedbom projekta.The paper analyzes the risks of EU co-financed projects. EU projects, and projects in general, are the subject of the study of management and project management, which we will cover in the first part of the paper. Although management is ambiguous in Croatian, we can identify it with managing and leadership, since the purpose of management is to manage time, finances, people, etc. Time, finances, people and resources are the factors that define projects, which we will deal with in the second part of the paper. In addition to the already mentioned resources, when we talk about EU projects, we also have an additional limitation in the institutional sense at the European and national level. Because of this, the implementation of EU projects is even more demanding and more susceptible to the appearance of risks, which can nevertheless be overcome with fundamental preparation and skilled and high-quality management of project implementation